StoryEditorOCM
S mora i krajaVELIKA KONFERENCIJA

U splitskom Marriottu konferencija - ‘Modernizacija cestovne i željezničke infrastrukture, pokretači juga Hrvatske‘

Piše Mia Uzinić
16. veljače 2024. - 16:32
Filip Rogošić, Darko Barišić, Lukša Novak, Dražen Pandža i moderator Sasa Ljubičić  Božidar Vukičević/Cropix

Jutros je u "AC Hotel by Marriott" u Splitu održana konferencija "Modernizacija cestovne i željezničke infrastrukture - pokretači juga Hrvatske" čiji je moderator bio novinar Saša Ljubičić. Nakon uvodnih govora, održane su i panel rasprave na temu Ličke pruge i prometne povezanosti kao jednog od ključeva razvoja. 

Vinko Ursić Glavanović, direktor poslovne jedinice "Slobodne Dalmacije", kazao je da vjeruje da će nakon ove konferencije stanovnici i poduzetnici Dalmacije dobiti odgovore na brojna pitanja koja svakodnevno postavljaju.

image

Župan Blaženko Boban
 

Božidar Vukičević/Cropix

-  Osobito veseli da nas prema najavama u narednom periodu očekuje graditeljski zamah. Nakon značajnih ulaganja u rekonstrukcije, dogradnje pa i izgradnje novih luka i pristaništa slijedi dodatno značajno ulaganje u cestovnu infrastrukturu te, što nas osobito veseli, ulaganje u željeznicu iz europskih sredstava a na temelju uvrštenja i pravca prema Dalmaciji u europske koridore. Jesmo li preoptimistični, je su li nas zavele lijepe riječi i obećanja ili će ova generacija konačno dočekati realizaciju dalmatinskih prometnih prioriteta? Nadam se da ne pretjerujem kada kažem da će završetkom najvažnijih projekata cestovne infrastrukture Dalmacija konačno izići iz 20. stoljeća, a da će realizacijom projekata modernizacije željeznice napokon ući u 21. stoljeće - kazao je Ursić Glavanović. 

image

Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije

 

Božidar Vukičević/Cropix

U cestovnoj infrastrukturi istaknuo je obilaznicu od Trogira do Omiša, autocestu od Metkovića do Dubrovnika te brzu cestu do dubrovačke zračne luke i dalje prema granici s Crnom Gorom, modernizaciju ceste preko Pelješca s obilaznicom Orebića, modernizaciju prometnica prema Sinju, Imotskom, Kninu, kao i ceste na dalmatinskim otocima.

- Realizacijom tih projekata, Dalmacija bi konačno, u segmentu cesta, infrastrukturu prilagodila potrebama suvremenog prometa. S druge strane, razvijena željeznica je preduvjet uspješnog, održivog i razvijenog gospodarstva. Bez pretjerivanja možemo reći kako se stupnjem razvoja željeznice, kvalitetom infrastrukture, sigurnosti, udobnosti, brzinama i dostupnosti, može mjeriti i stupanj razvoja neke zemlje. Dalmacija u tom pogledu ne da nije u 21. stoljeću, bojim se da smo preskočili cijelo jedno stoljeće u razvoju. Konačnom modernizacijom pruga od dalmatinskih luka prema unutrašnjosti, realizacija željezničkog povezivanja Splita i zračne luke u Kaštelima, projektima koji će se moći realizirati zahvaljujući uvrštenju pravca prema Dalmaciji u europske prometne koridore, konačno bi i u tom segmentu zakoračili u 21. stoljeće - rekao je naglašavajući da "Slobodna Dalmacija" želi u javni prostor nametnuti i afirmirati temu ulaganja u dalmatinsku prometnu infrastrukturu. 

Uzvanicima se obratila i Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

- Kralježnica, krvotok ili žila kucavica, svejedno je koju metaforu odaberemo. Poanta je jasna i uvijek je ista, a to je da je prometni sustav neizmjerno važan za razvoj neke zemlje, a kako će se dalje granati i jačati to ovisi o nama. Nedavno smo svjedočili povijesnom prometnom trenutku, u reviziji TEN-T mreže jedina smo zemlja Europske unije koja se s dva koridora od osnovne mreže našla na četiri, na 430 kilometara novih pruga i 410 kilometara novih cesta. To nam je osnova na kojoj ćemo graditi i jačati naše ceste, pruge i luke. Članovi našeg udruženja su sudjelovali u radnim skupinama i definiranju prijedloga amandmana kako bi Hrvatska postala geografski važna članica Europske unije. Zadovoljstvo nam je što smo bili maleni dio velikoga tima kada je došlo do ove povijesne odluke koja za Dalmaciju život znači - kazala je. 

