Nema šibenskog autora, poput plodnoga publicista Darka Gulina, a dosta ih je i sa strane, koji istražujući neku lokalnu temu ne konzultiraju arhivirane brojeve Šibenskog lista.
Nedavno smo imali upit iz Srbije, od autorica koja piše knjigu o KK "Šibenka", a nije našla potrebnu informaciju u raspoloživim digitaliziranim godištima danas jedinog šibenskog tjednika koji obilježava 70. obljetnicu.
Poslali smo joj fotokopiju traženog članka iz uvezanih brojeva, a sve ih imamo u svome spremištu, pored ostalih lokalnih tiskovina koje su izlazile u različitim vremenskim razdobljima, govori Vilijam Lakić, ravnatelj knjižnice "Juraj Šižgorić", čestitajući vrijednu obljetnicu Šibenskom listu. I u tome aspektu, kao vrelo podataka publicistima koji stručno obrađuju određene teme, Šibenski list dragocjeno je štivo. Kada je o tome riječ, izreka o novinskim informacijama koje dan, kamoli tjedan poslije objavljivanja više nemaju vrijednosti, bitno je drukčija.
Mnogi ga vole listati
Od 170-ak naslova različitih časopisa, novina i ostale periodike koje knjižnica godišnje nabavlja, trajno se pohranjuje jedino Šibenski list, a od novina Slobodna Dalmacija, i to od 1962. godine.
– Nedavno nam se obratio i jedan ruski povjesničar koji izučava Domovinski rat i piše da mu je Šibenski list najbolje vrelo podataka i najtraženiji medij od sve periodike – nastavlja Lakić, dodajući da bi nam isto potvrdila i Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku.
I u toj instituciji teški svesci uvezanih godišta Šibenskog lista traženo su štivo istraživačima raznih područja, premda, napominje Lakić, ima i onih koji naprosto vole listati stare brojeve, ni sa kakvim drugim ciljem.
Zahtjevan posao digitalizacije gradska je knjižnica započela prije 10 godina, na poticaj Nacionalne i sveučilišne biblioteke, te uz godišnju financijsku potporu Ministarstva kulture i gradske uprave u ukupnom iznosu od oko 30-ak tisuća kuna. Od šibenske periodike digitalizirana je najprije Hrvatska riječ, najstarije šibenske novine, potom i 53 naslova raznih novinskih publikacija, koliko ih je u Šibeniku izlazilo do II. svjetskog rata.
Do danas je digitalizacija Šibenskog lista došla do 1996. godine. Zapravo, to je zadnje godište tjednika dostupno za pregled na webu knjižnice, premda je pred završetkom 2009. godina. Digitalizirano je oko 60-ak tisuća stranica "Šibenskog".
Dugotrajan proces
– To je dugotrajan proces i mi ga ni uz najbolju volju ne možemo brže obaviti. Limitirani smo financijski, a i stručnjacima koje u tom postupku možemo angažirati – objašnjava Vilijam Lakić. Sve objavljeno u internetskom arhivu knjižnica pohranjuje u TIF-u i PDF formatu, međutim postupak optičkog prepoznavanja teksta potraje duže, naprosto zato što ljudi koji na tome rade imaju i druga zaduženja. Šibenska knjižnica jedna je od rijetkih, moguće i jedina u zemlji koja raspolaže s naprednim sustavom pretraživanja na temelju optičkog prepoznavanja teksta – po riječima, slovima, brojevima, frazama, rečenicama...
Svakome tko je ikad pretraživao nešto slično, poznato je o kakvoj je prednosti u traganju za određenim tekstom riječ.
– Naš projekt uz potporu resornog ministarstva naziva se "Digitalizacija starih šibenskih novina i časopisa". Završimo 5-6 tisuća stranica godišnje i drago mi je što se Šibenski list, premda je tu sadržan, ne uklapa u naziv. On naime, nije star, što je sinonim za one novine koje više ne izlaze, nego traje svima na radost.
– Jest da je novinski tisak u krizi, za razliku od knjiškog printa, čija digitalna inačica nije naišla na osobit odjek, no ja sam uvjeren da će "Šibenski" nastaviti izlaziti i da ćemo mu čestitati i starije rođendane! – zaključio je Vilijam Lakić.