Prvi čovjek splitskog aerodroma: Gradimo novi Resnik za 3 milijuna putnika

Poslovna 2015. godina u Zračnoj luci Split protječe u znaku porasta prometa putnika, znači nastavku dobrog poslovanja, ali i u znaku ishođenja dokumentacije za realizaciju projekta rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala te izgradnje novog parkirališta s autobusnim terminalom.

Riječ je o investiciji vrijednoj 455 milijuna kuna, u koju je uračunata i kupnja zemljišta u Resniku površine oko 50 tisuća metara četvornih od “Kaštelanskih staklenika”. Prema procjenama, u putnički terminal investirat će se 360 milijuna kuna, a 40 milijuna kuna u parkiralište i autobusni terminal. Za pokriće investicije osigurano je 130 milijuna kuna vlastitih gotovinskih sredstava, dok će se ostatak financirati iz kredita razvojnih banaka, koji će se vraćati iz poslovanja Zračne luke idućih godina.

Ovoga trenutka projekt je u fazi ishođenja građevinske dozvole, koju se očekuje u srpnju, dakle sljedeći mjesec – kazuje nam direktor splitskog aerodroma u Resniku Lukša Novak. Nakon toga slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova, koji bi trebao biti okončan do kraja ove godine, a prvi radovi planirani su početkom 2016. Završetak radova i stavljanje u funkciju prvih sadržaja zacrtani su za sezonu 2017. godine.

Spajanje terminala

Splitska zračna luka, poput svake druge, ima svojih specifičnosti, a jedna od njih svakako jest lociranost u neposrednoj blizini mora, u okruženju hektara zelenih površina, pa se pri izgradnji svakog objekta itekako vodi računa o uklapanju u okoliš, a nastavit će se i u realizaciji rekonstrukcije i proširenja putničkog terminala. Prvi radovi izvodit će se upravo na zgradi putničkog terminala, kako bi se što prije mogli koristiti njezini sadržaji, ali i prenamijeniti postojeća zgrada putničkog terminala, pojašnjava nam direktor Novak dok zajedno obilazimo lokaciju budućega gradilišta.

Nova zgrada gradit će se između postojećeg putničkog terminala i stajanke, stavljene u funkciju 2011. godine. Imat će ukupnu površinu 34.500 kvadrata, dok postojeća, za usporedbu, ima 12.000 kvadrata. Kapacitet postojećeg i novog dijela bit će dovoljan za 2,5 milijuna putnika godišnje prema IATA standardu A, što znači i mogućnost primanja do 3,5 milijuna putnika po standardu C. Standard se, prema riječima našeg sugovornika, određuje po broju kvadrata na jednog putnika i različit je za pojedine dijelove zračne luke, za prostor za dolaske, prostor ispred granične linije i ostale.

Najsloženiji radovi svakako će biti spajanje postojećeg terminala i novogradnje. U tu svrhu će s postojećeg terminala biti uklonjena zidna površina, mahom staklena, na njegovoj zapadnoj strani. Postojeći terminal građen je za Mediteranske igre u Splitu 1979. godine, a zadnji put je dograđivan 2003. godine. Koncept spajanja dvaju objekata prihvaćen je, a njegova realizacija svojevrstan je izazov i projektantu i izvođečima radova. U novu zgradu bit će instalirana nova oprema za informiranje putnika, zaštitu i pregled putnika, njihove ručne prtljage, te sustavi za manipulaciju prtljagom.

Od trgovina do ljekarne

Kad novi putnički terminal bude u cijelosti pušten u rad, pomalo će se napuštati sustavi u postojećem terminalu, s tim da će se minimalni dio opreme premjestiti u novu zgradu. Zapravo onaj mali dio koji se bude funkcionalno uklopio. Prostor postojećeg putničkog terminala u cijelosti će biti iskorišten za čekanje putnika u odlasku i komercijalne sadržaje, od trgovina, preko banaka do ljekarne.

