stdClass Object
(
[id] => 307614
[title] => John McTiernan ekskluzivno za 'Slobodnu': I akcijski filmovi zaslužuju Oscara!
[alias] => john-mctiernan-ekskluzivno-za-slobodnu-i-akcijski-filmovi-zasluzuju-oscara
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Foršpan idućeg filma velikana američke (žanrovske) kinematografije Johna McTiernana mogao bi nadahnuće pronaći u Cameronovu "Avataru" na način da usred "trailera" krene ono "od redatelja filmova...". A onda će se zaredati sami kapitalci – "Predator", "Umri muški", "Lov na Crveni oktobar", "Posljednji akcijski junak", "Umri muški 3"... Može i "13. ratnik" i "Afera Thomasa Crowna". Cameron prije "Avatara" nije snimio film 12 godina, gotovo koliko je prošlo od posljednjeg ostvarenja njegova generacijskog pandana McTiernana ("Ubojite namjere", 2003.). Zato bi taj foršpan mogao poslužiti kao memento za zaboravne mlađe generacije koje u međuvremenu gledaju nove "Predatore", "Die Hardove" i akcijske trilere o Jacku Ryanu (prvi put predstavljen u "The Hunt For Red October") ne sluteći da je čvrste temelje njihovim serijalima udario upravo 65-godišnji McTiernan s filmovima nezaboravnim svakom filmofilu i kritičaru koji imalo drži do sebe.
Napravio je to McT u osamdesetima i devedesetima, razdoblju kad je bio jedan od ključnih igrača za višemilijunske blockbustere. Potvrdio je Schwarzeneggera kao kralja filmske akcije, okrunio novoga (Bruce Willis) i unutar hollywoodske matrice visokog budžeta, s izraženim autorskim stavom i europskim štihom režije, snimio neke od najutjecajnijih žanrovskih filmova svih vremena. Već se tad McTiernan smatrao ponajvećim akcijskim redateljem uopće, što je s odmakom vremena samo dobilo konačnu potvrdu. Danas je McT klasik kojemu je priređena retrospektiva u francuskoj Kinoteci, "genij za specijalne efekte prije digitalne ere" i "redatelj najboljih akcijskih filmova i trilera u povijesti Hollywooda". Dolazak McTiernana na nedavni beogradski FEST, gdje je primio nagradu za dosadašnje stvaralaštvo, poklopilo se s dodjelom Oscara i njezinim odjecima. Akcijski film je dobio priznanje kroz nominacije za "Pobješnjelog Maxa 4", režisera Georgea Millera i glumca Sylvestera Stallonea, ali nijedna od njih nije se "pozlatila". Odatle smo i krenuli u razgovor s McT-jem, započet prije njegova “masterclassa“ u “Sava Centru“, koji se pretvorio u ugodno višesatno druženje.
Postoji li šansa da jedan akcijski redatelj i film uistinu i osvoje Oscara? Zašto je akcijski film odveć podcijenjen?
– Cijela ta rasprava oko Oscara malo je iskrivljena jer se razlika između akcijskog filma i ostalih filmova temelji na perspektivi društva. Tu je riječ o društvenoj pretenziji. Zato je John Ford nekoć znao reći: "Ja samo snimam vesterne." I u toj njegovoj rečenici krije se jako puno osude i prijekora. Pitanje se temelji na pretpostavci da takvi filmovi jednostavno nisu jednako dobri, što je glupo. Takvi filmovi su općenito društveno podcijenjeni i obezvrijeđeni. Dodjela Oscara je sasvim druga priča. Članove Akademije ne bi trebalo vrednovati po tome kako sami sebe opisuju. Oni su neutralni suci onoga što je dobro i onoga što nije. To je ekstremno politička i vrlo društvena stvar. Postoje producenti koji jako dobro manipuliraju tom političkom slikom, a nekima to ide vrlo loše.
Po njima ispada da u akcijskom žanru nema dobrih filmova kao u drami...
– U nekim slučajevima da, ali u nekima ne. Ima i groznih akcijskih filmova koji su mračni, pokvareni i imaju puno pucnjave i ubijanja bez ikakve svrhe. Ima jedan citat: "Domoljublje je posljednje utočište nitkova, a teroristi su posljednje utočište katastrofalnih scenarista." Potpuno bankrotiranih scenarista.
Spominjući Stallonea, kako to da ste snimili dva filma sa Schwarzeneggerom i Willisom, a ni jedan s njim?
– Nije bilo prilike. Mislim da su me pitali nekoliko puta, ali nisam naletio na pravi scenarij da bih bio zainteresiran. Osim toga, Sly je vrlo dobar redatelj, nije me nikad zapravo trebao.
Šteta. Lako je zamisliti Stalloneov film pod vašom redateljskom palicom...
–... tko zna...
Vi ste posljednji akcijski redatelj, a tko je posljednji akcijski junak među svetim trojstvom žanra – Stallone, Schwarzenegger ili Willis?
– Ne bih znao. Oni su u to vrijeme jednostavno bili tri glumca koji su snimali slične filmove, tako da ne mogu odrediti.
Jeste li pogledali "Plaćenike" s njima trojicom i biste li pristali režirati idući nastavak?
– Pogledao sam samo prvi film, ne i drugi. Opet mogu reći da je Sly vrlo dobar u tome što radi i da mu ja ne trebam.
A novi "Umri muški"?
– Ne.
Režirajući prvi "Umri muški", je li vam namjera bila zauvijek promijeniti akcijski žanr ili ste "samo" snimali film?
– Samo sam snimao film. Kad nešto radite, onda u podsvijesti nemate komentare kritičara. Samo radite. Imao sam sreće jer su nakon "Predatora" isti ljudi vodili studio (20th Century Fox, op.a.) i pustili su nas da snimimo dobar film i da radimo na miru. Producent Joel Silver uvijek se pravi da ne želi snimati dobre filmove, ali to nije istina. Imali smo priliku snimiti dobar film. Često je slučaj da kvalitetu filma određuje vodstvo studija. U većini slučajeva ili ne znaju ili samo žele gotovi proizvod, i točka. Kvalitetni filmovi nastaju zahvaljujući kvalitetnom vodstvu studija i zbog njih se tu i tamo nađe neki pristojan film. Loše glavešine studija u pravilu snimaju loše filmove.
Jedan od vaših glavnih redateljskih aduta, osobito u "Predatoru" i "Umri muški", europski je pristup (akcijskom) filmu u vezi s pokretom kamere, montažom..., što je u srce Hollywooda donio i Paul Verhoeven.
– To je istina. Svi filmovi, ljudi i ideje koje sam proučavao i dodao kolekciji hollywoodskih filmova potječu od europskih redatelja. Bertolucci, mađarski redatelj Ján Kadár... Kadár je bio čarobnjak pomicanja kamere. Bolji i profinjeniji od Bertoluccija, iako nije znao snimiti cijeli film. Filmovi su mu bili solidni, ali rad kamere je bio izniman. Bertoluccijevi filmovi su bolji i rad kamere je bio dinamičniji jer je iskustvo bilo intenzivnije zbog kamere. Europski filmaši su time naglašavali emocije i emotivne odnose. Ja sam samo to primijenio na fizičke događaje, da akcija bude još intenzivnija.
