Napredak u tehnologiji oduvijek je pratio i napredak u medicini. A, najnoviji trendovi u svijetu startupa vješto spajaju upravo ovo dvoje. Jedan od njih je i hrvatski Startup Digicyte koji razvija uređaj za digitalizaciju tkiva u medicini, te softverska rješenja za automatsko detektiranje i brojanje različitih stanica od interesa. Ovaj sustav zamjenjuje spori, manualni pregled tkiva pod mikroskopom te dovodi do bržih i objektivnih dijagnoza. Ovom podrškom će poduzeće razviti dva nova skenera, s ciljem plasiranja na tržište. Osim toga, potporom žele pokriti razvoj aplikacije za detektiranje stanica koje su u fazi mitoze (dijeljenja), što je jedan od prognostičkih faktora u mnogim tumorima.
Upravo je i ovaj startup jedan od dobitnika potpora poduzetničkim projektima u sklopu programa "Pokreni nešto svoje" u organizaciji ACT grupe i Philip Morrisa Zagreb.
- Kao tim na razvoju naše ideje i tehnologije radimo već tri godine, a početkom ove godine smo konačno i službeno registrirali firmu te smo u natječaju vidjeli odličnu priliku za dobivanje odličnih mentora, ali i resursa potrebnih za ubrzanje razvoja i plasiranje proizvoda na tržište. Znali smo da imamo dobre šanse jer radimo na tehnologiji koja ima pozitivan društveni utjecaj (smanjenje cijene digitalizacije u medicini i razvoj rješenja koje mogu pomoći u bržoj i ranijoj dijagnostici tumora), a samu tehnologiju smo već razvili i validirali. Naravno, svjesni smo bili da se svijet poduzetništva u Hrvatskoj razvija i da postoji sve više dobrih projekata. Sam proces prijave je bio veoma jednostavan, a proces selekcije dosta brz – kazao je Krunoslav Vinicki iz Digicytea koji je otkrio i kako se razvila ideja o poduzetničkom pothvatu.
- Poduzetnička ideja se razvila tijekom rada na nekoliko studentskih projekata i suradnje na istim s patolozima na Zavodu za veterinarsku patologiju. Tada smo kao studenti veterinarske medicine iz prve ruke imali priliku svjedočiti problemima s kojima se patolozi susreću prilikom dijagnostike, te smo zajedno kao osobe koje su se aktivno bavile programiranjem u python programskom jeziku mogli prepoznati, osmisliti i realizirati određena softverska, ali i hardverska rješenja.
Ekipa iz Digicytea započela je, tako, svoj rad na razvoju aplikacija koje bi pomoću dubokih neuronskih mreža mogle prepoznati, locirati te zatim i prebrojati razne stanice od dijagnostičkog interesa.
- No, ubrzo smo uvidjeli problem digitalizacije u medicini. U patologiji, odnosno u dijagnostici iz biopsija, te uzoraka stanica i tkivnih tekućina još uvijek nemamo široku upotrebu digitalizacije. Pregled biopsija tumora se još uvijek radi fizičkim pregledom tih uzoraka pod mikroskopom. Pri tome, patolozi moraju potrošiti značajnu količinu vremena gledajući i brojeći razne promijenjene stanice kako bi donijeli objektivnu dijagnozu. Ovo je veoma spor, ali i subjektivan proces. Naime, uzorci tkiva i stanica se pod mikroskopom gledaju na jako velikim povećanjima na kojima je često nemoguće detaljno proći cijeli uzorak. Uz to, doktori su ljudi, a ljudi imaju dobre dane i loše dane, skloni su umoru, distrakcijama. Sve to vodi do varijabilnosti u analizi uzoraka tkiva i stanica. Računala su pak, s druge strane, puno bolja u preciznom brojanju stanica. Računalo nikada nije umorno i može analizirati cijelo tkivo, a isti algoritam će uvijek dati iste rezultate.
Digitalizacija otvara mogućnost računalnoj analizi tkiva. Bez digitalizacije nikada neće biti automatizacije i računalne analize slika te je iz tog razloga potrebno holistički sagledati cijeli problem, odnosno potrebno je fokusirati se ne samo na razvoj aplikacija, već i na smanjenju cijene digitalizacije. Glavni razlog zašto se u patologiji još uvijek nije dogodila "digitalna revolucija" se krije u visokoj cijeni skenera koji se koriste za digitalizaciju uzoraka tkiva. Trenutna rješenja koja postoje na tržištu izrazito su skupa zbog kompleksnosti izrade i cijene hardvera potrebnog za izradu takvih uređaja. Odnosno, možemo reći da postoje značajne tehničke barijere u dizajniranju povoljnog skenera visokog kapaciteta. Kao osoba s iskustvom programiranja, i to primarno na području strojnog i dubokog učenja, ovdje sam prepoznao priliku za razvoj skenera koji bi pomoću neuronskih mreža mogao softverski kompenziraju jednostavniji i mnogo povoljniji hardver, ali uz to pružio i puno veću funkcionalnost proizvoda. Drugim riječima, umjesto fokusiranja isključivo na skupe hardverske komponente, mi smo krenuli u smjeru razvoja pametnih algoritama koji su u stanju kompenzirati nedostatke jednostavnijeg i povoljnijeg hardvera (mnoga hardverska rješenja nam se temelje na tehnologijama koje se koriste u 3D printerima), i tako smo došli do višestrukog smanjenja cijene ovih uređaja – pojasnio je Vinicki.
Ukratko, poduzetnička ideja Digicytea se razvila iz spoja znanja programiranja i medicine. Studiranje veterinarske medicine nam omogućilo je Vinickom i njegovim kolegama duboko razumijevanje problema, a programiranje kreiranje rješenja s fokusom na dva temeljna, no još uvijek zanemarena problema. Prvi je smanjenje cijene digitalizacije putem razvoja pametnih softverskih rješenja, algoritama, koji mogu kompenzirati korištenje jednostavnijeg i višestruko povoljnijeg hardvera. A, drugi problem predstavlja metoda koje omogućavaju potpuno automatsko označavanje slika u medicini, a koje su nam potrebne za treniranje neuronskih mreža. Najveći izazovi Digicytea dosad su proizlazili iz razvoja potrebne tehnologije, primarno algoritama potrebnih za pravilni, pouzdan rad skenera, ali i hardvera.
- Tako je naš skener tkivnih preparata višestruko povoljniji i pouzdaniji u odnosu na postojeća rješenja na tržištu, a dobivene poticaje uložit ćemo u dodatni razvoj i potvrdu kvalitete proizvoda. Trenutno smo uključeni u EIT Health Wildcard program gdje smo ušli u uži krug među top 22 health tech startupa u Europi. Osim toga nastavljamo razvoj skenera te smo u potrazi za investicijama. Također, postali smo zastupnici za jednu inozemnu firmu te planiramo na Hrvatskom tržištu nuditi njihova određena high-end rješenja – zaključio je Vinicki.
_______________________
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Philip Morris Zagrebom.