Peronjin naputak: Uklonite neslavnu prošlost

U arhivu Dalmatinskog komiteta za ljudska prava postoji faksimil naputka kojim 1994. župan Kruno Peronja gradonačelnicima šalje predmet ‘Skidanje natpisnih spomen-ploča i spomen-obilježja podignutih u razdoblju 1945.-90.’

piše Petar dorić

Nedavna skupština Udruge antifašista cetinskog kraja, održana u Sinju, podsjetila je na posljedice uklanjanja spomen-obilježja NOB-a u prvoj polovici 90-ih godina, od kada ih je u sinjskoj okolici uklonjeno čak devedeset posto.

Aktualiziran je, također, i jedan od nikada riješenih administrativnih misterija tadašnje županije, pod vodstvom današnjeg HDZ-ova županijskog predsjednika Krune Peronje.

Radi se o županijskom “Naputku o uklanjanju NOB-ovih obilježja na području splitske županije”, o čijoj se autentičnosti i danas lome koplja.

Procijeniti i skinuti

U arhivu Dalmatinskog komiteta za ljudska prava iz Splita, nađen je faksimil spornog dokumenta iz županijske administracije od 14. rujna 1994. godine. U tom naputku župan Kruno Peronja gradonačelnicima i općinskim načelnicima šalje predmet “Skidanje natpisnih spomen-ploča i spomen-obilježja podignutih u razdoblju 1945.-90.”. U dokumentu stoji: “...

Da bi se izbjegli česti nesporazumi u javnosti, a vezani su za način skidanja tih spomen-ploča i obilježja u kojima se spominju događaji iz naše neslavne nedavne prošlosti, predlažem da na vašim poglavarstvima donesete odluku o popisu tih obilježja, najkasnije do 30. rujna 1994.

Nakon uređenog popisa službeno zatražite od nadležnih ustanova (zavoda za zaštitu spomenika kulture, zavoda za povijesne znanosti i sl.) mišljenje o njihovoj umjetničkoj vrijednosti i povijesnoj utemeljenosti.

Pošto dobijete potrebno stručno mišljenje, temeljem istog na sjednici vašeg poglavarstva donesite odgovarajuće odluke o skidanju spomen-ploča i obilježja s javnih mjesta, te sukladno dobivenom stručnom mišljenju, njihovom sklanjanju u odgovarajuće prostore (muzeje, zbirke isl.) radi svjedočenja o vremenu koje je na sreću, iza nas.

Unatoč svim elementima službenog dopisa, Peronja negira njegovu autentičnost i vlastitu umiješanost

Poglavarstva za tu namjenu trebaju osigurati sredstva za pokriće troškova skidanja i sklanjanja u namijenjene prostore, te odrediti poduzeće, radnju ili djelatnika koji će za te poslove biti ovlašten, te ih obaviti najkasnije do 31. listopada 1994.” – citat je iz “Naputka”, urbroj: 2181/1-3-94-1; klasa: 917-01/94-01/04. Kruno Peronja oduvijek je negirao postojanje ovog dokumenta, odričući mu autentičnost, a isto izjavljuje i nakon Skupštine antifašista Centinske krajine.

Zlonamjerna laž

- To je zlonamjerna, podmetnuta i lažna informacija, za koju nije ni jasno tko je plasira. ‘Naputak’ ne postoji, a tadašnja je županijska uprava napravila sve da se vrijedna spomen-obilježja sačuvaju - kratko nam je ponovio Kruno Peronja.

Prema bivšem županu, a sadašnjem stranačkom županijskom čelniku, namjera tadašnjih lokalnih vlasti bila je sačuvati vrjednija spomen-obilježja, te ih zaštititi od nasilnog skidanja.

- Bilo je u prošlosti otučenih mletačkih lavova s pročelja dalmatinskih javnih zgrada, jer uništavanje podsjetnika na prošlost nije novost, niti naša specifičnost, ali ono po čemu se naša država razlikuje od Europe jest veliko, odnosno masovno, uklanjanje spomenika otpora fašizmu. Već pet godina nakon osamostaljenja, imali smo oko tri tisuće uništenih obilježja NOB-a. Slično je i s imenima ulica. Postoje, međutim, pisani dokazi kako su rušenja organizirali političari koji su i danas u samom vrhu vladajuće stranke - govori Tonći Majić iz Dalmatinskog komiteta za ljudska prava.