Uz Verhoevena i Jamesa Camerona, vi ste bili najveći redatelj inteligentnih hollywoodskih blockbustera osamdesetih i devedesetih, prije novomilenijske pomame računalnih efekata (CGI) i 3D-a. Što mislite o efektima u modernim filmovima u usporedbi s vašima koji i dalje izgledaju vrlo dobro?
– Mislim da je "Avatar" genijalan. Ostali kompjutorski orijentirani filmovi su većinom grozni, ali "Avatar" je odličan. Računala su predivna, no kod napretka tehnologije, estetske vrijednosti u filmovima uvijek pate i idu korak natrag. Kad smo dobili zvuk na filmu, filmovi su na nekih deset godina postali sve jednostavniji i gluplji. Sad kad imate mogućnost da se proizvede bilo kakva slika na svijetu, prva ideja je "hoću veliku bubu koja jede zgradu!" (smijeh). Nezbježno je da će to, po definiciji, u filmovima degradirati ili usporiti estetiku i priču, vratiti ih unatrag, dok ljudi ne probave tehnologiju i počnu je koristiti za pričanje priča, a ne za prikazivanje buba koje jedu zgrade.
Nedostaje li vam režiranje filmova s velikim budžetom?
– Ne. Ne želim se više upuštati u nešto u što je uključen veliki studio.
Previše pritiska ili...?
– Nije pritisak, nego se danas u tim okvirima često produciraju loši filmovi. Struktura studijskog menadžmenta sada samo želi proizvode. Samo žele ekranizacije stripova i stvari poput toga. Uložit će jednako ili dvostruko više u marketing koliko u stvaranje samog filma. Oni nisu filmaši, nego samo korporacijski rukovoditelji koji upravljaju studiom kao zabavnim parkom ili što god. Rezultat svega toga znaju biti loši filmovi, tako da nisam želio to raditi. Do vremena kad sam snimio "13. ratnika" nisu mi se više sviđali skupi studijski projekti jer, kako rekoh, ako ne radite za dobrog studijskog glavešinu, velika je šansa da bi vam film mogao ispasti loš. Loši studijski glavešine snimaju loš film za lošim filmom i nitko ništa ne može napraviti u vezi s tim.
Slažete li se da bi danas bilo nemoguće snimiti onakvu završnicu "Predatora" – bez dijaloga, čisto vizualno, na granici eksperimentalnog? Bi li producenti prigovarali zbog toga?
– Svakako, jer svi se scenariji temelje na dijalogu. Ipak, ključni razlog zašto sam tako uspio snimiti zadnjih 15 minuta "Predatora" leži u Arnoldu – on je htio ići kući i nije želio snimati onaj grozni dio u svemirskom brodu nafilovan riječima koji su me natjerali da ubacim u film. Arnoldov lik je trebao pronaći Predatorov svemirski brod, ući unutra, zateći ljude i trofeje na njegovu zidu. Sve to je bilo u scenariju prvog "Predatora", da bi na koncu bilo iskorišteno u nastavku. Pokušao sam ih natjerati da to izbace, ali nisam uspio jer sam tada bio bez dovoljno kredibiliteta. Onda je, pukom srećom, Arnold jednog dana rekao: "Dosta mi je džungle, hoću kući!" Bila mu je puna kapa snimanja. Producenti su čupali kosu. Tada sam ih umirio: "Sve okej, možemo to snimiti i bez dijaloga. Smislit ću nešto i biti gotov za dva dana." Kako su morali hitno riješiti problem koji im je Arnold zadao, odgovorili su mi "Nema frke" i tako je nastalo ono finale. Svaki kadar sam isplanirao unaprijed. Snimio sam na kraju nekih 56 kadrova u 14 sati, s Arnoldom i čudovištem.
"Predator" je jedan od vizualno najljepših žanrovskih filmova. Je li žanrovski film izgubio na ljepoti zbog CGI-ja i treskanja kamere u "Bourne" filmovima?
– Ne znam...
Ne gledate suvremene akcijske filmove?
– Gledam, naravno, ali mislim da nije u redu da ih ocjenjujem.
U "Predatoru" ste režirali dva buduća guvernera, Jesseja Venturu i Schwarzeneggera, a vaši filmovi su imali iznimno intrigantan i subverzivan politički podtekst.
– Kako to mislite "politički podtekst"?
Pljačka zbog pohlepe korporacije u "Umri muški", američka vanjska politika u "Predatoru"... Džungla u "Predatoru" simbolizira Vijetnam, a Predator smiče američke vojnike. To je prilično subverzivno.
– Da, da. Bio je jedan segment u filmu koji sam baš namjerno dodao. Iz studija su tih godina stalno tražili pucnjavu. Pucaj, pucaj, pucaj! Oni žele filmove s oružjem, vatrom, doslovno pornografiju. Žele prodati pornografiju. Tako sam stavio u film scenu u kojoj vojnici ne rade ništa drugo nego samo pucaju, punih pet minuta. I na kraju jedan od njih kaže: "Nismo ništa pogodili!" (nasmiješio se i pokazao srednji prst). To je bilo potpuno politički osnovano.
U današnjem Hollywoodu uglavnom više nema tako izazovnih blockbustera kao nekoć, osim kad se kamere, recimo, maši Cameron.
– Tako je, postoje iznimke od pravila, ali ne možeš se osloniti na to. Filmovi ne nastaju na taj način.
Zato je redateljima danas teže snimati komercijalne filmove s podtekstom u odnosu na razdoblje kad ste ih radili vi i Verhoeven?
– Da, zato što filmove potpisuju ljudi koji posjeduju studio i menadžeri koji nisu filmaši. Mislim da se publika nije promijenila, promijenilo se vodstvo studija. Sada vlada druga poslovna politika.
Verhoeven mi je 2007. rekao da je prostudirao Arnoldove filmove, pogotovo "Terminatora", prije nego što je radio s njim na "Potpunom sjećanju". Jeste li možda i vi tako postupili uoči snimanja "Predatora"?
– Nisam ga "prostudirao", ali pogledao sam njegove druge filmove. Namjerno sam angažirao dobrog glumca Carla Weathersa kako bi Arnold mogao pokušati oponašati njegov stil i natjecati se s njime u glumi, ne samo frajerštini. Imati Carla na setu bilo je od velike koristi i funkcioniralo je odlično za Arnolda.
Vaš i Arnoldov "Posljednji akcijski junak" je 1993. na blagajni izgubio od "Jurskog parka". Ove godine njegova novog "Terminatora" je porazio "Jurski svijet", kao i "Osvetnici 2". Znači li to da su akcijski junaci kao dinosauri u usporedbi s modernim blockbusterima i superjunacima?
