Možemo li sami sebi popraviti raspoloženje ili to ovisi o drugima

Kad se ne osjećamo baš sjajno, često imamo točan odgovor zašto je to tako. Netko nam je napravio ili rekao nešto što nije smio, ili pak nije napravio nešto što je trebao. Naravno da to nije do nas.
Pogledajmo pažljivo koliko „drže vodu“ ta vjerovanja o sebi, svijetu i drugima, kolika nam je od njih korist, a kolika šteta.
Stanja sniženog raspoloženja kao i stanja pojačane zabrinutosti i anksioznosti, sastavni su dio uglavnom svačijega života i nekad mogu biti jače, a nekad manje izraženi. Tko može reći da nije nikad imao loše razdoblje, posebno težak životni trenutak, da nikad nije osjećao neki strah, nervozu, manjak energije i želio da sve to što prije jednostavno prođe.
Promjena stila mišljenja
Na razvoj i tijek sniženog raspoloženja utječe, naravno dobrim dijelom naša okolina. Često možemo vidjeti da su neke točno određene okolnosti i događaji potaknuli takvo raspoloženje. To mogu biti nezdravi i disfunkcionalni odnosi s partnerom ili s obitelji, a zatim, ali ne manje važni, nezdravi odnosi na poslu, bilo s kolegama ili nadređenima. To ovisi o okolini, ali ima tu još nešto.
Lošem raspoloženju bitno pridonosi i naš stil mišljenja. Ako smo skloni u sadašnjosti se fokusirati (“fiksirati“) samo na probleme i propuste, a na budućnost gledati sa strahom, očekujući negativne ishode; ako kod sebe i drugih „njuškamo“ samo mane, ako smo skloni katastrofozirati i uopćavati kao: „nikad mi ništa ne uspije“, „ne trebam se truditi jer ionako neće biti dobro“; ako se stalno uspoređujemo s drugima i to na svoju štetu, vrijeme je da prihvatimo i vlastiti dio odgovornosti za svoja tmurna raspoloženja. Vrijeme je, dakle, da poradimo na sebi. Ima okolnosti koje ne možemo promijeniti, ali u promjeni svoga kuta gledanja imamo šanse.To nije lako i zahtijeva truda, discipline i strpljenja. To najbolje razumiju oni koji su shvatili da trebaju smršaviti desetak kila. To također zahtijeva truda, discipline i strpljenja i promjenu stila prehrane.
Pozitivan stav
Pređimo na emociolano zdrav stil življenja, što nas može učiniti imunima na mnoge psihičke probleme i osnažiti nas da lakše prevladamo krize. Ne govorimo ovdje o nerealno ružičastoj slici svijeta. Da se sjetimo one čuvene „pola čaše vina“. Ako nas muči to što je „čaša već napola prazna“, nije rješenje da ushićeno kličemo kako je „čaša do vrha puna“, već samo da uvažavajući realnost, uočimo da je „čaša još dopola puna“. Ako odaberemo živjeti emocionalno zdravim stilom, to znači odlučiti da ćemo uvijek i svugdje i kod svakoga pa tako i kod sebe tražiti i gledati pozitivne stvari, pozitivne aspekte svake situacije. Kad se uhvatimo da osjećamo zahvalnost za ono što imamo, može i za male stvari, ili zahvalnost za nešto što nam je netko napravio, makar to bila i sitnica, kad se uhvatimo da hvalimo ljude o kojima pričamo, onda smo znači na dobrome putu da „skinemo onih deset kila“. Tada će se naše subjektivno dobrostanje povećati. Pozitivan stav je zarazan isto kao i negativan, ali s pozitivnim stavom vodit ćemo sretniji i zadovoljniji život. Pozitivni ljudi imaju i više socijalnih kontakata iz jednostavnog razloga jer svi volimo pričati s pozitivnim ljudima. Zrače pozitivnom energijom i odaju dojam da im je dobro u životu. Puno toga ovisi o nama samima i puno toga možemo sami učiniti. Tako možemo odabrati da vjerujemo u svoje sposobnosti. Možemo raditi na tome da prepoznajemo i upoznajemo svoje dobre i jake strane i njih stavljamo u fokus slike o sebi. Kad shvatimo što je to što nas čini nezadovoljnima, tada možemo odabrati i mijenjati stvari, upravo mijenjajući vlastito ponašanje. Jedan od dobrih načina kako prevladati teška razdoblja je upravo zagospodariti svojim vremenom i organizirati se bolje, te u svaki dan uključiti neku nama ugodnu i opuštajuću aktivnost, možemo naučiti kako se opustiti, vježbati, meditirati, uživati u prirodi a i dalje obavljati svoje obaveze. Kad shvatimo da mi sami možemo i moramo zacijeliti svoje rane i učiniti sve da u buduće budemo sretniji, loše raspoloženje će postati prošlost.