Melita nije dočekala Marka

Na istom mjestu gdje je pronađena stogodišnja Melita, koja je sa svojih 95 centimetara spadala među najveće primjerke glavate želve kakve se rijetko viđa u Jadranu, orkanska bura u nedjelju je izbacila i Marka, nešto manju morsku kornjaču u dobrom zdravstvenom stanju. Iako ga Melita, nažalost, nije dočekala, jer je zbog izuzetno lošeg stanja, pothlađena i narušenog imunološkog sustava, uginula u Centru za oporavak morskih kornjača u Puli, pedesetak centimetara velik Marko je, prema riječima veterinara Marka Mirčete, vrlo živahan i dobrog zdravstvenog stanja.

-Marko je zasad jako dobro i toplo se nadamo da će imati sretniju sudbinu od Melite. Na kornjači nisu pronađene ozlijede, te smo je odmah utoplili i zbrinuli do dolaska stručnjaka iz Pule, koji je će je transportirati u tamošnji Centar za ugrožene životinjske vrste – kazao je zadarski veterinar navodeći kako je razlog ovakvog stradavanja glavatih želvi prvenstveno hladno more zbog kojeg se kornjače umrtve, zbog čega im ne rade mišići, pa ne mogu plivati. More je na istom području izbacilo već četiri glavate želve, a uz Marka, dan prije, na istom mjestu pronađena je još jedna kornjača, no ona je nažalost već bila uginula.

-Riječ je o specifičnom području gdje je more plitko, pa se kornjače ne mogu skloniti u dublje more na toplije mjesto. Zbog hladnog mora kornjača se ukoči i ne može plivati, pa pluta i more je tako izbaci na obalu. Kornjača se takva ne može niti smije vratiti u more, jer ne može plivati. Potrebno ju je što prije ugrijati i prevesti u centar za zbrinjavanje - pojašnjava Marino Mirčeta koji je Marka zbrinuo u plastičnoj posudi do dolaska vozila koji će ga odvesti u Centar za oporavak morskih kornjača u Puli, koji je prvi takav centar na istočnoj strani Jadrana.

-Evo sve je spremno za Marka, iako nisam sigurna da je riječ o muškoj kornjači jer se kornjači takve veličine još ne može odrediti spol. Melitu, izuzetan primjerak, nažalost nismo uspjeli sapsiti, no vjerujemo da će u ovom slučaju biti bolje jer je Markovo zdravstveno stanje bolje- kaže Karin Gobić, voditeljica Centra za oporavak morskih kornjača. Također pojašnjava kako je do većeg broja stradalih želvi došlo zbog naglog zahlađenja.

-Kako se spusti temperatura u moru, tako se metabolizam kornjača uspori, imunitet im padne i kornjača se jednostavno zamrzne. Kada se pronađe u takvom stanju treba je što prije ugrijati, iznutra fiziološkom otopinom, a izvana grijačima- kaže voditeljica centra navodeći kako je idealna morska temperatura za kornjače iznad 14 stupnjeva. Centar u Puli opremljen je prostorijom za operacije, bazenom za intenzivnu njegu, te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima. Ujedno, mjesto je to gdje posjetitelji mogu saznati nešto više o morskim kornjačama, njihovoj važnosti za okoliš, ugroženosti i kako im se može pomoći.

- Trenutačno na oporavku imamo četiri kornjače iz Lošinja, Hvara, Splita, te sa područja Kornata. Marko će biti peti, a inače pokrivamo područje od Pule do Hvara. Ovisno o zdravstvenom stanju, kornjače mogu biti u Centru od dva mjeseca do dvije godine – kaže Karin Gobić navodeći kako se morske kornjače ubrajaju među najugroženije organizme i zaštićene su brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima.

U Hrvatskoj je ova vrsta zaštićena na temelju Zakona o zaštiti prirode i odredbama Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Iako zaštićene, njihova je brojnost i dalje je u drastičnom opadanju. Često se zapliću i hvataju u ribarske mreže. Procjenjuje se da se svake godine samo kočama u istočnom Jadranu slučajno uhvati 2500 kornjača. Još oko 3600 ulovi se godišnje na zapadnom Jadranu.

Vrlo često se uhvaćene kornjače nalaze u hibernaciji ili zimskom snu, te ih u tom slučaju treba oživjeti prije vraćanja u more, jer se inače mogu utopiti. Morske kornjače ponekad progutaju izgubljene ili bačene ribarske udice, a svake ih godine na tisuće ugine zbog progutanih plastičnih vrećica, dijelova boca i ostalog smeća koje se baca u more