StoryEditorOCM

MIKROBIOM U TLUKljučan je za regulaciju ugljika i drugih hranjivih tvari nužnih za rast biljaka, proizvodnju hrane i regulaciju klime

Piše Edi Družetić, agronom
19. srpnja 2023. - 17:25

Mnoge stvari u našoj okolini uzimamo zdravo za gotovo, odnosno da one jednostavno takve postoje. Biljke rastu iz tla, kiša pada, izmjenjuju se godišnja doba, sve se živo rađa i umire. Ako bismo se pitali o svrsi svega, ulazimo već u filozofske rasprave i teško da tu možemo spoznati odgovor jer su to temeljna pitanja, koja su u domeni nekih viših sila ili uma. Mi smo tu, živimo i, s našega gledišta, biljke i životinje su nam hraniteljice, zbog čega ih i uzgajamo.

Razvoj znanosti omogućio je proizvodnju hrane za rastuće potrebe stanovništva, ali pri tome se sve agresivnije zahvaća i remeti neke prirodne procese. Masovno korištenje mineralnih gnojiva, pesticida, antibiotika, plastike, kao i klimatske promjene bitno tome doprinose. Napredak je neminovan, ali uvijek nosi i svoju lošu stranu. Vjerujem da je naša dužnost djelovanjem očuvati ovo postojeće u smislu održavanja sklada među svim živim stvorovima, koji priroda stvara milijunima godina, da bi nadolazećim generacijama ostavili mogućnost za život.

image

Grahorica je važna za tlo

Shutterstock

Priroda je najdemokratičnija, svako biće ima pravo na život u mjeri dok ne postane previše agresivno za druge oko sebe, jer u tom slučaju ona pokrene sustave povratka ravnoteže. To funkcionira dok te promjene nisu toliko prevelike da povratak na prethodno postane nemoguć. Naruši li se nepovratno taj sklad, može doći do velikih poremećaja u proizvodnji hrane.

Naše je maslinarstvo relativno ekstenzivno i stanje tu nije još kritično kao u nekim intenzivnim kulturama, ali to ne znači da očuvanju okoline, posebno tla, ne trebamo posvetiti najveću pažnju. Na to nas potiču razne državne mjere, kao i veliko povećanje cijena mineralnih gnojiva. Naime, država potiče proizvodnju uz korištenje organskih gnojiva, bez herbicida i sa što manje ostalih pesticida, a visoke cijene mineralnih gnojiva same čine da se sve više okrećemo organskima, čije cijene nisu rasle u tolikoj mjeri.

Svijet tla

Treba znati da je tlo temelj biljne proizvodnje i da mu je gornji sloj nevjerojatno složen sustav prepun života. Postoji čitav jedan svijet nevidljiv golim okom, ali životno važan za opstanak života na planetu. Živi organizmi u tlu su bakterije, gljive, alge i drugi mikroorganizmi. Njihove su aktivnosti nevjerojatno isprepletene, međuovisne i povezane s funkcioniranjem korijena biljke, ustvari, one su prijeko potrebne za pripremu i primanje hranjivih tvari preko korijena. Mnoge su s njim direktno povezane i žive s njim u simbiozi, dok druge žive unutar tkiva korijena.

Skup mikroorganizama u tlu popularno nazivamo mikrobiom tla i on je vitalno važan za život na planetu jer, uz ostalo, regulira kruženje ugljika i drugih hranjivih tvari nužnih za rast biljaka, proizvodnju hrane do regulacije klime. Mikrobi u tlu i na korijenu osiguravaju biljkama potrebne hranjive tvari, vitamine i regulatore rasta, a pokazuju jako djelovanje protiv biljnih patogena i tako stimuliraju obranu biljke od bolesti i štetnika.

image

Žuto procvjetala uljana repica

Željko Hajdinjak/CROPIX

Mikrobiom tla ogromna je nevidljiva biomasa koja čini 18 posto žive tvari planeta. Jedna šačica površinskog tla može sadržavati i više od 500 kilometara hifa gljiva, više od milijarde bakterija i 100 tisuća jednostaničnih organizama u više od 1000 vrsta!

Unatoč vrlo važnoj funkciji mikrobioloških zajednica u tlu, još uvijek se nedovoljno zna o njima, ali to se u posljednjih nekoliko godina primjenom novih tehnologija izučavanja dosta mijenja. Bolje razumijevanje djelovanja između biljaka i mikrobioma moglo bi unaprijediti poljoprivredu jer su rizosfera (dio tla u blizini korijena) i korijenski sustav mjesto intenzivnog naseljavanja mikroorganizama sposobnih za poticanje unosa minerala u biljke.

U rizosferi se odvijaju brojne pozitivne veze koje pogoduju i biljci i bakterijama, a jedna od njih je i stvaranje hormona od strane rizosfernih bakterija, koji pozitivno utječu na rast i razvoj korijenova sustava te same biljke, a također pomažu i biljci u preživljavanju stresnih uvjeta. Neke bakterije vežu dušik iz zraka i pripremaju ga kao hranu biljci, neke u istu svrhu izvlače fosfor iz minerala, neke proizvode antibiotike za obranu od agresivnih gljivica itd. Iz gljivica tla izoliran je i antibiotik penicilin.