– Ne, jer nisu ih trebali tu ni staviti. Sjećate se kad sam spominjao dobre i loše glavešine studija? Jako loše glavešine su pošto-poto htjeli pustiti "Last Action Hero" tjedan nakon "Jurassic Parka", iako smo ih preklinjali da to ne čine. To je bila grozna ideja. Da su čekali još tri tjedna, samo malo duže, i pustili film sredinom ljeta umjesto tad, bilo bi sve u redu. Nisu znali što imaju i nisu htjeli slušati. "Posljednji akcijski junak" je bio priča o Pepeljugi, priča za djecu, a ne veliki, ubojiti akcijski film. Pepeljuga s malim dječakom koji ima dobru vilu. Arnold je dobra vila. Trebali su pustiti film sredinom srpnja ili početkom kolovoza i prošao bi super. Međutim, bili su pohlepni i glupi. Uglavnom glupi. Tada je radio jedan glavešina iz studija koji radi i danas te i dalje pravi gluposti. On je odlučio da se ime filma stavi na raketu. Nakon toga su svi zamrzili film, očekivanja su užasno porasla i sve to je zračilo takvom arogancijom da je publika u startu zamrzila "Posljednjeg akcijskog junaka" prije nego je došao u kina. Godinama kasnije htio sam snimiti film s Robertom De Nirom i Johnom Travoltom "The Devil and Daniel Webster". Travolta je trebao glumiti tipa za kojeg drugi lik počinje misliti da je vrag. Vidjeli ste kako je Travolta genijalno odglumio anđela Michaela?
Da, naravno...
– Nevjerojatan je kad treba glumiti takve lude likove. Htio sam da John Travolta glumi vraga. Taj isti prokleti tip, glavešina iz studija, surađivao je s producentskom kućom koja je snimala film i rekao je da "to treba biti akcijski film". Brzo sam odustao i onda su godinama kasnije snimili film i rekli da negativac mora biti iz Srbije. U to su ga i pretvorili, sjećate se tog filma? ("Sezona lova" iz 2013., op.a.) Ima talentiranih ljudi, ali jednako tako ima užasno netalentiranih ljudi koji stalno rade gluposti i tako im prođe cijela karijera.
Smatrate li da je "Last Action Hero" bio ispred svog vremena sa svojim meta/postmodernim pristupom akcijskom žanru i dekonstrukcijom istog? Unutar horora relativno slično koncipirani "Vrisak" je tri godine poslije osvojio publiku.
– Ne znam. "Posljednji akcijski junak" je otad stekao kultni status i osvojio publiku na televiziji gdje je jako gledan jer je obiteljski film, priča o Pepeljugi. Ljudi su naknadno to sami otkrili. Ono što im je prije rečeno putem marketinga bila je sve samo ne priča o Pepeljugi i nema veze s time, pa nisu znali što idu gledati. Sve zbog loših glavešina studija.
Dekonstruirali ste i akcijsku "Umri muški" formulu s lokacijski razvedenim "Umri muški 3". Jeste li bili pod pritiskom da priča opet bude u nekom skučenom prostoru, što je postao trend nakon prvog filma ("Umri muški" u avionu, na bojnom brodu...")?
– Da, uvijek postoje ljudi u studiju koji to sugeriraju, no filmaš ne želi snimiti isti film dvaput, već drukčiji film koristeći slične likove. Ne možete snimiti isti film dvaput, jednostavno ne možete. Ističete da sam napravio nešto revolucionarno, hvala, ali pogledajte samo što je bilo preda mnom – treći nastavak. Samo bi budala snimila isti film, samo bi budala to napravila. Pozabavio sam se, stoga, drugim stvarima i igrao se s njima. Pristupio sam filmu u stilu: "Mislite da se samo radi o skučenom prostoru? U redu, evo, dat ću vam skučen prostor. Zove se New York City."
Kad smo kod nastavaka, postoji mogućnost da se snimi treći "Conan", a vi ste favorit među većinom obožavatelja na filmskim internetskim portalima. Biste li bili zainteresirani?
– Naravno, ali, čekajte, tko bi glumio Conana?
Arnold, on bi bio stari Conan. Kralj Conan kako smo ga vidjeli na kraju prvog filma, na tronu, s bradom.
– Wow! Kralj Lear.
Tako nekako. Djelić Conana se ionako krije u vašem "Predatoru", kada Arnie u finalu probudi barbarina u sebi.
– Istina, to bi bila zanimljiva ideja.
Dotad, što je s vašim novim filmom?
– Ima jedan koji bih trebao snimati u Rusiji. Ovog ljeta. Zove se "War Birds" i upravo sam nakon dugo vremena završio jedan scenarij, što me jako veseli. Započeo sam sastanke u Parizu u vezi s daljnjim razvojem tog scenarija.
Podvojeni Alan Rickman
Nedavno je preminuo veliki glumac Alan Rickman, kako vam je bilo raditi sa njim na “Umri muški“?
- Bio je divan čovjek...
... najbolji negativac u nekom akcijskom filmu...
- Vjerojatno, i to ga je progonilo. Nisam siguran da je bio sretan u vezi toga. Nastavio je uzimati novac za takve uloge, ali je mrzio to raditi. Bio je nježno ljudsko biće i veoma drag, sušta suprotnost filmskom negativcu. No, mislim da je njegova prava osobnost možda bila negdje između to dvoje. Kako je na filmu uvijek bio viđen da radi grozne stvari, u stvarnosti se morao se ponašati da je najslađi čovjek na svijetu.
Potencijalni film u Hrvatskoj
McTiernan je pokazao interes za snimanje jednog od idućih filmova u Hrvatskoj. Pitao nas je ima li u našoj zemlji neko mjesto gdje je oblačno veći dio godine ili barem 30 dana, koliko mu treba da snimi film, nešto kao pacifička obala Kanade, prekrivena oblacima i kišom od listopada do svibnja. Predložili smo Riječki akvatorij koji, mahom oblačan u jesen i zimu, odgovara onome što McT traži.
Zamalo iza kamere 'Bonda'
O definiciji filma – Film je lanac kadrova u određenom redoslijedu koji daje informaciju gledatelju, priča priču ili zabavlja na neki način, a redatelj u svakom trenutku mora znati što publika zna. Bergman je to znao.
O režiji – Film je kao muzika. Redatelj je dirigent orkestra. Sean Connery je najbolji na prvi “take“, Alec Baldwin na osmi, kamerman na četrdeseti. Sve to treba uštimati.
O prvijencu “Nomadi“ – Poluautobiografska priča. Došao sam netom prije u Los Angeles i osjećao se tamo poput stranca.
O snimanju “Predatora“ – Zamalo sam snimio Arnoldovog “Komandosa“ pa su se producenti vratili meni za “Predatora“. Bila je to prava avantura. Jedan od razloga zašto sam pristao je to - avantura. Arnold se na snimanju otrovao hranom pa je primao infuziju. Skinuo bi injekciju sa sebe prije određene scene i opet je vratio na ruku kad bi je snimio.
O Shaneu Blacku i Billu Dukeu – Bili su pametni i intuitivni. Pomaže ako imaš više ljudi na setu koji su takvi. Shane je dao doprinos na scenariju s onim vicom.
O Janu De Bontu – Američki kamermani se strogo drže pravila, a ne gledaju u kameru. Ako je glumac na drugom mjestu u odnosu na koje treba biti, kamera ga mora pronaći. Tražio sam ljude koji imaju vještinu i oči. De Bont je imao najbolje oči. S njim sam se svađao kao da smo stari bračni par i strašio ekipu koja nas nije poznavala. No, nikad neću zaboraviti kad smo “Umri muški“ snimali na Badnjak i snimanje se produžilo na Božić, do 4 ujutro. U garaži je bilo hladno, ekipa se lagano pokupila, samo je taj Nizozemac ostao da dovršimo do kraja.
