StoryEditor
ZdravljeSimptomi znače oprez

Oprez s ‘mantanjem‘ koje se ponavlja i pogoršava: Menierova bolest donosi vrtoglavicu, jaki šum u uhu, mučninu, upozorava splitska liječnica

Piše Javorka Luetić
2. lipnja 2020. - 20:41

Svatko je od nas barem jednom u životu osjetio vrtoglavicu, ali neke se vrtoglavice ponavljaju i s vremenom pogoršavaju, a često su praćene simptomima poput jakih šumova, punoće u uhu, ispada sluha, mučnine i povraćanja. Često se i "šuška" o toj nezgodnoj bolesti i postavljaju pitanja "pa nemam valjda baš ja tu Menierovu bolest?" O kakvoj se bolesti radi i kako je prepoznati, odgovorila nam je doc. dr sc. Marisa Klančnik, otorinolaringolog-audiolog na Klinici za bolesti uha, grla i nosa s kirurgijom glave i vrata KBC-a Split.

- Menierova bolest ili hidrops labirinta bolest je unutarnjeg uha, a očituje se sljedećim simptomima: vrtoglavica, fluktuacija sluha i šum u uhu. Često se javlja i osjećaj punoće u uhu. Bolest je prvi put opisao francuski liječnik Prosper Meniere 1861. godine, koji je simptome bolesti povezao s promjenama u unutarnjem uhu. Te promjene dugo mogu biti neprepoznate ili latentne dok neki stresni faktor ne izazove prve simptome. Bolest nastaje zbog poremećaja cirkulacije tekućine (endolimfe) u unutarnjem uhu i kao odgovor uha na različite bolesti i stanja kao što su autoimune, alergijske, upalne, metaboličke, vaskularne, endokrinološke i psihosomatske bolesti.

image
Na fotografiji: dr. Marisa Klančnik, specijalistica za uho grlo nos na splitskom KBC-u
Nikola Vilić/Hanza Media

Trajno oštećenje sluha

Koji su to najčešći stresni faktori?

- To mogu biti upale uha i gornjih dišnih putova, poremećaji u funkciji štitnjače, dijabetes, neki kirurški zahvati. Ali i emocionalni faktori aktiviraju odgovor uha i tada govorimo o samom početku bolesti. Najčešće počinje naglo, bez karakterističnog predznaka. Bolesnik navodi jaku vrtoglavicu, često praćenu mučninom, povraćanjem i šumom u uhu. Simptomi mogu trajati od dvadesetak minuta do nekoliko sati, a nakon prestanka napadaja opće se stanje potpuno normalizira. Bolest je izrazito kroničnog tijeka. U početku bolesti, sluh se između napadaja normalizira. Kako se bolest razvija, tako razmaci između napadaja postaju sve kraći. U kasnijoj fazi bolesti, sluh ostaje oslabljen nakon napadaja. Povećanjem broja napadaja postupno dolazi do trajnog oštećenja sluha jer svaki napadaj oštećuje strukture uha pa je nagluhost sve izraženija, a osjetljivost organa za ravnotežu sve slabija. Javlja se nepodnošljivost jakih zvukova, odnosno slušna preosjetljivost kao znak oštećenja osjetnih slušnih stanica.

Kad se bolest najčešće javlja i tko joj je (naj)skloniji?

- Najčešće se prvi put javlja u tridesetim i četrdesetim godinama života, a podjednako je zastupljena u oba spola. U približno četvrtine pacijenata bolest postaje obostrana, što je najveći problem za struku i izazov za liječenje.

Kako se bolest dijagnosticira?

