Sve veći broj građana muče alergije, neke su samo ‘dosadne‘ i ne uzrokuju teže posljedice, dok neke mogu itekako otežavati normalan život. Nekad je i sma put do toga što vas muči i koji je alergen u pitanju je težak. Koje dijagnostičke metode su nam na raspolaganju?
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije je objavio tekst o alergijama, a u njemu je i dio o dijagnosticiranju alergijskih bolesti.
Pa kažu:
Subjektivni iskaz bolesnika (odnosno roditelja ako je riječ o djetetu) te ciljana pitanja iskusnog liječnika imaju veliku ulogu u otkrivanju uzroka alergije, jer se na temelju iskaza bolesnika odabire skupina alergena i načini na koji će se dijagnostički ispitati alergija.
• Kožni testovi
Ovo je najbrži, najjednostavniji i najisplativiji način testiranja na alergene, međutim često pokazuje lažno negativne rezltate. Razlikujemo test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebenjem (scratch) i test kontaktnim načinom (patch). Ako je bolesnik alergičan na unesenu tvar, reakcija u vidu crvenila i svrbeža kože ili pak prave urtikarije, vidljiva je nakon 15-30 minuta. Reakcija potvrđuje alergiju na unesenu tvar.
• Provokacijski test
Izvodi se isključivo u zdravstvenim ustanovama s posebnim odjelima. U bolesnika se izaziva alergijska reakcija blažeg oblika izravnom primjenom alergena na sluznicu nosa, očiju, bronha ili želuca. Kako posljedice mogu biti vrlo ozbiljne (jaka alergijska reakcija s mogućom anafilaksijom) kod izvođenja ovog testa treba biti iznimno oprezan. Ovi testovi imaju osobitu vrijednost u dokazivanju alergije na lijekove.
• Krvni test
Za konačnu dijagnozu alergije nužno je određivanje koncentracije imunoglobulina E (IgE) u krvi. Testom RIST utvrđuje se cjelokupna količina IgE, a testom RAST određuje se specifični IgE za pojedine alergene, što se izražava u razredima (1-4 ili 1-6). Povećan broj eozinofilnih leukocita (eozinofilija) karakterističan je za kroničnu alergijsku upalnu reakciju, pa zato često određujemo njihov broj u obrisku nosne sluznice (alergijska hunjavica), iskašljaju (astma) ili u perifernoj krvi.
Cijeli tekst o alergijama pročitajte OVDJE.