Hrvatskoj je pred kraj prošle godine smanjen rejting, pa stručnjaci predviđaju da bi se mogao smanjiti i broj potencijalnih stranih ulagača. Te crne slutnje svakako su zabrinjavajuće, no na umu treba imati i onu drugu stranu medalje - potencijalni strani ulagači ipak neće odustati ako im se u Hrvatskoj uredno pripremi teren, objasne naše nakane, ali i, ono najvažnije, skrati put do dobivanja potrebnih dozvola i dokumentacije.
Upravo primjer koji nudimo ide u tom smjeru. Naime, Hrvatsko-njemačko društvo, kao neprofitna udruga sa sjedištem u Splitu koja već 21 godinu njeguje ne samo političku nego i gospodarsku suradnju u Hrvatskoj i Njemačkoj, u suradnji s Klasterom za europske aplikacije, također utemeljenim za produbljivanje ponajprije gospodarske suradnje, učinilo je vrlo značajne iskorake koji će svoje prve rezultate, nadamo se, polučiti ove godine. Predsjednik Klastera Ivica Ivčević o tome govori s puno optimizma.
- Radeći na razvijanju investicijskih, a posebno turističkih projekata na području cijele Hrvatske, priobalnom, obalnom i otočnom dijelu, imali smo prilike susresti se s velikim brojem zainteresiranih inozemnih ulagača i kreditora. Njih, vjerujte, ima i sada. U proteklih petnaestak godina upoznali smo ulagače iz Njemačke, Italije, Švedske, Rusije, Amerike, Kine i drugih razvijenih zemalja koji su nas uvjerili u svoje financijske mogućnosti.
Analizirajući probleme i razloge zbog kojih su svi potencijalni investitori i kreditori (fondovi i banke) na kraju odustali, zaključili smo da se, pored onih manje bitnih, ulaganja u Hrvatsku i u projekte koje smo razvijali nisu dogodili najčešće zbog toga što u svjetskim ulagačkim razmjerima Hrvatska spada u najrizičnije zemlje na svijetu, što su administrativno-birokratski problemi vrlo visoko zastupljeni u procesu realizacije -bez obzira je li riječ o državnim, regionalnim ili lokalnim (općine, gradovi) razinama - te što, a posebno u lokalnim okvirima, postoji veliki nedostatak stručnog osoblja.
Proizvodi iz Vinjana Gornjih izvozit će se širom svijeta
Nakon što bi ušao u realizaciju nekoga projekta, investitor bi, šetajući od vrata do vrata, odustajao nakon prvih neuspjelih pokušaja. Ivčević nastavlja o dosadašnjim iskustvima: - Apsolvirajući svu navedenu problematiku, kojoj smo nebrojeno puta osobno svjedočili, došli smo na ideju kako premostiti “muke po investitoru”. U studenome 2011. godine odlučili smo osnovati organizaciju u kojoj bi prije svega bila zastupljena struka, a zatim i gospodarske, političke i ine institucije, bez kojih je nemoguće, ili teško, razvijati investicijske projekte.
Osnovali smo klaster, i zbog toga što ulazimo u EU i što smo programski orijentirani na europske investitore, te ga nazvali Klaster za europske aplikacije. U Klaster je uključen respektabilan broj članova, pravnih fizičkih osoba, pa možemo bilo kojem domaćem ili inozemnom ulagaču biti kompletan konzalting-servis. Hrvatska je, to tvrdim, atraktivna ulagačka destinacija, pa je investitorima bitna mogućnost korištenja poticajnih – nepovratnih sredstava, koja po Zakonu o poticajima mogu ostvariti na državnoj razini, ali isto tako i na razini županija i gradova. Ne treba zaboraviti ni nepovratna sredstva što će ih investitori nakon ulaska Hrvatske u EU moći koristiti iz strukturnih i drugih fondova.
Ono čime se ponosimo svakako su i prve konkretne radnje. To je razvijanje gospodarske zone “Vinjani Gornji” u Imotskom u koju su klijenti Klastera iz Njemačke, Švedske i Slovenije odlučili izgraditi proizvodne pogone za proizvodnju uglavnom izvoznih proizvoda za europsko i svjetsko tržište - kaže Ivčević. Klaster je napravio iskorak i izvan Splitsko-dalmatinske županije.
