Za sve je kriv čempres. Siječanj im je protekao bez tegoba, a već ove veljače alergičari su izvadili maramice zbog početka još jedne sezone proljetnih alergija na dubrovačkom području.
Već jedanaestu godinu koncentraciju i vrstu biljnih alergena detektira mjerna stanica za pelud na krovu Opće bolnice Dubrovnik gdje se mjerenja za potrebe peludnog kalendara kontinuirano provode još od 2012. godine. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Mato Lakić potvrđuje kako su već zabilježene visoke koncentracije peludi čempresa, te umjerene koncentracije peludi brijesta i lijeske, uz ostalu pelud koja se periodično pojavljuje.
Stare i novije alergije
A najgore za alergičare tek dolazi:
- Najveće koncentracije različitih vrsta peludi u zraku bilježimo upravo u mjesecu ožujku, a posebno visoke koncentracije peludi su evidentirane za bor i čempres. U mjesecu ožujku počinju cvasti i trave, kao i crkvina odnosno drijenak koje su, iako trenutačno još uvijek u niskoj koncentraciji, ali osjetljivim ljudima već stvaraju smetnje – ističe dr. Lakić.
Napominje kako je pelud u gradu Dubrovniku prisutna u zraku tijekom cijele godine, ali najmanje koncentracije su evidentirane u siječnju, srpnju, kolovozu i prosincu. Ima li na jugu bojazni od zloglasne ambrozije koja osjetljivim osobama zadaje nevolje, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje, pitamo sugovornika:
- Grad Dubrovnik je dosta pošteđen najpoznatijeg alergena, ambrozije, a ona se tek sporadično evidentira kroz kolovoz i rujan. Na dubrovačkom području su i nadalje uobičajeni peludni alergeni, trave, crkvina, čempresi, lijeska i maslina – otkriva nam dr. Mato Lakić.
Dubrovčani iz godine u godinu imaju sve više problema s alergijama koje simptomima variraju, od svrbeža nosa i očiju preko kihanja do alergijskog rinitisa i konjuktivitisa, do drastičnih primjera astme i alergijskog dermatitisa. Struka podsjeća kako se sklonost prema alergijama može razviti i u dječjoj i u odrasloj dobi, pa čak i u tzv. zlatnoj, a u pandemiji se pokazalo da se ni nošenjem maski ne mogu u potpunosti izbjeći alergije.
Dubrovačke ordinacije primarne zdravstvene zaštite ostaju glavna adresa pacijentima koje muče alergije: inhalacijska terapija, sprejevi i pumpice redovito su u uporabi. Značajnu ulogu igra i prevencija. Alergičari dobro znaju da se treba kloniti svega što izaziva alergiju. Prašina, perje, plijesni, duhanski dim i dlake kućnih ljubimaca već su notorni uzročnici alergija kojima se pridružuju i pojedine ‘rizične’ namirnice poput jaja, kikirikija, mlijeka, uz već spomenuta cvjetanja i ‘resanja’ stabala i trava. Liječnici iz iskustva primjećuju da se ljudi češće žale na alergijske pojave, poteškoće u respiratornom sustavu i na koži prijavljuju i roditelji najmlađih.
I geni određuju
Iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo napominju kako alergija nastaje kao interakcija nasljednih čimbenika i utjecaja okoliša. Ona je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na različite čimbenike okoliša, inače neškodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo kožom, unesemo injekcijom ili pojedemo. U ponovljenom kontaktu s tim tvarima obrambeni sustav organizma se poremeti i dolazi do reakcija između strane bjelančevine – alergena i vlastite bjelančevine – protutijela, uz nepotrebno i prekomjerno stvaranje protutijela. Alergije se najčešće javljaju u djetinjstvu, ali se mogu javiti u bilo kojoj dobi, a procjena je da je u Hrvatskoj 7 do 10 posto stanovništva boluje od peludne alergije, a između 3 i 5 posto populacije pati od astme.
Sklonost alergijama je nasljedna, pa tako stručnjaci kažu kako kod djeteta čiji je jedan roditelj alergičar rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30 posto.
Navode iz županijskog HZZJZ i karakteristike peludnih alergija kroz njihovo periodičko pojavljivanje prema vrstama peludi u zraku.
- Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije. To je alergijska bolest gornjih dišnih putova koja se javlja sezonski, u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice određene peludi. Karakteristični simptomi su konjunktivitis - svrbež, pečenje i suzenje očiju, te rinitis - svrbež vrška nosa, osjećaj neprohodnost i punoće nosa, kihanje i obilni vodeni iscjedak iz nosa, te povremeno nestanak njuha - objašnjavaju u Zavodu.