O Seanu Conneryju – Najbolji bi bio u prvom “takeu“. Došao bi spreman. Drugi put bi bio gotovo isti, ali za nijansu slabiji. Jednom sam mu, kad smo snimali preko osam sati, rekao: “Bio si umoran i nisi bio Sean Connery“. Vjerovao mi je nakon toga. Ako može biti Sean Connery na šest sati dnevno, neka bude. Dio redateljskog posla je servisiranje glumcu.
O “Lovu na Crveni oktobar“ – To je moderni “Otok s blagom“. Dječak posjeduje tajnu informaciju i odlazi u svijet kojem nije bio izložen, gdje sreće Long John Silvera i postaje sa njim prijatelj, jer se ispostavlja da ovaj nije negativac, već ima srce od zlata, a nakon te avanture se vraća kući promijenjen. Dječak u mom filmu je Jack Ryan, iako ima 32 godine.
O 'lovu' na 'Top Gun' – Jedan glavešina studija se ubacio u montažnu sobu dok sam bio u Las Vegasu i htio od “Lova na Crveni oktobar“ napraviti “Top Gun“. Pitao sam se što bi Coppola napravio da mu se to dogodilo.
O Pierceu Brosnanu – Bilo je nekoliko razgovora da režiram Bond-film početkom devedesetih. Film se nije dogodio, no barem sam producentima rekao da moraju angažirati Piercea Brosnana koji je savršen za ulogu.
O “13. ratniku“ – Spielberg je bio pametniji od mene pa snimajući “Jurski park“ nije puštao autora romana Michaela Crichtona na set filma.
Giljotina kao simbol demokracije
Dok smo razgovarali s McTiernanom, na televiziji u “Sava Centru“ se zavrtio foršpan za film “99 domova“ o posljedicama nedavne ekonomske krize u Americi. McTiernan nam je imao dosta toga za reći i o tome...
- Ukinuli su nekoliko zakona iz doba Roosevelta koji su 75 godina uspješno štitili zemlju od ekonomskog kolapsa. Desničarski republikanci su ih ukinuli 2003. i 2004. godine. U roku pet godina došlo je do prve depresije u 75 godina. Najgore od svega je što je to bilo namjerno izazvano, točno su znali što će se dogoditi. Postoji i knjiga o tome koja se zove “The Extraordinary Popular Delusions and the Madness of Crowds“. Moto obitelji Rothschild koji je stoljećima star glasi ovako: “Prodaj kad začuješ trube, kupuj kad začuješ top“. Čekaš da dođe do sloma i onda kupuješ, kad je vrijednost najveća onda prodaješ i nikako ne čekaš da opet padne. To je suština manipulacije kojom se vode bogati ljudi. Ljudi koji pripadaju srednjoj klasi nisu obrazovani po tom pitanju i kad bogati ljudi steknu kontrolu u vladi, ljudi iz srednje klase se ne mogu zaštititi od njih. To je uistinu predatorsko ponašanje. Temelji se na tome da se praktički oduzima drugim ljudima. Jedan od čelnih ljudi koji je financirao desničarsku politiku u Americi je bio unuk Vincenta Mellona. Oni su bili vlasnici druge po veličini naftne kompanije u svijetu, jedino je obitelj Rockfeller bila bogatija od njih, on je bio Ministar financija s najdužim mandatom u američkoj povijesti i praktički je namjerno stvorio Veliku depresiju. Pretvorio je burzu u kasino. Vrijednosti su rasle i rasle do 1927. 1928 godine i onda je 1929. došlo do pada. Bio je Ministar financija od 1921. do 1932. godine. Unuk mu se prezivao Mellonscape, nisam siguran kako mu je ime. Trošio je na desničarsku politiku još od Hladnog rata. I to ogromne količine novca, oko 50 milijuna dolara godišnje. Osobito u osamdesetim godinama 20. stoljeća. Kupovao je desničarske publikacije i dijelio im subvencije. Ta ista obitelj radi istu stvar. Nakon sloma iz 2008. godine oko 25 posto američkog bogatstva je prešlo iz srednje klase u visoku društvenu klasu, u gornjih 1 posto populacije. Nakon tog jednog sloma i to nije bilo slučajno, a to je neoprostivo. U tom kontekstu mi se giljotina čini kao odličan simbol demokracije.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Cijela ta rasprava oko Oscara malo je iskrivljena jer se razlika između akcijskog filma i ostalih filmova temelji na perspektivi društva. Tu je riječ o društvenoj pretenziji. Zato je John Ford nekoć znao reći: 'Ja samo snimam vesterne.'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => REDATELJ KAPITALACA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2016-04-01 13:34:42
[created_by] => 3175
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2016-04-02 11:26:35
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2016-04-01 19:35:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 3416
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/SIPA_00692004_000005.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/P1060257.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/P1060259.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/predator-set-john-mctiernan-carl-weathers-arnold.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/Predator.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/john-mctiernan-bruce-willis.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/john-mctiernan3.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/The-Hunt-for-Red-October.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/Thomas-Crown.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/DieHard.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/04\/01\/Kultura\/13ratnik.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["John McTiernan\/SIPA","John McTiernan i na\u0161 filmski kriti\u010dar","McTiernan se na\u0161em kriti\u010daru potpisao na kritiku 'Predatora' objavljenu u 'Slobodnoj'","McT slu\u0161a Schwarzeneggera prije snimanja njegova legendarnog hrvanja rukom s Carlom Weathersom u 'Predatoru'","Politi\u010dki paprena akcijska scena 'Predatora'","Willis i McT u pauzi od tre\u0107eg 'umiranja mu\u0161ki'","Na setu 'Posljednjeg akcijskog junaka'","'Lov na Crveni oktobar', prva od McT-jeve dvije suradnje sa Seanom Conneryjem","Rene Russo i Pierce Brosnan u 'Aferi Thomasa Crowna'","McT pokazuje Alanu Rickmanu kako da Willis 'umre mu\u0161ki'","Antonio Banderas u '13. ratniku'"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"960x649"},{"size0":"960x720"},{"size0":"960x720"},{"size0":"960x648"},{"size0":"960x540"},{"size0":"960x636"},{"size0":"960x631"},{"size0":"960x540"},{"size0":"960x636"},{"size0":"500x329"},{"size0":"960x540"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 18
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15134023 Threads: 2 Questions: 3163777983 Slow queries: 7078517
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 235221941
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 46
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/john-mctiernan-ekskluzivno-za-slobodnu-i-akcijski-filmovi-zasluzuju-oscara-307614
[printLink] => /kultura/john-mctiernan-ekskluzivno-za-slobodnu-i-akcijski-filmovi-zasluzuju-oscara-307614?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 240167
[name] => john mctiernan
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => john-mctiernan
[link] => /tag/john-mctiernan
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Cijela ta rasprava oko Oscara malo je iskrivljena jer se razlika između akcijskog filma i ostalih filmova temelji na perspektivi društva. Tu je riječ o društvenoj pretenziji. Zato je John Ford nekoć znao reći: 'Ja samo snimam vesterne.'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => REDATELJ KAPITALACA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => John McTiernan ekskluzivno za 'Slobodnu': I akcijski filmovi zaslužuju Oscara!