Čagalj je dodala i da je ustanovljen dodatni financijski fond od 26 milijardi eura iz kojeg države članice mogu financirati projekte kao što su obnova i modernizacija Ličke i Dalmatinske pruge, urbanu mobilnost, gradsku željeznicu na relaciji Trogir- Solin- Split-Omiš i splitski metro. Kao veliki problem istaknula je i vrijeme putovanja teretnih i putničkih vlakova koje utječe na cijenu i atraktivnost prijevoza. Proširenje TEN-T mreže i elektrifikacija pruge su rješenje i za gradsku željeznicu Trogir- Omiš. Trenutno je na raspolaganju više izvora financiranja iz kojih se može povući 80 posto potrebnih sredstava. Dodala je i da bi povezivanje splitskog metroa na TEN-T mrežu omogućilo sustavno grananje prometne mreže.  

image

Mirjana Čagalj

 

Božidar Vukičević/Cropix

Župan Blaženko Boban kazao je da i samo stanovništvo dalmatinskih otoka svjedoči brojnim ulaganjima u pomorski promet. 

- Nikada se više u luke nije uložilo, još od vremena Franje Josipa, a u pripremi je veliki broj novih projekata i aktivnosti. Što se tiče cestovne infrastrukture, u posljednje vrijeme je također napravljeno puno, ali dosta toga je još među papirima, dozvolama i suglasnostima. Najvažnije je da su strateški ciljevi definirani i na neki način financijski već osigurani za projekte poput obilaznice od Solina do Omiša, dodatnog ulaz u grad Split, pravce Dugopolje-Sinj, Zagvozd-Imotski kao i tunel Ravča. Administracija, javna nabava i ostale procedure čine 70 posto posla, ali tek kada bager uđe je priča gotova! Za cestovni dio možemo kazati da je u velikom zamahu na području Splitsko-dalmatinske županije. Vijest o tome da je i Split ušao u TEN-T mrežu zatekla me na putu od Istre prema Dalmaciji i uistinu sam bio sretan, ponosan i zahvalan premijeru Andreju Plenkoviću. Iako je neupitna realizacija ovog projekta, moramo uložiti što više napora da on što prije bude dovršen - kazao je župan. 

Uzvanike je s projektima detaljno upoznao Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

- Cestovna infrastruktura je u fazi realizacije velikih projekata, ali u fazi pripreme niza takvih projekata. Proteklih godina na prostoru Hrvatske pod ovim Ministarstvom realizirano je ili je trenutno u fazi realizacije poveznica s južnom Dalmacijom, autocesta 5C koridor do Osijeka koja je u posljednjoj fazi, završetak autoceste prema Sisku, B403 koji ulazi u riječku luku, tunel Učka i ostalo. Na jugu Dalmacije radovi na poveznici od Metkovića do Pelješkog mosta započet će 2026. godine, a sada kreće realizacija autoceste od Pelješkog mosta do Dubrovnika, poveznica od Rijeke do Splita i ostali projekti. Split će u budućnosti biti otvoren na dvije točke i dobiti ulaz i izlaz kakav mu priliči kao i niz poveznica. Usprkos svim preprekama, veliki broj projekata se realizira ili je u fazi pripreme za realizaciju. Ono što nas muči su željeznice koje nude puno veće mogućnosti i bolji način komunikacije. Zahvaljujući ulasku južnog koridora u TEN-T mrežu otvaraju se nova sredstva, a ovaj dio Hrvatske doživjet će veliki procvat i u tom pogledu - naglasio je Mihotić. 

image

Dario Soldo
 

Božidar Vukičević/Cropix

Dario Soldo, direktor sektora za promet, održao je prezentaciju o ulozi HGK u razvoju prometne infrastrukture. HGK je poslovna mreža Hrvatske koja promiče interese svojih članica pred tijelima državne vlasti, a povezuje ključne sektore hrvatskog gospodarstva kroz sustav županijskih komora, zajednica i udruženja. Njihovi ciljevi su razvoj i rast gospodarstva te internacionalizacija poslovanja članica kao i konkurentno poslovno okruženje za lakše i učinkovitije poslovanje. 

