Večer u vrtu pivnice, odlazak u teretanu ili kino – to je opet moguće u Saarlandu, jednoj od šesnaest njemačkih pokrajina. Od ovog tjedna tamo su na snazi blaža pravila nego drugdje. Gastronomska ponuda na otvorenom ponovo postoji i u onim gradovima sjeverne pokrajine Schleswig-Holstein gdje je niži broj zaraza.
I drugdje bi mnogi iskušati koncept čiji je pionir bio grad Tübingen. Ideja je nazvana „sigurno otvaranje" – masovni brzi testovi na koronu trebaju omogućiti svakome tko ima negativan nalaz pristup trgovinama, restoranima...
Kao gljive poslije kiše niču takvi originalni koncepti, svaka pokrajina ima svoj, svaki grad ili okrug tome dodaju vlastita pravila. To je balansiranje između trećeg vala korone i činjenice da je ljudima lockdowna preko glave.
Mnogi epidemiolozi sa skepsom gledaju na „eksperimente" s popuštanjem pravila. Ovog petka (9. travnja) je Institut Roberta Kocha izvijestio o 25.464 nova slučaja korone u posljednja 24 sata. Fizičar Dirk Brockmann kaže da Njemačku očekuje 40 do 60 tisuća slučajeva dnevno. „Moramo smanjiti kontakte gdje god možemo", upozorava on za DW.
Svađa do zore i onda ništa
Kancelarka Angela Merkel i ministar zdravstva Jens Spahn zalažu se za novo strogo zatvaranje koje bi bilo kratko, ali disciplinirano provedeno u cijeloj zemlji. „Šarolikost donesenih mjera ne doprinosi osjećaju sigurnosti i tome da se mjere prihvaćaju“, poručila je Merkel preko glasnogovornice.
Nekoliko dana ranije Merkel je u nastupu na televiziji izravno kritizirala namjere premijera pojedinih pokrajina da ublaže mjere. Još se ne zna kada će idući sastanak kancelarke i premijera, a Merkel kaže da se čeka da najprije usklade prijedlog o kojem bi raspravljali.
Te sastanke u njemačkoj javnosti bije loš glas, posebno nakon blamaže s „uskrsnim mirovanjem". Dvanaest sati, gotovo do zore, su krajem ožujka pregovarali i dogovorili da se sve zatvori oko Uskrsa. A onda je idućeg dana Merkel povukla tu odluku kao kontraproduktivnu - jer ljudi bi nagrnuli u ogromne kupovine pred Uskrs, a još više njih bi nekamo otputovalo.
Tako uvijek funkcioniraju sastanci kancelarke i premijera. Oštrije ili blaže mjere, otvoriti ili zatvoriti škole, putovanja se smiju ili ne smiju poduzimati - puno se priča, a na kraju opet svaka pokrajina uradi po svome. Mjere u Njemačkoj se često podrugljivo opisuju kao „tepih pun zakrpa", gdje više nitko nema pregled koje su mjere gdje na snazi.
Jednim okom gledaju na izbore
Kako je moguće da je krizni menadžment u Njemačkoj došao na tako loš glas godinu dana od početka pandemije? Kao jedan od razloga često se navodi federalizam, koji pokrajinama daje nadležnost recimo nad obrazovanjem i borbom protiv zaraznih bolesti.
„Federalna struktura po sebi nije problem, već to kako se pojedine pokrajine ponašaju tijekom krize", kaže politolog Gero Neugebauer. Smatra da nedostaje razumijevanje što je opće dobro, za cijelo društvo i državu, te da pokrajinski premijeri gledaju samo što je dobro za njihove pokrajine.
Neugebauer dodaje da to dobrano ima veze s izbornom kampanjom – ove godine je niz pokrajinskih izbora, kao i izbori za Bundestag u rujnu gdje je ishod vrlo neizvjestan i poslije kojih kancelarka Merkel ide u mirovinu. Zato, kaže politolog, premijeri žele ostaviti dobar dojam na birače u svojim pokrajinama. „Ne usuđuju se donijeti jasnu odluku, reći da su za oštrije mjere. Strahuju da ne izgube naklonost birača.“
Doduše, u anketama većina Nijemaca zagovara tvrđi lockdown. Nedavno ispitivanje je pokazalo da su četiri petine građana nezadovoljne kako savezna država i pokrajine upravljaju krizom.
„Za Angelu Merkel se postavlja pitanje isplati li joj se možda više lupiti šakom po stolu i nametnuti pravila", kaže Neugebauer. „Samo svojim autoritetom ona više nije u stanju uvjeriti premijere."
Čini se sada i kancelarka slično gleda na stvar. Na televiziji je prijetila da će se zauzeti za pooštravanje Zakona o zaštiti od zaraza tako da Savezna vlada dobije više nadležnosti. Prema pisanju medija, Kancelarski ured već radi na tome. Iz mnogih pokrajina to kritiziraju kao prekrajanje njemačkog federalizma, navodi Deutsche Welle.
Zašto jednostavno kad može komplicirano?
Nepregledna birokracija je pak problem za sebe. Država je osigurala milijarde eura za pomoć pogođenim privrednicima – ali često traje mjesecima dok se prođu sve zavrzlame i isplata počne.
Izabrani liječnici opće prakse sada smiju cijepiti, ali moraju ispunjavati stranice i stranice dokumenata. Cijepljenje je počelo loše, a online-portali za izdavanje termina padaju zbog velikog broja korisnika. „U njemačkoj administraciji nismo u stanju u kratkom roku rješavati probleme koji se ukažu", ocjenjuje Thomas Meuche, stručnjak za digitalnu upravu.
Mnogi glavni problem vide u stalnom odgađanju bitnih odluka. Ovih dana se na to osvrnuo i popularni mladi youtuber Rezo, koji je prije dvije godine postao poznat cijeloj Njemačkoj nakon što je oštro kritizirao Kršćanske demokrate.
Sada kaže: „Nečinjenje je najgore. Najradikalnije, najluđe, najdestruktivnije što možeš učiniti je da ne činiš ništa."