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3175
[name] => Marko Njegić
[username] => marko-njegi
[email] => marko-njegi@sd.hr
[password] => $2y$10$InymkgzsoQ8yBIABvfFbSu.rpTzqylffc4TDDFaRUJ8zdZUOeS5dS
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/marko-njegic-3175
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1693
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1693.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1693.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/SIPA_00692004_000005.jpg
[galleryCount] => 11
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] => John McTiernan/SIPA
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/SIPA_00692004_000005.jpg
[title] =>
John McTiernan/SIPA
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/P1060257.jpg
[title] =>
John McTiernan i naš filmski kritičar
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/P1060259.jpg
[title] =>
McTiernan se našem kritičaru potpisao na kritiku 'Predatora' objavljenu u 'Slobodnoj'
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/predator-set-john-mctiernan-carl-weathers-arnold.jpg
[title] =>
McT sluša Schwarzeneggera prije snimanja njegova legendarnog hrvanja rukom s Carlom Weathersom u 'Predatoru'
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/Predator.jpg
[title] =>
Politički paprena akcijska scena 'Predatora'
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/john-mctiernan-bruce-willis.jpg
[title] =>
Willis i McT u pauzi od trećeg 'umiranja muški'
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/john-mctiernan3.jpg
[title] =>
Na setu 'Posljednjeg akcijskog junaka'
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/The-Hunt-for-Red-October.jpg
[title] =>
'Lov na Crveni oktobar', prva od McT-jeve dvije suradnje sa Seanom Conneryjem
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/Thomas-Crown.jpg
[title] =>
Rene Russo i Pierce Brosnan u 'Aferi Thomasa Crowna'
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/DieHard.jpg
[title] =>
McT pokazuje Alanu Rickmanu kako da Willis 'umre muški'
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/04/01/Kultura/13ratnik.jpg
[title] =>
Antonio Banderas u '13. ratniku'
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Foršpan idućeg filma velikana američke (žanrovske) kinematografije Johna McTiernana mogao bi nadahnuće pronaći u Cameronovu "Avataru" na način da usred "trailera" krene ono "od redatelja filmova...". A onda će se zaredati sami kapitalci – "Predator", "Umri muški", "Lov na Crveni oktobar", "Posljednji akcijski junak", "Umri muški 3"... Može i "13. ratnik" i "Afera Thomasa Crowna". Cameron prije "Avatara" nije snimio film 12 godina, gotovo koliko je prošlo od posljednjeg ostvarenja njegova generacijskog pandana McTiernana ("Ubojite namjere", 2003.). Zato bi taj foršpan mogao poslužiti kao memento za zaboravne mlađe generacije koje u međuvremenu gledaju nove "Predatore", "Die Hardove" i akcijske trilere o Jacku Ryanu (prvi put predstavljen u "The Hunt For Red October") ne sluteći da je čvrste temelje njihovim serijalima udario upravo 65-godišnji McTiernan s filmovima nezaboravnim svakom filmofilu i kritičaru koji imalo drži do sebe.
Napravio je to McT u osamdesetima i devedesetima, razdoblju kad je bio jedan od ključnih igrača za višemilijunske blockbustere. Potvrdio je Schwarzeneggera kao kralja filmske akcije, okrunio novoga (Bruce Willis) i unutar hollywoodske matrice visokog budžeta, s izraženim autorskim stavom i europskim štihom režije, snimio neke od najutjecajnijih žanrovskih filmova svih vremena. Već se tad McTiernan smatrao ponajvećim akcijskim redateljem uopće, što je s odmakom vremena samo dobilo konačnu potvrdu. Danas je McT klasik kojemu je priređena retrospektiva u francuskoj Kinoteci, "genij za specijalne efekte prije digitalne ere" i "redatelj najboljih akcijskih filmova i trilera u povijesti Hollywooda". Dolazak McTiernana na nedavni beogradski FEST, gdje je primio nagradu za dosadašnje stvaralaštvo, poklopilo se s dodjelom Oscara i njezinim odjecima. Akcijski film je dobio priznanje kroz nominacije za "Pobješnjelog Maxa 4", režisera Georgea Millera i glumca Sylvestera Stallonea, ali nijedna od njih nije se "pozlatila". Odatle smo i krenuli u razgovor s McT-jem, započet prije njegova “masterclassa“ u “Sava Centru“, koji se pretvorio u ugodno višesatno druženje.
Postoji li šansa da jedan akcijski redatelj i film uistinu i osvoje Oscara? Zašto je akcijski film odveć podcijenjen?
– Cijela ta rasprava oko Oscara malo je iskrivljena jer se razlika između akcijskog filma i ostalih filmova temelji na perspektivi društva. Tu je riječ o društvenoj pretenziji. Zato je John Ford nekoć znao reći: "Ja samo snimam vesterne." I u toj njegovoj rečenici krije se jako puno osude i prijekora. Pitanje se temelji na pretpostavci da takvi filmovi jednostavno nisu jednako dobri, što je glupo. Takvi filmovi su općenito društveno podcijenjeni i obezvrijeđeni. Dodjela Oscara je sasvim druga priča. Članove Akademije ne bi trebalo vrednovati po tome kako sami sebe opisuju. Oni su neutralni suci onoga što je dobro i onoga što nije. To je ekstremno politička i vrlo društvena stvar. Postoje producenti koji jako dobro manipuliraju tom političkom slikom, a nekima to ide vrlo loše.
Po njima ispada da u akcijskom žanru nema dobrih filmova kao u drami...
– U nekim slučajevima da, ali u nekima ne. Ima i groznih akcijskih filmova koji su mračni, pokvareni i imaju puno pucnjave i ubijanja bez ikakve svrhe. Ima jedan citat: "Domoljublje je posljednje utočište nitkova, a teroristi su posljednje utočište katastrofalnih scenarista." Potpuno bankrotiranih scenarista.
Spominjući Stallonea, kako to da ste snimili dva filma sa Schwarzeneggerom i Willisom, a ni jedan s njim?
– Nije bilo prilike. Mislim da su me pitali nekoliko puta, ali nisam naletio na pravi scenarij da bih bio zainteresiran. Osim toga, Sly je vrlo dobar redatelj, nije me nikad zapravo trebao.
Šteta. Lako je zamisliti Stalloneov film pod vašom redateljskom palicom...
–... tko zna...
Vi ste posljednji akcijski redatelj, a tko je posljednji akcijski junak među svetim trojstvom žanra – Stallone, Schwarzenegger ili Willis?
– Ne bih znao. Oni su u to vrijeme jednostavno bili tri glumca koji su snimali slične filmove, tako da ne mogu odrediti.
Jeste li pogledali "Plaćenike" s njima trojicom i biste li pristali režirati idući nastavak?
– Pogledao sam samo prvi film, ne i drugi. Opet mogu reći da je Sly vrlo dobar u tome što radi i da mu ja ne trebam.
A novi "Umri muški"?
– Ne.
Režirajući prvi "Umri muški", je li vam namjera bila zauvijek promijeniti akcijski žanr ili ste "samo" snimali film?
– Samo sam snimao film. Kad nešto radite, onda u podsvijesti nemate komentare kritičara. Samo radite. Imao sam sreće jer su nakon "Predatora" isti ljudi vodili studio (20th Century Fox, op.a.) i pustili su nas da snimimo dobar film i da radimo na miru. Producent Joel Silver uvijek se pravi da ne želi snimati dobre filmove, ali to nije istina. Imali smo priliku snimiti dobar film. Često je slučaj da kvalitetu filma određuje vodstvo studija. U većini slučajeva ili ne znaju ili samo žele gotovi proizvod, i točka. Kvalitetni filmovi nastaju zahvaljujući kvalitetnom vodstvu studija i zbog njih se tu i tamo nađe neki pristojan film. Loše glavešine studija u pravilu snimaju loše filmove.
