StoryEditorOCM
Hrvatska‘svjesni smo‘

Država ukida dio bankarskih naknada. Direktorica HUB-a: ‘To su razine ispod troška kave. Nekome je puno, nekom je malo‘

Piše VIJESTI SD
15. listopada 2024. - 21:24

Najava ministra financija Marka Primorca da će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade - izazvala je velik interes javnosti. Naime, obveza isplate plaće preko banke uvedena je još u vrijeme ministra Slavka Linića, i to zbog borbe sa sivom ekonomijom. No pitanje naknada nije se reguliralo. Samovolji banaka, ministar Primorac, čini se, odlučio je stati na kraj.

Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko u središnjem Dnevniku HTV-a rekla je da su svjesni percepcije da ima puno naknada. Navela je primjer onima koji dižu gotovinu s bankomata debitnom karticom.

image
Ronald Gorsic/Cropix

‘Za tu uslugu imate sedam vrsta naknada. Od tih sedam, četiri je bez naknade. Ali zašto je sedam? Zato što ovisi dižete li u Hrvatskoj, dižete li u EU, dižete li vani EU-a, dižete li na bankomatu vlastite banke, dižete li na bankomatu tuđe banke. To je što se tiče broja naknada. Vjerujem da ćemo ići ka smanjenju broja naknada. Ali ovo je razlog zašto ih je tako puno‘, pojašnjava.

‘Svaki euro je bitan‘

Što se tiče visine naknada, navela je primjer koji je ‘najbliži naknadi za tekući račun‘. ‘Kod većine banaka je na razini od 1 do 2 eura mjesečno. U prosjeku 1,84 eura mjesečno. Naknada za online bankarstvo isto tako, od 1 do 2 eura mjesečno. Dakle, to su razine ispod troška kave. To su visine o kojima pričamo‘, rekla je Perko.

Na pitanje smatra li da je cijela priča ‘prenapuhana‘, odgovara kako je ‘ljudima u današnje vrijeme svaki euro bitan‘. ‘Ljudi gledaju uštedjeti. Svako koristi različit set usluga, različit paket. Nekome je nešto puno, nekom je nešto malo, kazala je.

Što se tiče inicijative ministra Primorca, kazala je kako je najavljeno da će sve banke morati ponuditi osnovni račun bez naknade. ‘Svaki račun nosi i određeni trošak, pa tako i taj osnovni račun, on će imati određeni trošak. Ovdje će naknada biti nula, što znači da će taj trošak biti prenesen na banke‘, rekla je.

Povećanje pismenosti

Kaže kako je do sada ‘mali broj ljudi to koristio‘. ‘Većinom u dijelu socijalne kategorije gdje se ta naknada kretala do 20 centi‘, kaže Perko.

Na pitanje o financijskoj pismenosti i ulaganje banaka u nju, Perko kaže kako banke već dugo vremena intenzivno rade na povećanju financijske pismenosti. ‘Mislimo da je to u interesu svih građana Hrvatske. Pa evo i mi kao Hrvatska udruga banaka smo trenutno u projektu razvoja financijske pismenosti za dvije ciljne skupine - srednjoškolce i mlade poduzetnike‘, pojasnila je.

U četvrtak bi Upravno vijeće ESB-a trebalo nastaviti prema ocjenama analitičara sa smanjivanjem kamatnih stopa.

‘Imat ćemo ovaj tjedan i treće smanjenje kamatnih stopa. Kao kad smo razgovarali u razdoblju dizanja kamatnih stopa, govorila sam kako to nećemo odmah vidjeti i kako će se taj prijelaz vidjeti postepeno i to za određene kategorije. Sad imamo istu priču, samo u suprotnom smjeru, sad imamo pad kamatnih stopa. Oni koji imaju ugovorene kredite s fiksnom kamatnom stopom, kod njih se ništa neće promijeniti kako u razdoblju rasta, tako ni u razdoblju pada‘, rekla je.

‘Snažan rast-snažan pad‘

‘Ali spomenimo stambene kredite, to je ljudima najzanimljivija kategorija, većina ima ugovoreno s fiksnom kamatnom stopom. Od onih koji imaju s promjenjivom kamatnom stopom, većina je na nacionalnoj referentnoj stopi koja nije usko vezana uz kretanja kamatnih stopa ECB-a. Međutim, Euribor jest. Dakle, oni koji imaju kredite vezane uz referentnu kamatnu stopu Euribor, oni će osjetiti. Oni koji su osjetili snažan rast, sada će osjetiti i snažan pad‘, zaključila je.

Isplata plaća i mirovina preko bankovnih računa zakonski je uvedena još 2013. godine. Od tada do danas naknade za vođenje računa i isplatu novca banke su mogle određivati svojevoljno. Nakon 11 godina naknade bi se trebale zakonskim izmjenama napokon ukinuti‘, pojašnjavaju u Ministarstvu financija.

‘To je ono što nas posebno zabrinjava u posljednje vrijeme. Mi smo propisali da se plaća građanima mora isplatiti na račun i na taj način delegirali jedan posao financijskim institucijama za koji naknadu utvrđuju te financijske institucije. Smatramo da jednostrano određivanje tih naknada na delegirani posao praktički nije dobro‘, rekao je Marko Primorac.

‘Poštovat ćemo zakonske izmjene‘

U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da će poštovati sve zakonske izmjene, poput otvaranja osnovnog računa bez naknade za sve građane, ali ističu i da svaka usluga ima neki trošak, pa onda i cijenu, odnosno naknadu.

‘Ono što moram naglasiti je da banka ima trošak računa, bez obzira kako se on zvao, i čini se da će u ovom trenutku sav trošak ići na leđa banaka‘, rekla je Perko. Ukidanje naknada za isplatu plaće zakonodavno je pitanje i nije u nadležnosti HNB-a, poručuju iz Središnje banke. No guverner ističe da njihova nadležnost itekako jest propitivati visinu i opravdanost svih ostalih bankarskih naknada. A njih ima nekoliko stotina.

‘Ono što ja mislim, i da bih volio vidjeti je da se broj barem tih naknada smanjuje. Govorimo o stotinama vrsta naknada, i neke rastu, neke padaju, i to će se vjerojatno događati i u budućnosti. Ono što mi radimo, mi smo poslali okružnicu bankama u kojoj tražimo da ustanove i nama pošalju metodologiju mijenjanja naknada‘, kaže Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Ako neka naknada poskupljuje, kažu u HNB-u, onda se mora znati ima li za to valjanog opravdanja. Banke moraju HNB-u dostaviti izvješće o naknadama do kraja godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 03:35