StoryEditorOCM
Zadar plusREPORTAŽA S BEDEMA

Šibenčani obnavljaju zadarsko "obiteljsko srebro" - na Muraju više neće biti automobila, ali kad se dovrši dobit ćemo gradsku promenadu za građane i turiste!

Piše M. Kalajžić
6. studenog 2019. - 22:59
bedem3-051119

Dok svakodnevni život cirkulira u staroj gradskoj jezgri na Poluotoku, iznad, na Bedemima zadarskih pobuna, na zidinama koji opasuju sjeveroistočni dio grada, odvija se zahtjevni projekt rekonstrukcije – parternog uređenja i izgradnje nove komunalne infrastrukture. Ukupna vrijednost projekta "Zadar baštini – Integrirani kulturni program Grada Zadra 2020" je 66,5 milijuna kuna, od kojih Europska unija sufinancira čak 56,5 milijuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Razdoblje provedbe je do prosinca 2020. godine, a radovi su započeli nedavno, sredinom rujna.
Zanimalo nas je kako napreduju nakon prva dva mjeseca izvedbe, kako izgleda Muraj bez automobilskog prometa i parkinga, pa smo se "ušuljali" na gradilište, inače čvrsto opasano zaštitnim ogradama pored kojih je zapravo nemoguće proći. Na to su nas upozorili i zaštitari, a i sami izvođači radova iz tvrtke Minigradnja iz Vodica, ali mi smo na svu sreću konzultirali Antu Ćurkovića, pomoćnika pročelnika Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra, koji je, iako službeno odsutan, vrlo brzo dogovorio obilazak gradilišta i ostao na dispoziciji za sve informacije koje nam budu potrebne.

Iako je od početka radova prošlo tek negdje oko dva mjeseca, čitava trasa duga nešto više od 700 metara dobro je "zapasana" površinskim iskopima kojima se praktično otvorio čitav gornji sloj Muraja, kolnika, nogostupa, instalacija... svega što je postojalo na površini, osim stabala koja su, osim u nekoliko slučajeva, ostala sačuvana.
Dosadašnji izgled Muraja – odmah to kažimo - više ne postoji. Kad se projekt dovrši, postat će to gradska šetnica, nešto kao "promenada iznad grada", kakvu je funkciju, vjerojatno imao i prije nekoliko stotina godina kad je nastajao. Automobili su "prognani" s bedema, zauvijek čini se i koliko je god ta činjenica izazvala početnu pobunu među vozačima, kad se prošeta Murajom, čak i u ovako raskopanom obliku, shvati se da je taj dio grada zapravo do sada bio zanemareni dragulj, zapuštena obiteljska srebrnina potamnjelog sjaja, koja je samo čekala da je se otkrije i na primjeren način uredi, te otkrije turistima, ali i domaćim ljudima.

- Zadovoljni smo dinamikom radova, imamo jako dobru suradnju sa svim sudionicima projekta, izvođačima radova, nadzorom i Konzervatorskim odjelom u Zadru. Složeni su poslovi jer se radi o najužem središtu grada i nepokretnom zaštićenom pojedinačnom kulturnom dobru koji je zaštićen i od strane UNESCO-a, tako da u tom dijelu imamo i svakodnevnu suradnju s nadležnim konzervatorskim odjelom i oni su nam vrlo bitni kako bi se odmah u startu otklonili svi problemi koji bi se mogli dogoditi. Što se tiče dinamike, za sada smo u skladu s usvojenim dinamičko-financijskim planovima izvođenja radova na tom cijelom potezu što će se dogoditi kroz tri faze. Očekujemo da u idućoj fazi krenu pripreme za instalaterske radove i odvodnju, te u konačnoj fazi završno parterno uređenje što je usuglašeno između projektanta i konzervatora i u skladu s troškovničkim stavkama. Što se tiče hortikulture, u tome surađujemo mi kao naručitelji i gradska tvrtka Nasadi. Ono što je uklonjeno odnosilo se na bolesna stabla, a posebnu pažnju treba posvetiti stablima koja se nalaze iznad svodova gradskih vrata kako ne bi ugrožavala složenu konstrukciju korijenjem. Sve ostalo nije određeno za uklanjanje, odnosno svakom od stabala pristupa se pojedinačno i ništa se neće uklanjati bez valjanog razloga – ističe Ćurković.

Trenutno radnici skidaju žbuku sa svih zidova koji opasuju bedeme. Uklanjaju se svi slojevi do nosivog tla. Na rubovima zidova vidi se crta zadnjeg sloja ispod kojega su bile skrivene povijesne naslage. Na tisuće tona materijala već je odvezeno s bedema, a taj se posao nastavlja i dalje. Ključni dijelovi gradilišta su gradska vrata koja se nalaze ispod gornje površine bedema: Lančana vrata, Vrata Sv. Dimitrija, Vrata Sv. Krševana, Sv. Roka i Nova vrata. Nad nekima od njih obavljale su se dubinske istražne radnje nakon uklanjanja bolesnih stabala jer je riječ o konstrukcijama koje su na poseban način u prošlosti izvedene kako bi se vrata sačuvala od utjecaja atmosferilija, prije svega padalina, pa se i u sadašnjoj obnovi bedema njima mora pristupiti na poseban i pažljiv način.