Jedan od vaših glavnih redateljskih aduta, osobito u "Predatoru" i "Umri muški", europski je pristup (akcijskom) filmu u vezi s pokretom kamere, montažom..., što je u srce Hollywooda donio i Paul Verhoeven.
– To je istina. Svi filmovi, ljudi i ideje koje sam proučavao i dodao kolekciji hollywoodskih filmova potječu od europskih redatelja. Bertolucci, mađarski redatelj Ján Kadár... Kadár je bio čarobnjak pomicanja kamere. Bolji i profinjeniji od Bertoluccija, iako nije znao snimiti cijeli film. Filmovi su mu bili solidni, ali rad kamere je bio izniman. Bertoluccijevi filmovi su bolji i rad kamere je bio dinamičniji jer je iskustvo bilo intenzivnije zbog kamere. Europski filmaši su time naglašavali emocije i emotivne odnose. Ja sam samo to primijenio na fizičke događaje, da akcija bude još intenzivnija.
Uz Verhoevena i Jamesa Camerona, vi ste bili najveći redatelj inteligentnih hollywoodskih blockbustera osamdesetih i devedesetih, prije novomilenijske pomame računalnih efekata (CGI) i 3D-a. Što mislite o efektima u modernim filmovima u usporedbi s vašima koji i dalje izgledaju vrlo dobro?
– Mislim da je "Avatar" genijalan. Ostali kompjutorski orijentirani filmovi su većinom grozni, ali "Avatar" je odličan. Računala su predivna, no kod napretka tehnologije, estetske vrijednosti u filmovima uvijek pate i idu korak natrag. Kad smo dobili zvuk na filmu, filmovi su na nekih deset godina postali sve jednostavniji i gluplji. Sad kad imate mogućnost da se proizvede bilo kakva slika na svijetu, prva ideja je "hoću veliku bubu koja jede zgradu!" (smijeh). Nezbježno je da će to, po definiciji, u filmovima degradirati ili usporiti estetiku i priču, vratiti ih unatrag, dok ljudi ne probave tehnologiju i počnu je koristiti za pričanje priča, a ne za prikazivanje buba koje jedu zgrade.
Nedostaje li vam režiranje filmova s velikim budžetom?
– Ne. Ne želim se više upuštati u nešto u što je uključen veliki studio.
Previše pritiska ili...?
– Nije pritisak, nego se danas u tim okvirima često produciraju loši filmovi. Struktura studijskog menadžmenta sada samo želi proizvode. Samo žele ekranizacije stripova i stvari poput toga. Uložit će jednako ili dvostruko više u marketing koliko u stvaranje samog filma. Oni nisu filmaši, nego samo korporacijski rukovoditelji koji upravljaju studiom kao zabavnim parkom ili što god. Rezultat svega toga znaju biti loši filmovi, tako da nisam želio to raditi. Do vremena kad sam snimio "13. ratnika" nisu mi se više sviđali skupi studijski projekti jer, kako rekoh, ako ne radite za dobrog studijskog glavešinu, velika je šansa da bi vam film mogao ispasti loš. Loši studijski glavešine snimaju loš film za lošim filmom i nitko ništa ne može napraviti u vezi s tim.
Slažete li se da bi danas bilo nemoguće snimiti onakvu završnicu "Predatora" – bez dijaloga, čisto vizualno, na granici eksperimentalnog? Bi li producenti prigovarali zbog toga?
– Svakako, jer svi se scenariji temelje na dijalogu. Ipak, ključni razlog zašto sam tako uspio snimiti zadnjih 15 minuta "Predatora" leži u Arnoldu – on je htio ići kući i nije želio snimati onaj grozni dio u svemirskom brodu nafilovan riječima koji su me natjerali da ubacim u film. Arnoldov lik je trebao pronaći Predatorov svemirski brod, ući unutra, zateći ljude i trofeje na njegovu zidu. Sve to je bilo u scenariju prvog "Predatora", da bi na koncu bilo iskorišteno u nastavku. Pokušao sam ih natjerati da to izbace, ali nisam uspio jer sam tada bio bez dovoljno kredibiliteta. Onda je, pukom srećom, Arnold jednog dana rekao: "Dosta mi je džungle, hoću kući!" Bila mu je puna kapa snimanja. Producenti su čupali kosu. Tada sam ih umirio: "Sve okej, možemo to snimiti i bez dijaloga. Smislit ću nešto i biti gotov za dva dana." Kako su morali hitno riješiti problem koji im je Arnold zadao, odgovorili su mi "Nema frke" i tako je nastalo ono finale. Svaki kadar sam isplanirao unaprijed. Snimio sam na kraju nekih 56 kadrova u 14 sati, s Arnoldom i čudovištem.
"Predator" je jedan od vizualno najljepših žanrovskih filmova. Je li žanrovski film izgubio na ljepoti zbog CGI-ja i treskanja kamere u "Bourne" filmovima?
– Ne znam...
Ne gledate suvremene akcijske filmove?
– Gledam, naravno, ali mislim da nije u redu da ih ocjenjujem.
U "Predatoru" ste režirali dva buduća guvernera, Jesseja Venturu i Schwarzeneggera, a vaši filmovi su imali iznimno intrigantan i subverzivan politički podtekst.
– Kako to mislite "politički podtekst"?
Pljačka zbog pohlepe korporacije u "Umri muški", američka vanjska politika u "Predatoru"... Džungla u "Predatoru" simbolizira Vijetnam, a Predator smiče američke vojnike. To je prilično subverzivno.
– Da, da. Bio je jedan segment u filmu koji sam baš namjerno dodao. Iz studija su tih godina stalno tražili pucnjavu. Pucaj, pucaj, pucaj! Oni žele filmove s oružjem, vatrom, doslovno pornografiju. Žele prodati pornografiju. Tako sam stavio u film scenu u kojoj vojnici ne rade ništa drugo nego samo pucaju, punih pet minuta. I na kraju jedan od njih kaže: "Nismo ništa pogodili!" (nasmiješio se i pokazao srednji prst). To je bilo potpuno politički osnovano.
U današnjem Hollywoodu uglavnom više nema tako izazovnih blockbustera kao nekoć, osim kad se kamere, recimo, maši Cameron.
– Tako je, postoje iznimke od pravila, ali ne možeš se osloniti na to. Filmovi ne nastaju na taj način.
Zato je redateljima danas teže snimati komercijalne filmove s podtekstom u odnosu na razdoblje kad ste ih radili vi i Verhoeven?
– Da, zato što filmove potpisuju ljudi koji posjeduju studio i menadžeri koji nisu filmaši. Mislim da se publika nije promijenila, promijenilo se vodstvo studija. Sada vlada druga poslovna politika.
Verhoeven mi je 2007. rekao da je prostudirao Arnoldove filmove, pogotovo "Terminatora", prije nego što je radio s njim na "Potpunom sjećanju". Jeste li možda i vi tako postupili uoči snimanja "Predatora"?
