| Nacionalni plan gradnje i održavanja cesta za razdoblje od 2009. do 2013. još nije donesen |
| PIŠE GORDAN ZUBČIĆ |
Kriza je za sada zaobišla hrvatsku cestogradnju, ali se u sjeni prijepora oko izgradnje pelješkog mosta već odrazila na izradu planova za građenje novih i obnovu postojećih (auto)cesta.
Upravo zbog turbulencija u državnom financijskom sustavu još uvijek nije donesen nacionalni program gradnje i održavanja cesta za razdoblje od 2009. do 2013., koji je Sabor trebao usvojiti do kraja prošle godine, pa se svi radovi na prometnicama izvode u ritmu koji je planiran u “starom” četverogodišnjem programu.
Sukladno tome, tijekom ove godine u promet bi trebalo biti pušteno gotovo 52 kilometra novih autocesta, druge cijevi tunela “Sv. Rok” i “Mala Kapela”, devet kilometara južnog kolnika kojim bi riječka obilaznica dobila puni profil te niz obnovljenih državnih cesta.
Krizom neće biti zahvaćeni izgradnja i dovršavanje nove 10-kilometarske dionice Dalmatine od Ravče do Vrgorca, nastavak brze ceste čvor Ploče-Luka Ploče te autocestovno spajanje Osijeka sa Đakovom, dio A11 Zagreb-Sisak i spajanje autoceste Zagreb-Macelj sa graničnim prijelazom sa Slovenijom.
Očekuje se i početak radova na najjužnijoj dionici Dalmatine od Dola do Dubrovnika, na pojedinim dionicama Istarskog i Podravskog ipsilona, južnom dijelu autoceste Zagreb-Sisak te nastavak Slavonike od Osijeka do Belog Manastira.
Ostaje upitno kada će se pokrenuti i ostali ključni projekti koji ne obuhvaćaju samo autoceste. Već odavno su u planove ucrtani radovi na prometnici Trogir (Plano)-Split-Omiš te na punom profilu brze ceste Solin-Klis, koji se sada tek zahuktavaju.
Što tek reći za nastavak gradnje Dalmatine od Vrgorca prema neretvanskoj dolini i pelješkome mostu, odnosno Neumu? Tome treba dodati i nužnost kvalitetnijeg spajanja Sinja s Dugopoljem i Splitom, nastavak izgradnje brze ceste od Čaporica prema graničnom prijelazu Kamensko i osuvremenjivanje prometnice od Drniša prema Kninu.
Sve su to otvorena pitanja koja čekaju donošenje programa građenja i održavanja cesta za razdoblje od 2009. do 2013. godine, koji čekaju mnoge lokalne zajednice, pa i u Dalmaciji, koje očekuju obnovu državnih cesta koje su znatno opterećene i zbog svakodnevnog prometa teretnih vozila te time i nesigurnije od autocesta.
Podravski ipsilonCestovna karta Hrvatske bit će nepotpuna i bez konačne izvedbe autoceste A7 od Rijeke do spoja s Dalmatinom u Žutoj Lokvi, ali i dugo najavljivanoga Podravskog ipsilona od Zagreba prema Bjelovaru i Koprivnici. U dugoročnim gospodarskim projekcijama izuzetnu važnost za južnu Dalmaciju imat će i potez A10 od granice s BiH do Ploča, a i ta prometnica “čeka” da njezino financiranje bude u budućem planu gradnje cesta. |