Na Sveučilištu u Zadru predstavljene dvije knjige Emila Hilje: „Odlazim, ali nešto ostaje iza mene, budućnost će procijeniti koliko to vrijedi“

Na Sveučilištu u Zadru predstavljene su dvije knjige prof. dr. sc. Emila Hilje, "Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća" koju je objavio u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. Anitom Bartulović te "Bartul Jakovljev iz Mestre, majstori njegova kruga i dovršenje šibenske katedrale", svojevrsno životno djelo ovog povjesničara umjetnosti na kojemu je radio prošlih desetljeća.

- Ovako kad predstavljamo dvije knjige, izgleda da to izlazi kao na traci, ali zapravo to je plod rada koji je trajao godinama, zapravo od prvih dana kada sam počeo prolaziti kroz signature, izučavati arhive i baviti se znanstvenim radom, rekao je Hilje, koji nakon 38 godina plodnog rada ovog mjeseca odlazi u mirovinu.

Voditelj projekta „ArtAdria – Likovni i arhitektonski fenomeni istočne obale Jadrana od antike do ranoga novog vijeka“ prof. dr. sc. Ivan Josipović rekao je kako projekt simbolički završava baš u trenutku kada se umirovljuje prof. Hilje, autor dviju od tri knjige izdane kroz njega. Iako „prijeti“ pravom mirovinom, znanstvenička vitalnost daje nadu da umirovljenje neće zaustaviti njegovo bavljenje znanošću.

- Knjiga "Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća" nastavak je najboljih tradicija dalmatinske i hrvatske povijesti umjetnosti, prema kojima niti jedno istraživanje ne može biti potpuno bez proučavanja građe. Knjiga o dovršetku katedrale sv. Jakova u Šibeniku vrlo je zanimljiv znanstveni doprinos jer je u fokusu istraživača bila uglavnom gradnja za života Nikole Firentinca, kao da se nije gradila još pedesetak godina, rekao je Josipović ističući kako se katedrala dovršava u vrijeme najburnije šibenske povijesti, s Osmanlijama pod zidinama, pa su je Šibenčani smatrali vidom ponosa i otpora prema osvajaču.

Sveučilište u Zadru

Knjigu o splitskom slikarstvu predstavila je dr. sc. Đurđina Lakošeljac. Njezina je vrijednost transkribiranje rukopisa na latinskom jeziku, preko čega ulazimo u slikarsku klimu tog vremena, djela koja su pronađena u različitim popisima, upoznajemo slikarske majstore, slike i oslikane predmete iz svakodnevne upotrebe. Splitsko gotičko slikarstvo još uvijek vapi za propitivanjem te ova knjiga, namijenjena prvenstveno znanstvenoj javnosti, služi kao poticaj za sva buduća istraživanja.

Doc. dr. sc. Meri Zornija navela je neke od velikih Hiljinih doprinosa u proučavanju šibenske katedrale. Identificirani su konkretni majstori i okolnosti u kojima su stvarali te ispravljena pogrešna imena, pa je tako majstor poznat kao Keko zapravo je bio Frane (nadimak od „Francisko“), Ivan Mestričević nazivao se Mastičević itd. Radovi na dovršetku katedrale i izradi pročelja odvijali su se u nekoliko intenzivnih razdoblja, ovisno o pristizanju sredstava, a uloga Nikole Firentinca u izradi pročelja i velike rozete bila je puno veća nego se do sada smatralo.

Emil Hilje u završnoj je riječi pokušao sažeti zadovoljstvo izlaskom ovih dviju knjiga kao i činjenicom da je njima zaokružio svoj radni vijek pred odlazak u mirovinu.

Sveučilište u Zadru

- Moj odnos prema znanstvenom radu počiva na tri noge – izučavanju arhiva, izučavanju umjetnina i izučavanju literature. Čim nedostaje jedna od tri noge stolac postane klimav. Tako radim skoro 40 godina, nekada to bude zamorno i dosadno, nekada spletom okolnosti dođu rezultati. Obje knjige plod su suradnje s mnogo ljudi bez kojih njihov izlazak ne bi bio moguć. Želio bih prvenstveno zahvaliti djelatnicima Državnog arhiva u Zadru u kojemu sam se osjećao kao u svojoj kući i koji su me na taj način gledali i odnosili se prema meni, rekao je Hilje.

- Ja zbilja odlazim, ali nešto ostaje iza mene i budućnost će procijeniti koliko to vrijedi.

Prorektorica Sveučilišta u Zadru Nedjeljka Balić Nižić zahvalila je Državnom arhivu u Zadru, u suradnji s kojim je knjiga izdana te pohvalila multidisciplinarnu suradnju stručnjaka s različitih znanstvenih područja, što je omogućilo autorima da jedan drugog nadopunjuju.

- Ove dvije monografije će sigurno naići sigurno na dobar odaziv u akademskoj i široj javnosti i želim svima nama još mnogo ovakvih vrijednih izdanja, rekla ja Balić Nižić.