Sudeći po podacima koje je danas, a u povodu Svjetskog dana štednje, objavila Hrvatska udruga banaka, Hrvati su puni k‘o brod, piše Slobodna.
Brojke su neumoljive, a one kažu da građani u završnoj fazi ulaska u eurozonu imaju najveću razinu depozita kod banaka, čak 263,4 milijarde kuna, a od čega je gotovo 60 posto štednje u eurima! Da su Hrvati masovno uoči konverzije u euro izvadili novac iz čarapa, dovoljno govori podatak da su samo dvije godine ranije, dakle 2020., depoziti kućanstava kod kreditnih institucija dosegli iznos od 214,9 milijardi kuna.
U HUB-u predviđaju još veći priljev novca na banke prije konverzije kuna u eure.
- Očekuje se da će većina građana svoju gotovinu do kraja godine položiti na kunske račune u cilju automatizirane konverzije po fiksnom tečaju i bez troškova. U prilog tome govori podatak da je gotov novac izvan kreditnih institucija u kolovozu ostvario najveći mjesečni pad još od uvođenja kune kao nacionalne valute - priopćili su iz HUB-a, uz napomenu kako je udio deviznih depozita u ukupnim depozitima iznosio 156,5 milijarde kuna, dok je udio kunskih štednih i oročenih depozita iznosio 18,9 milijarde kuna.
Udio depozitnog novca, odnosno novca na transakcijskim računima građana, iznosio je 88 milijarde kuna u ukupnim depozitima kućanstava. Devizni depoziti su do ostali najvažniji oblik držanja sredstava građana kod banaka, a nakon pristupanja europodručju velika većina depozita bit će u domaćoj valuti – euru.