- U početku bolesti potrebno je uraditi kompletan neurološki pregled, jer vrtoglavica može biti simptom ozbiljne neurološke bolesti. Nakon smirivanja napadaja pacijent se upućuje na detaljnu audiološku obradu koja uključuje ispitivanje sluha - tonalnu audiometriju i timpanometriju, evocirane slušne potencijale moždanog debla (BERA), pretrage ravnoteže (videonistagmografija) te radiološke pretrage (MR/MSCT). Tipična krivulja gubitka sluha kod Menierove bolesti pokazuje veći gubitak sluha u niskim frekvencijama (uzlazna krivulja zamjedbenog gubitka sluha). Nakon dužeg razdoblja u kojem dolazi do pogoršanja bolesti, krivulja postaje ravna i pokazuje teški gubitak sluha u svim frekvencijama. Pretrage ravnoteže upućuju na periferno oštećenje osjetila za ravnotežu, ali na početku bolesti, između dvaju napadaja, nalaz može biti uredan. Potrebno je naglasiti da ponekad tumor slušnog živca oponaša početak Menierove bolesti pa treba biti vrlo oprezan u dijagnostici. Potrebna je i dodatna laboratorijska dijagnostika kako bi se isključile endokrinološke, hematološke, vaskularne i autoimune bolesti. Konačna dijagnoza Menierove bolesti temelji se na kompletnoj obradi te praćenju i bilježenju dinamike napadaja tijekom dužeg razdoblja. Da bismo govorili o dokazanoj Menierovoj bolesti, pacijent mora imati najmanje dvije ili više spontane epizode vrtoglavice u trajanju od 20 minuta ili duže, audiometrijski zabilježenu nagluhost u barem jednom napadaju, šum ili punoću u zahvaćenom uhu uz isključenost ostalih mogućih uzroka. U dijagnostici i liječenju često su uključeni psiholog i psihijatar jer bolest ima i psihosomatsku komponentu.

Napreduje li bolest uvijek prema potpunom gubitku sluha?

- Menierova bolest ne ponaša se kod svih pacijenata na isti način, kod manjeg broja pacijenata se tijekom vremena stanje stabilizira uz povremene blaže i kraće napadaje, dok se kod većine bolest tijekom vremena pogoršava dok ne dođe do kompletnog gubitka sluha na zahvaćenom uhu. Pacijenti s teškim oblikom bolesti imaju značajno smanjenu kvalitetu života u fizičkom, psihičkom i emotivnom smislu. Često se ne mogu samostalno kretati u strahu od vrtoglavica, mogućih padova i ozljeđivanja, ne mogu uredno komunicirati jer je sluh trajno oštećen, dolazi do pada koncentracije, a osjećaj punoće i šumova u uhu dovodi do nastanka glavobolja, kroničnog umora, anksioznosti i poremećaja sna. Zbog progresivnog tijeka bolesti i učestalnih napadaja, radna sposobnost je značajno umanjena.

Pomažu tišina i mrak

Što možemo napraviti za ublažavanje ovih simptma, odnosno može li se uopće djelovati preventivno?

- U fazi akutnog napadaja potrebno je mirovanje, od lijekova najčešće se primjenjuju sedativi, antiemetici, kortikosteroidi, diuretici i vazodilatatori. Također je pacijenta potrebno smjestiti u tihu i polumračnu prostoriju. Moramo upozoriti na potrebu promjene prehrane i životnih navika. Savjetuje se što laganija i nemasna hrana, smanjenje unosa soli, izbjegavanje alkohola, gaziranih pića, kave, crnog čaja, čokolade, jakih začina, smanjenje ili ukidanje pušenja. Preporučuje se umjerena dnevna fizička aktivnost, boravak u prirodi, povremeni dnevni odmori i izbjegavanje stresnih situacija. Nakon smirivanja akutnog napadaja najčešće se primjenjuju diuretici, lijekovi za poboljšanje cirkulacije u unutarnjem uhu, polivitaminska terapija s naglaskom na B skupini vitamina te vestibularna rehabilitacija. Slušna rehabilitacija u vidu korištenja slušnog pomagala pokazala se učinkovitom terapijom. Također može koristiti i primjena Meniett uređaja metodom povišenog tlaka.

Primjenjuju li se u liječenju i kirurške metode?

- U slučaju neuspjeha medikamentoznog liječenja, dolazi u obzir i kirurško liječenje koje može biti konzervativno, poludestruktivno ili destruktivno koje dovodi do gubitka sluha zahvaćenog uha. Primjenjuje se i lokalna aplikacija lijekova, direktno u srednje uho, koji se apsorbiraju u unutrašnjem uhu, i to aplikacija kortikosteroida ako je sluh očuvan, a u slučaju oštećenog sluha primjenjuje se gentamicin. U svijetu se još rade istraživanja u svrhu potencijalne genske terapije u budućnosti. Treba naglasiti da je cilj liječenja očuvanje sluha, smanjenje broja napadaja i ublažavanje simptoma koji prate bolest, a to su jaki šum, punoća u uhu i smetnje ravnoteže. Stoga su potrebne redovite kontrole kod otorinolaringologa-audiologa kako bi se pravovremenim i odgovarajućim liječenjem na najbolji mogući način pomoglo pacijentu i omogućilo mu kvalitetan život.

#MENIEROVA BOLEST#VRTOGLAVICA#MARISA KLANČNIK

Izdvojeno

05. srpanj 2020 06:50