Ilegalno podizanje dronova u nedjelju koje je ugrozilo sigurnost kanadera tijekom gašenja, rezultiralo je prvim privođenjem vlasnika koji je iz zraka snimao požar na Hvaru. Budući da se protupožarni zrakoplovi povlače s terena čim detektiraju dronove u neovlaštenom letu, hvarsko ali i sva buduća požarišta mogla bi ostati bez zračne potpore koja je uz zemaljske snage ključna u savladavanju vatrene stihije. I civilni zrakoplovi u bliskom susretu s neovlaštenim letjelicama preusmjeravaju se na druge zračne luke jer udar drona može izazvati teška oštećenja trupa i motora kod slijetanja i polijetanja.
Iz PU dubrovačko-neretvanske potvrdili su kako je tijekom 2024. godine Postaja aerodromske policije Čilipi evidentirala dvije dojave Hrvatske kontrole zračnog prostora o korištenju bespilotnih letjelica iznad Cavtata. Policijski službenici su žurno obišli uže i šire područje Cavtata, no nisu uočili ni dronove ni osobe koje bi njima upravljale:
- Operacije protivne propisima o sigurnosti zračnog prometa prijavljuju se Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. Kazne za prekršitelje su propisane Zakonom o zračnom prometu, a kreću se od upozorenja, novčanih kazni u rasponu od 3 tisuće do 15 tisuća kuna za fizičku osobu, 20 do 100 tisuća kuna za pravnu osobu, do privremenog ili stalnog oduzimanja pilotskih dozvola i odobrenja/registracija operatora zrakoplova. Radi učestalosti i rasprostranjenosti dronova inspektori Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo ne mogu biti na svakom mjestu na kojem se izvode spomenute operacije, pa je uspostavljana suradnja s policijom, a građanima upućen poziv da obavijeste policiju kad uoče moguće nepropisne i neovlaštene operacije dronova, poglavito one koje im se učine opasnim za okolinu ili su blizu velikih skupina ljudi, aerodroma, područja zabranjenog letenja... – ističu iz policije koja u takvim slučajevima piše službenu zabilješku o postupanju koju dostavljaju Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo na daljnje prekršajno procesuiranje.
Nakon što su dronovi u lipnju već triput ozbiljno zasmetali civilnim zrakoplovima kod zračnih luka Split i Ruđer Bošković u Dubrovniku, glasnogovornik Agencije Eduard Šoštarić za Dubrovački otkriva kako njihovi inspektori nadziru operacije dronova na terenu prilikom događaja za koje je procijenjena velika mogućnost upotrebe dronova, kao i operatore dronova u tzv. posebnoj kategoriji.
- Radi obuhvata što većeg područja RH nadzorom operacija dronova, kao i optimalnog korištenja vlastitih resursa, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo je uspostavila vrlo uspješnu suradnju s policijom. Za policijske službenike na terenu pripremili smo informativni letak koji im može pomoći utvrditi je li operacija drona koju uoče propisna i ovlaštena. Letak također sadrži i uputu o daljnjem postupanju u slučaju da posumnjaju na neovlaštene i nepropisne operacije dronova – ističe sugovornik i upozorava kako za let dronova postoje striktna pravila:
- Dronovi koji se danas stavljaju na tržište moraju imati tzv. Oznaku C klase, koja potvrđuje da su izrađeni sukladno propisanim tehničkim karakteristikama. Dronovi bez takve oznake mogu također letjeti, ali u bitno ograničavajućim uvjetima u pogledu najmanje dozvoljene horizontalne udaljenosti od neuključenih osoba i infrastruktura u kojima borave ljudi – veli Šoštarić, uz napomenu kako piloti dronova moraju imati odgovarajuću izobrazbu, u ovisnosti o kategoriji u kojoj obavljaju operacije:
- Riječ je o tzv. A!/A3: mrežnom osposobljavanju, A2: dodatnom ispitu pri nadležnom tijelu. Tu je i posebna kategorija: A1/A3, A2 i dodatno praktično i teoretsko osposobljavanje u organizaciji operatora, zavisno o vrsti operacija koje izvodi. Tijekom ljeta treba se pridržavati najmanjih dozvoljenih horizontalnih udaljenosti od neuključenih osoba i infrastruktura u kojima borave ljudi, koje su različite za svaku pojedinu kategoriju, što je dron lakši, može letjeti bliže neuključenim osobama. Svaki se let drona mora prijaviti Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, koja za let izdaje odobrenje ili ne, zavisno o području operacije – pojasnio je Šoštarić.
Konzultant i sudski vještak za zrakoplovstvo Tonči Peović upoznao nas je s tehničkim detaljima dronova:
- Postoje dronovi težine do 250 grama i drugi iznad toga. Ovi drugi moraju biti registrirani pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, a njihovi piloti posebno obučeni. Isto tako, operateri dronova moraju imati sustav održavanja sa cjelokupnom evidencijom onog što se popravljalo, mijenjalo i održavalo da budu ispravni. Dronovi lakši od 250 grama ne bi smjeli polijetati bez najave kontroli leta ako se nalaze u zonama oko zračnih luka. Ozbiljni proizvođači dronova koji su usklađeni s EU propisima, u svom sofweru u GPS podacima imaju unesene sve zone zračnih luka i taj softwer sprečava dron da uopće poleti u takvoj zoni, osim u slučaju nekih snimanja kad vlasnik drona zatraži od proizvođača softwera da se uz suglasnost zračne luke ta zabrana može skinuti. Ni jedna ni druga vrsta drona ne može uzletjeti bez prethodne najave. Svaki predmet koji leti po zraku je potencijalno opasan za helikoptere i niskoleteće zrakoplove i zato je tako propisano – istaknuo je Peović.
Podsjetio je kako je cjelokupno područje Konavoskog polja i Cavtata, kao i Donja banda, zone u kojima je dronovima zabranjeno poletjeti:
- Međutim, operateri dronova koji ne poštuju propise često isključe taj sustav ili nabavljaju dronove s tržišta gdje ne postoje ovakve zakonom propisane zabrane polijetanja, pa onda mogu letjeti i u zabranjenim zonama. Ako imate teži dron koji leti brzinom od 60, 70 kilometara na sat i padne vertikalno, može jako povrijediti čovjeka na zemlji – ukazuje sudski vještak i spominje opasnost od mogućih oštećenja putničkih zrakoplova kod ‘bliskih susreta‘ s dronovima.
- Pitanje je i mjesta gdje dron pogađa avion. Ako pogodi motor, pretpostavka je da se on može kompletno rasuti jer u fazi polijetanja motor radi punom snagom i udar u rotorske lopatice znači i sudaranje rotorskih i statorskih lopatica na motoru, što u pravilu onda prouzroči raspad cijelog motora, požar i druge teške posljedice. Zbog toga, ako kontrola leta ima bilo kakve informacije o nepoznatom dronu koji leti u blizini zračne luke, jedino što može je preusmjeriti zrakoplov na drugu zračnu luku, praktički zatvoriti promet na svojoj zračnoj luci dok se ne pronađe operater i dron ne bude uklonjen - objašnjava sugovornik i upozorava na mogućnost zlouporabe dronova za terorističke napade.
Dronove inače u pojedinim sredinama već ‘uklanjaju‘ sačmaricama, hvataju posebnim mrežama, a ‘presreću‘ ih ponegdje i sokolovi, zaključuje sugovornik.