Neistina je da ja kočim projekt centra u Lećevici. Istina je da je novim Planom gospodarenja otpadom, sukladno EU politikama i preuzetim ciljevima u pogledu recikliranja, smanjen njegov obujam, koji je bio potpuno iracionalan i koji bi doveo do istih problema s kojima se sada susreću u centru Marišćina – da ne funkcionira i da gomila gubitke – tvrdi to ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović komentirajući kritike da zbog njegovih opstrukcija više od godinu dana stoji projekt izgradnje Regionalnog centra čistog okoliša vrijedan više od pola milijarde kuna, koji bi trebao riješiti problem s odlaganjem otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji i konačno stati na kraj aktivnim odlagalištima i divljim deponijima od kojih su mnogi, budući da se nalaze u krškom području, prave ekološke bombe.
Internetska stranica
Ministar, međutim, ili ne poznaje materiju o kojoj govori ili govori neistinu. Odnosno, pučki rečeno, laže. U slučaju Regionalnog centra u Lećevici demantira ga čak i internetska stranica vlastitog ministarstva. Na kojoj se, urbi et orbi, nalazi niz dokumenata koji dokazuju potpuno suprotno od onoga što on tvrdi. Među ostalim, i Elaborat o zaštiti okoliša koji je izradila tvrtka "Hudec Plan" iz Zagreb – ovlaštena od samog Ministarstva – iz kojega se vidi da je Regionalni centar čistog okoliša u Lećevici još prije nego što je Slaven Dobrović postao ministar, napravio prilagodbe prema novim direktivama EU-a.
Centar je, prije svega, radikalno smanjio svoj kapacitet.
Od 220 tisuća tona, koliko otpada godišnje nastane u Splitsko-dalmatinskoj županiji, on bi trebao obraditi polovinu, odnosno 109 tisuća tona. Osim toga, Lećevica je jako povećala i postotak tzv. primarne selekcije, odnosno odvojenog prikupljanja otpada koji se može reciklirati (papira, stakla, plastike...) koji je, zajedno s razvrstanim otpadom u samome Regionalnom centru, s 20 posto povećan na 70 posto.
Projektom je predviđena i izgradnja sortirnice za odvajanje otpada, koja je u Elaboratu detaljno opisana, potom i kompostane, također detaljno opisane, pa zatim reciklažnog dvorišta, čak i pročišćivača otpadnih voda, kojim se osigurava da se voda koja nastaje tehnološkom obradom otpada kasnije može koristiti za – kompostiranje.
EU fondovi
Izmjene u projektu centra u Lećevici napravljene su još 2015. godine. Elaborat je izrađen koncem te godine, a 15. siječnja 2016. urudžbiran je Ministarstvu zaštite okoliša. Dakle, u vrijeme prije nego što je Dobrović postao ministar, prije nego što je njegovo ministarstvo izradilo Nacrt plana gospodarenja otpadom i tijekom ljeta prošle godine pustilo ga u kratku, ali burnu javnu raspravu, i puno, puno prije 5. siječnja 2017., kada je Plan konačno usvojen na Vladi.
Od 12. siječnja 2016. do danas u Elaboratu nije bilo nikakvih značajnijih promjena vezanih uz tehnologiju obrade otpada, što znači da je Regionalni centar u Lećevici definitivno bio prilagođen EU propisima i prije Dobrovićeve ere. U prvom redu zbog toga što će najveći dio sredstava za njegovu izgradnju – oko 400 milijuna kuna, ili 72 posto – biti osiguran iz EU fondova, pa su se i njegovi parametri, čim je Hrvatska ušla u Europsku uniju, morali uskladiti s direktivama Europske komisije.
Fond za zaštitu okoliša financira projekt s 18 posto, a Splitsko-dalmatinska županija s 10 posto.
Da je zaokret koji je početkom 2016. napravio Regionalni centar u Splitsko-dalmatinskoj županiji kvalitetan, svjedoči i dokument samoga Ministarstva zaštite okoliša objavljen u ožujku 2016. godine, u vrijeme kada je Slaven Dobrović već postao ministar. Dokument je također dostupan na internetskim stranicama Ministarstva.
Riječ je o Informaciji o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, u kojoj izrijekom stoji da je, u odnosu na jednostavni koncept Centra za gospodarenje otpadom iz 2006., "novo idejno rješenje proizišlo iz Studije izvodljivosti temeljeno na principima cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom, a koje usvaja zahtjeve za visokim stupnjem izdvajanja otpada na mjestu nastanka radi oporabe, mehaničko-biološke obrade preostalog dijela otpada i drugo".
Bolja rješenja
"U skladu s navedenim, većina razlika proizlazi iz detaljnije razrade koncepta i primjene boljih tehnoloških rješenja", navodi Ministarstvo zaštite okoliša u dokumentu koji je 3. ožujka 2016. potpisala načelnica Sektora za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje Anamarija Matak. Dakle, ni riječi o zahtjevu za "smanjenjem obujma" ni "potpuno iracionalnom" projektu. Ni riječi o sortirnici i kompostani, ni slova o povećanju udjela odvojenog otpada.
Iz jednostavnog razloga što se sve to već našlo u projektu Lećevice. Koji je, već četrnaesti mjesec zaredom, bez ikakvog obrazloženja "na čekanju" u Dobrovićevu ministarstvu.
Netočno i o Lučinu razdolju
– Ljuti me manipuliranje i iznošenje neistina. Ministarstvo je od lokalne vlasti tek 16. veljače 2017. godine zaprimilo zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Što su gospoda lokalni vlastodršci radili cijelo vrijeme? Sad kad su pod velikim pritiskom zbog nužnosti zatvaranja deponija Grabovica i kad ne znaju kamo s otpadom, sad bi taj svoj nerad i neodgovornost prebacili na Dobrovića – tvrdi ministar zaštite okoliša i energetike govoreći o Centru za gospodarenje otpadom u Lučinu razdolju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Međutim, na internetskim stranicama njegova ministarstva nalazi se Elaborat o zaštiti okoliša za Lučino razdolje napravljen prije deset mjeseci, još u lipnju prošle godine. Iz kasnijeg rješenja Ministarstva vidi se da je elaborat povučen, no nigdje se ne navode razlozi za taj potez.
Ministarstvo bez odgovora
Komentar ove neobične situacije, u kojoj ministra Slavena Dobrovića demantiraju javno objavljeni dokumenti, u ponedjeljak poslijepodne zatražili smo iz Ministarstva zaštite okoliša. Nikakav odgovor, međutim, nismo dobili do zaključenja ovog izdanja.