Gljivice kao dio biljke

Koliko su te veze važne, govori činjenica da kod većine biljaka unutar stanica u korijenu žive gljivice sa specifičnom ulogom razgradnje organske tvari, praktički se ponašaju kao dio biljke, koja bez njih ne bi mogla funkcionirati. Nevjerojatno je koliko je život međusobno povezan i međuovisan.

Zanimljivo je da stare nekultivirane biljke i moderne sorte naseljavaju različiti mikroorganizmi, ali kod maslina, kao dugotrajnih stabala, to je u ovom slučaju manje važno. Važnija je činjenica da efikasnost mikrobioma ovisi o njegovu sastavu. To je dobar razlog za bolje poznavanje i kontrolu mikroba tla kako bismo na održiv, jeftin i jednostavan način mogli povećati proizvodnju hrane. Ta živa faza tla obavlja mineralizaciju i humifikaciju organske tvari (razgradnju svježe organske tvari i sintezu humusa), podržava procese promjene mnogih nužnih elemenata koje čini dostupnima za primanje preko korijena. Mrtvi organizam prerađuju u oblik dostupan drugim biljkama i tako je tvar i život u stalnom kruženju.

Mikrobiološka gnojiva

U posljednjih nekoliko godina proizvedeno je više mikrobioloških gnojiva i dodataka koji se uspješno koriste za obogaćivanje tla. U biti, radi se o nastojanju povratka na nekadašnji način proizvodnje s unosom puno organskog, aktivnoga gnojiva. Naravno da je nemoguć potpuni povratak na nekadašnji seljački način proizvodnje, ali težnja je usmjerena na tzv. regenerativnu poljoprivredu, u kojoj se, uz dodatak organskih gnojiva, velika pažnja pridaje svim mjerama koje održavaju i poboljšavaju mikrobiom tla.

image

Stajnjak

Što je dostupno više hranjiva iz prirodnih izvora, to je manja potreba za korištenjem mineralnih ili sintetskih gnojiva. Uz dobro održavanje strukture tla, to poboljšava drenažu i prozračnost za bolje zadržavanje vlage i hranjiva u zoni korijena. Jednostavno rečeno, tla siromašna mikrobiomom zahtijevaju jaču gnojidbu, uz manju iskoristivost hranjiva, zbijenija su i gube plodnost. Dobro je poznato da je organska tvar presudan uvjet dobre aktivnosti tla, dobrih vodo‐zračnih odnosa te važan i obilan izvor biogenih elemenata. Dobro gospodarenje organskom tvari postaje sve važnije, a uz direktnu organsku (stajnjak) uključuje i zelenu gnojidbu (na primjer, sjetva i zaoravanje leguminoza ili repica).

image

Procvjetala lupina
 

Shutterstock

Mikrobiom tla snažna je poveznica između zdravlja tla i zdravlja ostalih živih bića. Pokazuje se da su tlo, biljke i ljudski mikrobiomi međusobno povezani više nego što se do sada mislilo. Iz tla dolazi više od dvije trećine bakterija i gljivica, konačno, otuda dolazi i glavni dio crijevnih mikroorganizama kod životinja i ljudi. Zbog toga FAO propagira globalni pristup “One health” (Jedno zdravlje) koji po definiciji “nastoji održivo uravnotežiti i optimirati zdravlje ljudi, životinja i ekosustava”.

image

Uljana repica

Nenad Opacak/CROPIX

Koja je definicija bolesti, što je zdravlje? U općem smislu samo zdravi organizmi imaju sklad u funkcioniranju, dok su bolesti, po nekim mišljenjima čak i starenje, posljedica narušenog sklada.

Naravno, nemaju svi mikroorganizmi tla blagotvoran učinak, postoji više od 300 gljivičnih vrsta koje uzrokuju biljne i druge bolesti. One su nam dobro poznate jer ih, kao nametnike, nastojimo suzbijati.

Bit će u redu ako prihvatimo spoznaju da smo samo dio velike složene prirode i da nam je uloga pronaći sebi mjesto u njoj bez odveć remećenja, u protivnom trebamo znati da nam prognoze nisu sjajne.

Veliki svijet u jednoj šaci

Jedna šačica površinskog tla može sadržavati i 500 kilometara hifa gljiva, više od milijarde bakterija i 100.000 jednostaničnih organizama u više od 1000 vrsta!

Što bakterije rade

Neke bakterije vežu dušik iz zraka i pripremaju ga kao hranu biljci, neke u istu svrhu izvlače fosfor iz minerala, neke proizvode antibiotike za obranu od agresivnih gljivica

Zdravlje tla i zdravlje ljudi

Mikrobiom tla snažna je poveznica između zdravlja tla i zdravlja ostalih živih bića, iz tla dolazi više od dvije trećine bakterija i gljivica, otuda dolazi i glavni dio crijevnih mikroorganizama kod životinja i ljudi

24. studeni 2024 02:04