– Nisam ga "prostudirao", ali pogledao sam njegove druge filmove. Namjerno sam angažirao dobrog glumca Carla Weathersa kako bi Arnold mogao pokušati oponašati njegov stil i natjecati se s njime u glumi, ne samo frajerštini. Imati Carla na setu bilo je od velike koristi i funkcioniralo je odlično za Arnolda.
Vaš i Arnoldov "Posljednji akcijski junak" je 1993. na blagajni izgubio od "Jurskog parka". Ove godine njegova novog "Terminatora" je porazio "Jurski svijet", kao i "Osvetnici 2". Znači li to da su akcijski junaci kao dinosauri u usporedbi s modernim blockbusterima i superjunacima?
– Ne, jer nisu ih trebali tu ni staviti. Sjećate se kad sam spominjao dobre i loše glavešine studija? Jako loše glavešine su pošto-poto htjeli pustiti "Last Action Hero" tjedan nakon "Jurassic Parka", iako smo ih preklinjali da to ne čine. To je bila grozna ideja. Da su čekali još tri tjedna, samo malo duže, i pustili film sredinom ljeta umjesto tad, bilo bi sve u redu. Nisu znali što imaju i nisu htjeli slušati. "Posljednji akcijski junak" je bio priča o Pepeljugi, priča za djecu, a ne veliki, ubojiti akcijski film. Pepeljuga s malim dječakom koji ima dobru vilu. Arnold je dobra vila. Trebali su pustiti film sredinom srpnja ili početkom kolovoza i prošao bi super. Međutim, bili su pohlepni i glupi. Uglavnom glupi. Tada je radio jedan glavešina iz studija koji radi i danas te i dalje pravi gluposti. On je odlučio da se ime filma stavi na raketu. Nakon toga su svi zamrzili film, očekivanja su užasno porasla i sve to je zračilo takvom arogancijom da je publika u startu zamrzila "Posljednjeg akcijskog junaka" prije nego je došao u kina. Godinama kasnije htio sam snimiti film s Robertom De Nirom i Johnom Travoltom "The Devil and Daniel Webster". Travolta je trebao glumiti tipa za kojeg drugi lik počinje misliti da je vrag. Vidjeli ste kako je Travolta genijalno odglumio anđela Michaela?
Da, naravno...
– Nevjerojatan je kad treba glumiti takve lude likove. Htio sam da John Travolta glumi vraga. Taj isti prokleti tip, glavešina iz studija, surađivao je s producentskom kućom koja je snimala film i rekao je da "to treba biti akcijski film". Brzo sam odustao i onda su godinama kasnije snimili film i rekli da negativac mora biti iz Srbije. U to su ga i pretvorili, sjećate se tog filma? ("Sezona lova" iz 2013., op.a.) Ima talentiranih ljudi, ali jednako tako ima užasno netalentiranih ljudi koji stalno rade gluposti i tako im prođe cijela karijera.
Smatrate li da je "Last Action Hero" bio ispred svog vremena sa svojim meta/postmodernim pristupom akcijskom žanru i dekonstrukcijom istog? Unutar horora relativno slično koncipirani "Vrisak" je tri godine poslije osvojio publiku.
– Ne znam. "Posljednji akcijski junak" je otad stekao kultni status i osvojio publiku na televiziji gdje je jako gledan jer je obiteljski film, priča o Pepeljugi. Ljudi su naknadno to sami otkrili. Ono što im je prije rečeno putem marketinga bila je sve samo ne priča o Pepeljugi i nema veze s time, pa nisu znali što idu gledati. Sve zbog loših glavešina studija.
Dekonstruirali ste i akcijsku "Umri muški" formulu s lokacijski razvedenim "Umri muški 3". Jeste li bili pod pritiskom da priča opet bude u nekom skučenom prostoru, što je postao trend nakon prvog filma ("Umri muški" u avionu, na bojnom brodu...")?
– Da, uvijek postoje ljudi u studiju koji to sugeriraju, no filmaš ne želi snimiti isti film dvaput, već drukčiji film koristeći slične likove. Ne možete snimiti isti film dvaput, jednostavno ne možete. Ističete da sam napravio nešto revolucionarno, hvala, ali pogledajte samo što je bilo preda mnom – treći nastavak. Samo bi budala snimila isti film, samo bi budala to napravila. Pozabavio sam se, stoga, drugim stvarima i igrao se s njima. Pristupio sam filmu u stilu: "Mislite da se samo radi o skučenom prostoru? U redu, evo, dat ću vam skučen prostor. Zove se New York City."
Kad smo kod nastavaka, postoji mogućnost da se snimi treći "Conan", a vi ste favorit među većinom obožavatelja na filmskim internetskim portalima. Biste li bili zainteresirani?
– Naravno, ali, čekajte, tko bi glumio Conana?
Arnold, on bi bio stari Conan. Kralj Conan kako smo ga vidjeli na kraju prvog filma, na tronu, s bradom.
– Wow! Kralj Lear.
Tako nekako. Djelić Conana se ionako krije u vašem "Predatoru", kada Arnie u finalu probudi barbarina u sebi.
– Istina, to bi bila zanimljiva ideja.
Dotad, što je s vašim novim filmom?
– Ima jedan koji bih trebao snimati u Rusiji. Ovog ljeta. Zove se "War Birds" i upravo sam nakon dugo vremena završio jedan scenarij, što me jako veseli. Započeo sam sastanke u Parizu u vezi s daljnjim razvojem tog scenarija.
Podvojeni Alan Rickman
Nedavno je preminuo veliki glumac Alan Rickman, kako vam je bilo raditi sa njim na “Umri muški“?
- Bio je divan čovjek...
... najbolji negativac u nekom akcijskom filmu...
- Vjerojatno, i to ga je progonilo. Nisam siguran da je bio sretan u vezi toga. Nastavio je uzimati novac za takve uloge, ali je mrzio to raditi. Bio je nježno ljudsko biće i veoma drag, sušta suprotnost filmskom negativcu. No, mislim da je njegova prava osobnost možda bila negdje između to dvoje. Kako je na filmu uvijek bio viđen da radi grozne stvari, u stvarnosti se morao se ponašati da je najslađi čovjek na svijetu.
Potencijalni film u Hrvatskoj
McTiernan je pokazao interes za snimanje jednog od idućih filmova u Hrvatskoj. Pitao nas je ima li u našoj zemlji neko mjesto gdje je oblačno veći dio godine ili barem 30 dana, koliko mu treba da snimi film, nešto kao pacifička obala Kanade, prekrivena oblacima i kišom od listopada do svibnja. Predložili smo Riječki akvatorij koji, mahom oblačan u jesen i zimu, odgovara onome što McT traži.
Zamalo iza kamere 'Bonda'
O definiciji filma – Film je lanac kadrova u određenom redoslijedu koji daje informaciju gledatelju, priča priču ili zabavlja na neki način, a redatelj u svakom trenutku mora znati što publika zna. Bergman je to znao.
O režiji – Film je kao muzika. Redatelj je dirigent orkestra. Sean Connery je najbolji na prvi “take“, Alec Baldwin na osmi, kamerman na četrdeseti. Sve to treba uštimati.
O prvijencu “Nomadi“ – Poluautobiografska priča. Došao sam netom prije u Los Angeles i osjećao se tamo poput stranca.