Soldo je istaknuo da više od 70 godina nije napravljen niti jedan metar nove pruge, a Split se iz tranzitnog grada ubrzano pretvara u atraktivnu turističku lokaciju pa su gužve postale dio svakodnevice, a da bi se Kaštela, Solin, Stobreč i Split dalje razvijali moraju biti adekvatno povezani. Iznenađuje statistika da je Zračna luka 2023. zabilježila 3 milijuna i 358.902 putnika te da u Splitu ima 78.783 registriranih auta, svega 25.000 legalnih parking mjesta. 

Rekonstrukcija i modernizacija Ličke i Dalmatinske pruge započela je 2022. godine rekonstrukcijom pojedinih kolodvora, a potpisan je ugovor o kreditu od 900 milijuna eura. HŽ infrastruktura u projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije-Knin-Split planira uložiti oko 100 milijuna eura. Time će se putovanje između Zagreba i Splita već za četiri godine skratiti za trećinu što ujedno znači i tri puta više vlakova. Revitalizacija teretnog željezničkog prometa i pruge itekako je važna jer se veže i na tri luke na Jadranu. Svako ulaganje u željeznicu donosi višestruke koristi kao što su jeftiniji prijevoz tereta i putnika.

Panel rasprava "Modernizacija Ličke pruge u svrhu razvoja dalmatinskih luka"

image

Darko Barišić
 

Božidar Vukičević/Cropix

Darko Barišić, član Uprave "HŽ Infrastrukture" najavio je potpunu obnovu u idućih šest do deset godina. 

- HŽ Infrastruktura nije zaboravila Dalmaciju, samo je pitanje prioriteta kada ćemo što napraviti. Najveći pomak koji se dogodio je upravo ovo izglasavanje, sada Hrvatska ima četiri koridora što je jako velika stvar jer je novih 430 kilometara ušlo u TNT mrežu. Ovo je povijesna prilika jer sada možemo ispuniti sve naše želje - kazao je Barišić. 

image

Filip Rogošić
 

Božidar Vukičević/Cropix

Filip Rogošić, direktor Luka d.d. kazao je da je sve ono što je Hrvatskoj potrebno za jedno duže razdoblje tu, ali problem je u ovih šest do deset godina.

- Četiri godine su dugačko razdoblje i to treba ubrzati. Trebamo se potruditi da projektiranje što kraće traje te odabrati kvalitetne izvođače radova - naglašava Rogošić.

image

Dražen Pandža

 

Božidar Vukičević/Cropix

U panel raspravi je sudjelovao i Dražen Pandža, direktor Sektora razvoja i investicija Luke Ploče.

- Luka Ploče nije povezana s ostatkom Hrvatske, povezana je samo s Bosnom i Hercegovinom. Nastavak koridora prema Crnoj Gori nama direktno ne znači ništa, ali indirektno bi nam to značilo razvoj, razvoj mjesta koji se nalaze uz prometnu infrastrukturu,a pruža nam se i mogućnost bržeg dopremanja robe. Korisnici naših usluga bili bi zadovoljniji, a samim time što su oni zadovoljniji pretpostavka je će više s nama poslovati - kazao je Pandža.

image

Lukša Novak

Božidar Vukičević/Cropix

Direktor Zračne luke Split, Lukša Novak, smatra da se projekt našao u slijepoj ulici.

- Činjenica je da postoji šest razrađenih varijanti, a niti jedna nije uključivala podzemni promet. Ono što je zadnje razrađivano je povezivanje željeznice i tramvaja. Ja bih rekao da je taj cijeli projekt ušao u slijepu ulicu baš kao što je bilo i s eko projektom - govori. 

image

Mirjana Čagalj
 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Filip Rogošić

Božidar Vukičević/Cropix
image

Darko Barišić
 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Dario Soldo
 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Tomislav Mihotić

 

Božidar Vukičević/Cropix
image


 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Kristina Buzov
 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Željko Ukić, Kristina Buzov, Jelena Ivulić, Goran Puz i Saša Ljubičić

Božidar Vukičević/Cropix
image

Jelena Ivulić
 

Božidar Vukičević/Cropix
image


 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Kristina Buzov
 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Zeljko Ukić
 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Goran Puž
 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image

Lukša Novak

 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
image



 

Božidar Vukičević/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 08:11