Čitav taj prostor je kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a, pa se posao obavlja "pipkavo", uz strogi nadzor. Jedan dio iznad ribarnice napravljen je pedesetih godina, tu se nalazi i antifašistički spomenik, koji je zaštićen ispod drvenog sarkofaga i – kako smo doznali - ostaje na istom mjestu na budućem obnovljenom Muraju, s tim što će okoliš oko njega biti uređen na drugačiji način nego do sada. Na puno mjesta vidljivi su ostaci srednjovjekovnih zidova pojačanih tzv. kontraforima koji drže zidove "prema unutra". Gradilište dugo 750 metara skoro je u cijelosti aktivno osim manjeg dijela prema hotelu Bastion koji će se uređivati kad bude manja frekvencija turista u siječnju. Krajnji planovi dovršenja su 16. rujna 2020. što je ambiciozan rok s obzirom na obim radova i pipljivost posla koji se obavlja pod konzervatorskim nadzorom.

Nasadi su do sada ispilali samo tri velika stabla crnike koja su se osušila. Izvođači radova, Minigradnja d.o.o. Vodice, uklonili su korjenja. Do sada su uglavnom nailazili na očekivane probleme, što im s obzirom na iskustvo koje imaju, nije stvaralo prevelike poteškoće. Do sada su se iskušali na sličnim radovima kao što je tvrđava Svetog Nikole, Svetog Mihovila, kninska tvrđava... tako da su više nego licencirani za poslove u Zadru. Možda ima i neke simbolike u tome, da zadarske bedeme obnavljaju – Šibenčani. Pri tome na dnevnoj bazi surađuju sa zadarskim konzervatorima, jer su radovi na bedemima trenutno "otvorena povijesna priča" kakvim Zadar obiluje, čim se negdje u staroj jezgri nešto otkopa. Zbog toga su otvorene i tri sonde koje pružaju uvid u povijesne slojeve, što je zapravo i najzahtjevniji dio posla na bedemima.

- Obzirom da je troškovnikom radova predviđeno vađenje panjeva otpilanih bolesnih crnika uz sam vanjski (sjeveroistočni) plašt bedema, ta je prilika iskorištena da se na tim pozicijama otvore arheološke sonde, kako bi se očistio i dokumentirao zid bedema ispod njih, te utvrdilo njegovo stanje. Radi se o jednom panju u blizini Novih vrata, te dva uz kortinu između bastiona sv. Roka i Vrata sv. Krševana. U te tri sonde, pažljivo ručno iskopane i pod arheološkim nadzorom, otkrivena je izvorna zidana struktura bedema: širina samog zida bedema koja nije svugdje jednaka uz ojačanja u vidu kontrafora koji ga pridržavaju s unutrašnje strane. Takav sistem gradnje – zidani pokos koji s unutrašnje strane ojačavaju kontrafori građeni po sistemu „češlja“, na međusobnoj udaljenosti od 4,5 do 5 metara poznat je iz ranijih istraživanja, ali na mjestima gdje je bedem davno porušen – u Ulici obitelji Stratico uz staru tehničku školu, te na parkiralištu na Mornarici, iza zgrada FINE i Tankerske plovidbe. Potpuno sačuvani kontrafor u elevaciji otkriven je prilikom radova na Vratima sv. Krševana u sklopu projekta HERA prije četiri godine, a takav je sustav gradnje potvrđen i sada, kaže dipl. pov. um., dipl. arh. Barbara Peranić, viša stručna savjetnica-konzervatorica Konzervatorskog odjela u Zadru koja vodi konzervatorske radove na bedemima.

- Što se arheoloških nalaza tiče, u sondi blizu Novih vrata u kojoj nasip čini čista zemlja crvenica, pod korijenjem je pronađena manja kamena topovska kugla. U ostale dvije sonde bliže Vratima sv. Krševana nasip je miješan od smeđe-sive zemlje sa dosta građevinske šute, ali i nekoliko ulomaka rimske keramike. Treba imati na umu da je sav materijal unutar nasipa bedema donesen. Projektom je također predviđena hidroizolacija svodova Vrata sv. Roka i Novih vrata. Otvaranjem sondi iznad njih utvrđeno je da je svod Novih vrata izgrađen od betona, što je i bilo očekivano jer su ona otvorena 1931. godine. Vrata sv. Krševana pokazala su se vrlo zanimljivima: izvorna vrata, odnosno prolaz u bedemu otvoren u 16. stoljeću vrlo brzo nakon gradnje je zazidan. Vrata su ponovno otvorena u 19. stoljeću (o tome svjedoči kamena ploča sa godinom 1847. ugrađena nad južni portal prema tržnici), kada je njihov prolaz i produžen u dijelu prema gradu, te je tada sa gornje strane dobio dvoslivni krov od opeka pokriven u jednom dijelu kupom kanalicom povezanom glinom. Po otvaranju i čišćenju svoda u čitavoj dužini njegova će novootkrivena struktura biti dokumentirana arhitektonskim snimkom zatečenog/postojećeg stanja, te zatim pažljivo zatrpana uz izvođenje hidroizolacije. Ti su radovi upravo u tijeku – ističe Barbara.