O snimanju “Predatora“ – Zamalo sam snimio Arnoldovog “Komandosa“ pa su se producenti vratili meni za “Predatora“. Bila je to prava avantura. Jedan od razloga zašto sam pristao je to - avantura. Arnold se na snimanju otrovao hranom pa je primao infuziju. Skinuo bi injekciju sa sebe prije određene scene i opet je vratio na ruku kad bi je snimio.
O Shaneu Blacku i Billu Dukeu – Bili su pametni i intuitivni. Pomaže ako imaš više ljudi na setu koji su takvi. Shane je dao doprinos na scenariju s onim vicom.
O Janu De Bontu – Američki kamermani se strogo drže pravila, a ne gledaju u kameru. Ako je glumac na drugom mjestu u odnosu na koje treba biti, kamera ga mora pronaći. Tražio sam ljude koji imaju vještinu i oči. De Bont je imao najbolje oči. S njim sam se svađao kao da smo stari bračni par i strašio ekipu koja nas nije poznavala. No, nikad neću zaboraviti kad smo “Umri muški“ snimali na Badnjak i snimanje se produžilo na Božić, do 4 ujutro. U garaži je bilo hladno, ekipa se lagano pokupila, samo je taj Nizozemac ostao da dovršimo do kraja.
O Seanu Conneryju – Najbolji bi bio u prvom “takeu“. Došao bi spreman. Drugi put bi bio gotovo isti, ali za nijansu slabiji. Jednom sam mu, kad smo snimali preko osam sati, rekao: “Bio si umoran i nisi bio Sean Connery“. Vjerovao mi je nakon toga. Ako može biti Sean Connery na šest sati dnevno, neka bude. Dio redateljskog posla je servisiranje glumcu.
O “Lovu na Crveni oktobar“ – To je moderni “Otok s blagom“. Dječak posjeduje tajnu informaciju i odlazi u svijet kojem nije bio izložen, gdje sreće Long John Silvera i postaje sa njim prijatelj, jer se ispostavlja da ovaj nije negativac, već ima srce od zlata, a nakon te avanture se vraća kući promijenjen. Dječak u mom filmu je Jack Ryan, iako ima 32 godine.
O 'lovu' na 'Top Gun' – Jedan glavešina studija se ubacio u montažnu sobu dok sam bio u Las Vegasu i htio od “Lova na Crveni oktobar“ napraviti “Top Gun“. Pitao sam se što bi Coppola napravio da mu se to dogodilo.
O Pierceu Brosnanu – Bilo je nekoliko razgovora da režiram Bond-film početkom devedesetih. Film se nije dogodio, no barem sam producentima rekao da moraju angažirati Piercea Brosnana koji je savršen za ulogu.
O “13. ratniku“ – Spielberg je bio pametniji od mene pa snimajući “Jurski park“ nije puštao autora romana Michaela Crichtona na set filma.
Giljotina kao simbol demokracije
Dok smo razgovarali s McTiernanom, na televiziji u “Sava Centru“ se zavrtio foršpan za film “99 domova“ o posljedicama nedavne ekonomske krize u Americi. McTiernan nam je imao dosta toga za reći i o tome...
- Ukinuli su nekoliko zakona iz doba Roosevelta koji su 75 godina uspješno štitili zemlju od ekonomskog kolapsa. Desničarski republikanci su ih ukinuli 2003. i 2004. godine. U roku pet godina došlo je do prve depresije u 75 godina. Najgore od svega je što je to bilo namjerno izazvano, točno su znali što će se dogoditi. Postoji i knjiga o tome koja se zove “The Extraordinary Popular Delusions and the Madness of Crowds“. Moto obitelji Rothschild koji je stoljećima star glasi ovako: “Prodaj kad začuješ trube, kupuj kad začuješ top“. Čekaš da dođe do sloma i onda kupuješ, kad je vrijednost najveća onda prodaješ i nikako ne čekaš da opet padne. To je suština manipulacije kojom se vode bogati ljudi. Ljudi koji pripadaju srednjoj klasi nisu obrazovani po tom pitanju i kad bogati ljudi steknu kontrolu u vladi, ljudi iz srednje klase se ne mogu zaštititi od njih. To je uistinu predatorsko ponašanje. Temelji se na tome da se praktički oduzima drugim ljudima. Jedan od čelnih ljudi koji je financirao desničarsku politiku u Americi je bio unuk Vincenta Mellona. Oni su bili vlasnici druge po veličini naftne kompanije u svijetu, jedino je obitelj Rockfeller bila bogatija od njih, on je bio Ministar financija s najdužim mandatom u američkoj povijesti i praktički je namjerno stvorio Veliku depresiju. Pretvorio je burzu u kasino. Vrijednosti su rasle i rasle do 1927. 1928 godine i onda je 1929. došlo do pada. Bio je Ministar financija od 1921. do 1932. godine. Unuk mu se prezivao Mellonscape, nisam siguran kako mu je ime. Trošio je na desničarsku politiku još od Hladnog rata. I to ogromne količine novca, oko 50 milijuna dolara godišnje. Osobito u osamdesetim godinama 20. stoljeća. Kupovao je desničarske publikacije i dijelio im subvencije. Ta ista obitelj radi istu stvar. Nakon sloma iz 2008. godine oko 25 posto američkog bogatstva je prešlo iz srednje klase u visoku društvenu klasu, u gornjih 1 posto populacije. Nakon tog jednog sloma i to nije bilo slučajno, a to je neoprostivo. U tom kontekstu mi se giljotina čini kao odličan simbol demokracije.
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
John McTiernan i naš filmski kritičar
McTiernan se našem kritičaru potpisao na kritiku 'Predatora' objavljenu u 'Slobodnoj'
McT sluša Schwarzeneggera prije snimanja njegova legendarnog hrvanja rukom s Carlom Weathersom u 'Predatoru'
Politički paprena akcijska scena 'Predatora'
Willis i McT u pauzi od trećeg 'umiranja muški'
Na setu 'Posljednjeg akcijskog junaka'
'Lov na Crveni oktobar', prva od McT-jeve dvije suradnje sa Seanom Conneryjem
Rene Russo i Pierce Brosnan u 'Aferi Thomasa Crowna'
McT pokazuje Alanu Rickmanu kako da Willis 'umre muški'
Antonio Banderas u '13. ratniku'
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/john-mctiernan-ekskluzivno-za-slobodnu-i-akcijski-filmovi-zasluzuju-oscara-307614
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=5c88b8806a4de8e7469c128276ef9157e840fa7d
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=John+McTiernan+ekskluzivno+za+%26%23039%3BSlobodnu%26%23039%3B%3A+I+akcijski+filmovi+zaslu%C5%BEuju+Oscara%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fjohn-mctiernan-ekskluzivno-za-slobodnu-i-akcijski-filmovi-zasluzuju-oscara-307614
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fjohn-mctiernan-ekskluzivno-za-slobodnu-i-akcijski-filmovi-zasluzuju-oscara-307614
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Cijela ta rasprava oko Oscara malo je iskrivljena jer se razlika između akcijskog filma i ostalih filmova temelji na perspektivi društva. Tu je riječ o društvenoj pretenziji. Zato je John Ford nekoć znao reći: 'Ja samo snimam vesterne.'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => REDATELJ KAPITALACA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 15:04