- Zajedno sa Zadarskom županijom, kao glavnim organizatorom i domaćinom, Klaster je sudjelovao u uspješnoj prezentaciji novog načina spajanja (podvodnim tunelima ili tzv. tunelskim mostovima) otoka i kopna, te otoka i otoka, a nakon uspješne spomenute prezentacije, sa Zadarskom županijom je potpisan ugovor o razvijanju investicijskog projekta spajanja Zadra i otoka Ugljana. Također u svibnju 2012. Hrvatsko-njemačko društvo, odnosno Klaster, bilo je uspješan sudionik trodnevne Konferencije o obnovljivim izvorima energije (OIE), koju su zajednički organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Njemačko veleposlanstvo u Zagrebu - kaže Ivčević.
Zdravstveni turizam za treću životnu dob u Solinu
Za Imotsku krajinu važan je podatak da je osnovana zajednička hrvatsko-švedska tvrtka koja će, osim pokretanja proizvodnje u Vinjanima Gornjim, ekskluzivno predstavljati oko 25 švedskih kompanija. Sa švedskim investitorima dogovoreno je razvijanje desetak projekata za apliciranje prema EU fondovima. Jedan je razvijanje turističke zone (od 2005. godine) u uvalama Osibova i Lučice u Milni na otoku Braču (jedna od najrazvijenijih i najvećih turističkih zona na Jadranu), i to za njemačkoga ulagača. Drugi je u Solinu, na površini od oko 43.000 kvadrata, a riječ je o razvijanju projekta zdravstvenog turizma - izgradnji hotela za smještaj 699 osoba treće životne dobi s poliklinikom i pratećim, zatvorenim i otvorenim sportsko-rekreacijskim sadržajima - za potencijalne ulagače.
Nadalje, za potencijalne ulagače radi se na razvijanju projekta ACI-jeve marine sa suhim i mokrim dokovima, servisnim pogonom i ugostiteljskim sadržajima na prostoru Omiša. Razvija se i projekt za izgradnju FN elektrane (5 MW) na površini zemljišta od oko 10 hektara na prostoru grada Ploča - za hrvatsko–švedske ulagače. Vrlo privlačan je i projekt najmodernijeg ribogojilišta i proizvodnje ikre za svjetsko tržište na površini od oko 6,6 hektara natkrivenog prostora, također u Pločama – za japanske ili druge potencijalne ulagače.
Klaster u suradnji sa švedskim ulagačima razvija i projekt poljoprivrednih (voćarskih plantaža) u kombinaciji s ruralnim naseljem na površini od oko 7,5 hektara u Postirama na otoku Brač - za domaćega ulagača koji dugi niz godina živi u Kanadi. Nadalje, za domaćeg ulagača razvija se projekt izgradnje i opremanja tvornice za proizvodnju namještaja, te skladišta i izložbenog salona u sinjskoj radnoj zoni Kukuzovac.
Od Zadra do Ugljana - podvodnim tunelom
Zadarska županija je investitor projekta izgradnje podvodnog tunela Zadar (Gaženica) – otok Ugljan. Jedan projekt je i izvan Dalmacije, na lokaciji Točak kod Slunja razvija se gospodarsko imanje - kombinacija uzgoja voća i povrća te seoskog turizma na zemljištu od oko 10 hektara, a potencijalni ulagač će biti suinvestitor s vlasnikom projekta.
Razvija se i projekt izgradnje hostela s ugostiteljskim sadržajima, uredskim i prodajnim prostorima na zemljištu od oko 5000 kvadrata u Splitu, a u pitanju su hrvatsko-švedski ulagači. Priprema se i izrada dokumentacije za desetak projekata za povlačenje nepovratnih sredstava iz EU fondova, i to na više različitih lokacija, za domaće ulagače. Kako smo obaviješteni, još je pedesetak potencijalnih manjih ili većih projekata u procesu inicijalno-idejnoga razvijanja.
Projekti u GZ-u ‘Vinjani Gornji’1. Razvijanje projekta izgradnje i opremanje tvornice za izradu modificiranog bitumena za izvoz na europsko i svjetsko tržište – za njemačkoga ulagača. |