Također, nastavlja, duž nekadašnjeg bastiona sv. Dimitrija, a zapravo uz stražnji zid nekadašnje Carinarnice i svratišta Kirchmayer, koji su se ovdje nalazili do rušenja u Dugom svjetskom ratu, otkriven je drenažni kanal zidan kamenom i pokriven kamenim pločama, dubine oko 1 metar s polukružnim dnom. I taj kanal je još u fazi čišćenja, nakon čega će biti dokumentiran i ovisno o stanju i ispustima, ukoliko budu pronađeni, možda iskorišten za potrebne nove instalacije – kaže zadarska konzervatorica.

 

Već je do sada poznato da su u prvoj arheološkoj sondi, pozicioniranoj na samom početku kortine između bastiona Moro (sv. Marcele) i bastiona sv. Roka otkriveni ostaci poštanske ceste dovršene 1878. godine. Na tom dijelu ta je cesta tipa kaldrme izgrađena okomito položenim priklesanim kamenom koji obrubljuje polja ispunjena neobrađenim kamenom i žbukom. Sačuvana je djelomično jer je sa tri strane oštećena recentnim instalacijama. Ti ostaci ceste ostati će sačuvani ispod budućeg popločenja.
Druga arheološka sonda otvorena je na početku nekadašnjeg bastiona sv. Dimitrija, ali u dva dijela kako ne bi oštetila korijenje stabala i infrastrukturu. Od poštanske ceste tamo je dokumentiran rubnjak i skromni ostaci podloge, te je potvrđeno da je zid prema luci začelje odnosno stražnji zid nekadašnje Carinarnice porušene u Drugom svjetskom ratu. U slojevima ispod poštanske ceste otkriveni su tragovi intervencija iz razdoblja gradnje Carinarnice (1877.) koja je na 1. katu sa stražnje strane imala izlaz na bedeme.
Treća arheološka sonda otvorena je uz srednjovjekovni bedem kod Lančanih vrata i Velikog arsenala. On je tamo očuvan kao povezni zid (kortina) između bastiona Kaštela i nekadašnjeg bastiona sv. Dimitrija, s unutrašnje strane ojačan nasipom. Istraživanjem je utvrđeno stanje očuvanosti srednjovjekovnog bedema koji je na pojedinim mjestima sačuvan visoko, gotovo do razine uklonjene asfaltne ceste. U sondi su, na dijelu između platana uz Veliki arsenal, također otkriveni rubnjaci i djelomično sačuvana podloga poštanske ceste.

 

Preliminarni rezultati istraživanja u sve tri sonde pokazuju da se ispod suvremene asfaltne ceste nalazi još jedan sloj asfalta iz razdoblja obnove grada nakon Drugog svjetskog rata, odnosno s kraja 1950-ih i početka 1960-ih godina, kojem odgovaraju parapeti - ogradni zidovi koji su to doba obnovljeni i ožbukani. Ispod te ceste nalazi se cesta iz 1930-ih godina, odnosno vremena talijanske uprave, izgrađena od cementne mješavine, kada su podignuti i nogostupi sa "bazenima" za stabla i javna rasvjeta. Ispod nje nalazi se poštanska cesta dovršena 1878. godine. Sačuvana je samo mjestimično i to, osim u prvoj arheološkoj sondi, u vidu rubnjaka i podloge. Ispod te ceste je sloj nasipa od smeđe zemlje različite debljine, od oko 50 cm u trećoj sondi do oko 2 m u drugoj sondi. U tom nasipu pronađeni su ulomci glaziranog keramičkog posuđa iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća, dva mletačka bakrena novčića kovana za Dalmaciju, jedan novčić iz 1816. godine i jedan iz 1860-ih godina. Ispod ovog nasipa, u kojem su sporadično pronađeni i ulomci rimske keramike, nalazi se izvorni nasip iz vremena gradnje bedema od žuto-smeđe glinaste zemlje koji je sterilan i u njemu nema arheološkog materijala i koji je donja granica arheološkog istraživanja. Po dovršenju istraživanja i izradi dokumentacije sve su arheološke sonde zatrpane kako bi se omogućili daljnji radovi.

 

Osim arheološkog istraživanja nad svim zemljanim radovima unutar cijelog obuhvata projekta obavezan je arheološki nadzor koji provodi Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Prilikom nadzora nad skidanjem sloja nasipa ispod suvremene asfaltne ceste na pojedinim su mjestima utvrđeni ostaci poštanske ceste koji su očišćeni i dokumentirani, te će ostati očuvani ispod novog popločenja. Između bastiona sv. Roka i bastiona sv. Marcele otkriven je dugačak zid paralelan sa zidom vanjskog plašta bedema, probijen izgradnjom Novih vrata, koji je još u fazi istraživanja, ali je zasigurno ili dio izvorne fortifikacije 16. stoljeća ili intervencija iz 17. stoljeća.
23. studeni 2024 02:01