Lokacija nove zgrade putničkog terminala, ali i budućeg parkirališta smještenog ispod stare kaštelanske ceste, najbolje se vidi sa stajanke, zadnje veće investicije Zračne luke Split. Već kod izgradnje stajanke vodilo se računa o uklapanju u okoliš, što nije bilo jednostavno provesti ponajprije zbog činjenice da je riječ o betonskom objektu, ali se uspjelo zahvaljujući “bukobranu” vidljivom sa stare kaštelanske ceste. Autor projekta novoga putničkog terminala je Arhitektonski projektni biro “VV – Projekt” Ivana Vulića, arhitekta koji je sudjelovao i u projektu stajanke, u kojemu je upoznao i sve specifične zahtjeve rada u zadanom prostoru zračne luke.

Novo parkiralište za automobile i autobuse prostirat će se na 35.500 kvadrata zemljišta ispod stare kaštelanske ceste, točno ispod sadašnjeg kompleksa Zračne luke Split. Tu će biti i autobusni terminal s uredima za rent-a-car agencije, i, što je najvažnije, s putničkim terminalom bit će povezan pješačkim mostom. Most će biti dug 120 metara, odmah s parkirališta s laganim usponom, a potom većim dijelom ravan, te širok osam metara s pomičnim trakom u oba smjera. Dodatak s pomičnim trakom poskupljuje ovaj dio investicije, ali je svakako opravdan jer će poboljšati razinu usluge putnicima. Pješački most, pak, logično je rješenje jer se jednostavno morao izbjeći prelazak preko inače vrlo prometne ceste.

Opravdanost ukupne investicije, u cijelosti iz vlastitih sredstava, što gotovinskih, što kreditnih, temelji se na godinama prisutnom povećanju prometa putnika. U 2014. godini je, kazuje nam direktor Novak, ostvaren rast prometa putnika od 11 posto. Ukupan promet od 1.752.657 putnika najveći je u povijesti zračne luke, pa je splitski aerodrom po ostvarenom prometu drugi u Hrvatskoj. U kolovozu je ostvaren rekordan promet od 392.077 putnika.
Za 2015. godinu planirano je povećanje prometa putnika od šest posto, odnosno 1.860.000 putnika. U prvih pet mjeseci ove godine ostvaren je promet od 392.077 putnika, što je rast od osam posto.

Poslovanje u plusu U 2014. ukupan prihod iznosio je 245.534.306 kuna, što je 13 posto više nego u 2013. godini. Ostvarena je bruto dobit od 64.317.987 kuna, dok je ukupna aktiva društva povećana s 581 milijun kuna na 628 milijuna kuna.

BROJKE 12.000 kvadrata - stara zgrada 34.500 kvadrata - nova zgrada 1.752.657 putnika lani - rekord 120 metara bit će dug pješački most

Nova zgrada putničkog terminala Nova zgrada putničkog terminala imat će tlocrtnu površinu 90 puta 120 metara. Ukupna površina od 34.500 kvadrata bit će raspoređena na podrumski dio, u kojemu će se nalaziti sustav za sortiranje i sigurnosni pregled prtljage; prizemlje predviđeno za dolaske putnika i granični prijelaz u dolasku; kat na kojemu će biti prostor za odlaske i sigurnosnu kontrolu putnika u odlascima, te komercijalni sadržaji: restorani, kafići, duty free shop... Iznad kata, u jednom dijelu, nalazit će se galerija s restoranom s pogledom na more, te business-salonom za putnike business-klase.

Bit će i za gradski proračun Izravnu financijsku korist od nove investicije splitske Zračne luke, jedne od rijetkih svijetlih točaka u inače posrnulom kaštelanskom gospodarstvu, obilježenom nizom tvrtki koje su završile u stečaju, imat će i Grad Kaštela. Za komunalni i vodni doprinos aerodrom će, naime, izdvojiti 20 milijuna kuna, a veći dio tog iznosa završit će u kaštelanskome gradskom proračunu.