- Naravno da mi je to iznimna čast, jer mislim da su Blaga djela jedna od rijetkih organizacija koje su uspjele postići kontinuitet još od davnih doba zahvaljujući prvenstveno Nikoli Obuljenu koji je 90-tih godina, pronašao cijelu dokumentaciju i reaktivirao i postavio Zakladu uz Joška Radicu i kasnije Maria Dujića. To je zaista velika stvar za Dubrovnik. Zahvaljujem se svim članovima koji su me izabrali i uvjeren sam da ću nastaviti na isti način rada kao što je i do sada radila zaklada. Naravno da je u ovim vremenima sve teže jer prihod nije niti približno koliki je bio, ali ćemo sukladno vremenu i mogućnostima nastaviti na isti način na koji je Zaklada i do sada radila – govori Bazdan.
Zaklada je dobila i novi statut gdje u Upravnom vijeću više nije pet članova nego sedam, gdje tri člana bira Gradsko vijeća i četiri sama Zaklada. Dosad je Grad birao tri, a zaklada dva člana. Aktualni članovi Upravnog vijeća, Mario Duić, koji je i predsjednik vijeća, Nada Medović, zamjenica predsjednika, Terezina Orlić, Krunoslav Težak, i Maro Kristić su usvojili i novi Statut Zaklade koji je odobrilo Ministarstvo uprave, a za što je procedura donesena u kolovozu. Nakon izbora Branka Bazdana za novog upravitelja, uslijedit će konstituiranje novog Upravnog vijeća.
Branko Bazdan još ne zna kada će to biti i kada će Gradsko vijeće Dubrovnika predložiti svoje članove u UV Zaklade. Formiranje toga tijela, ali i izbora upravitelja, u čijoj je pozadini bilo preuzimanje Zaklade i njenih nekretnina, unazad deset godina, za ranijih saziva Gradskog vijeća, napose za upravljanja gradom gradonačelnika Andra Vlahušića bilo je predmetom sporova između gradske uprave i Zaklade. U to vrijeme Grad Dubrovnik je čak imenovao 'svog' upravitelja zaklade, kako bi vladajuća politika u Dubrovniku imala više utjecaja na trošenje novca Zaklade Blaga djela, dok su Obuljen i Radica insistirali da upravljanje Zakladom ne ovisi o dnevnoj politici. Bivši gradonačelnik Vlahušić čak je predlagao da Upravno vijeće Zaklade čine bivši gradonačelnici Dubrovnika i dubrovački biskup, a rezultat toga spora za više je godina usporio rad Blagih djela pa je sadašnja forma upravljanja usuglašena prije tri godine.
- Situacija u odnosima s gradom je raščišćena, i dok sam ranije sve to pratio izvana, vidio sam da su Blaga djela interesantna za svaku politiku koja želi utjecaj, ili čak i novac koji ste spominjali, a koji su neki raniji gradonačelnici htjeli prisvojiti odnosno staviti pod Grad, ali mislim da je to sada prevladano. Na ovaj novi način uprave grad ima utjecaj na Zakladu, ali nema presudan i mislim da je to dobar omjer i dobar način rada – govori novi upravitelj Zaklade.
Brojni su načini na koji Zaklada ispunjava svoju svrhu izravno, ili putem postojećih ustanova socijalne skrbi i pruža različite oblike potpore osobama u teškim životnim situacijama. Zaklada snosi sve novčane izdatke koji su potrebni za organizaciju i funkcioniranje Službe za pomoć i njegu u kući na području Grada Dubrovnika, novčane potpore srednjoškolcima stručnih škola i studentima raznih fakulteta, pomaže u troškovima stanovanja, daje pomoć u namirnicama… Brojne su donacije koje je Zaklada Blaga djela dala velikom broju ustanova i potrebitim pojedincima u Dubrovniku, a među njima možda najviše upravo dubrovačkoj bolnici gdje je dala najveći dio novca za formiranje Odjela palijative te kroz kupovinu raznih sofisticiranih dijagnostičkih i terapijskih uređaja. Posljednja u nizu je donacija Blagih djela bolnici je 831.950,01 kuna za nabavu set uređaja za brzo testiranje na virus COVID 19 koja će se koristiti i u dijagnostici niza različitih bolesti.
