JELENI U KONAVLIMA - Srndaći su prethodnica, jeleni ‘snimaju‘ Konavosko polje

Jeleni nikako nisu divljač koju povezujemo s Dalmacijom, ali svjedoci govore da su se ti plemeniti sisavci ovih dana spustili sve do Konavala. Javili su se i prvi očevici, tvrde da su mladunci viđeni kako pretrčavaju preko magistrale, no video traga o tim bliskim susretima, barem dosad, nisu ostavili.

Srna ne fali

Jesu li jeleni (lat. dama dama) zbog sveobuhvatnih prirodnih mijena kojima svjedočimo u koroni stvarno doselili u Konavle, pitali smo predsjednika Lovačkog društva Konavle Vlaha Mihatovića koji se boji da je netko pobrkao lončiće:
- Prvi put od vas čujem za jelene, prije će biti da je netko vidio srndaća, to ne bi bilo nikakvo čudo jer u zaleđu od Trebinja do Foče na 300 kilometara nema naseljenog mjesta pa životinje iz divljine silaze niže u potrazi za hranom. Tu im odgovara Konavosko polje, sve je zašumilo. Što se srna tiče, njih ima. Mi lovci znamo to pouzdano jer na mjestima gdje se prihranjuju stavimo kameru koja može pratiti kretanje srne. Srna je inače upisana u našoj lovno-gospodarskoj osnovi oko Dubravke, pamtim da su bila dva ili tri udara na divljač automobilom od vozača iz Zagreba koji ne poznaju ovdašnje ceste – govori Mihatović i dodaje kako krupna divljač u Konavlima najviše mora strahovati od prirodnog neprijatelja vuka, dok im čagljevi teže mogu nauditi.

Prema riječima prvog konavoskog lovca, jeleni lopatari ne obitavaju u Dalmaciji i zbog vegetacije. Šuma je na jugu sve manje, dominira nisko raslinje, a smeta im i Jadranska magistrala pa radije ostaju skriveni u crnogoričnim predjelima Delnica i u skrovištima dalje kroz Liku.

Veprovi i mufloni

No, najjužnija općina već godinama privlači divlje svinje, čak i uz postojanje stalne opasnosti da će im vukovi napasti praščiće. Za tristotinjak konavoskih lovaca trenutačno je na snazi lovostaj, veprove se ne smije loviti dok krmače imaju mlade, obično embargo prestaje polovicom kolovoza, a lovna sezona se intenzivira krajem ljeta.



Divlje svinje u Konavlima su se odavno udomaćile, a kolika im je brojnost obično se zna po pozivima poljoprivrednika s terena kojima prekopaju krtolu ili naprave drugu štetu u baštinama.
- Ova godina je negdje u zlatnoj sredini, nema ih previše, ali ni premalo. Da smanjimo štetu, često ljudima podijelimo repelente koji vonjaju po ljudskom znoju, njih se razmaže po kamenju pa se onda divlje svinje drže podalje. A oko izlova, tu imamo zakonske kvote koliko komada možemo odstrijeliti, na to se strogo pazi. Za svaku divlju svinju preko kvote od Ministarstva poljoprivrede dobiva se dodatna markica, a zabrane su još strože čim je posrijedi meso, zbog trihinele ili svinjske kuge sve se kontrolira – ističe Mihatović i napominje da se u konavoskoj lovno-gospodarskoj osnovi našao i muflon, posljednji put prijavljen ispod Poljica.