StoryEditorOCM
TribinaZLATKO MILIŠA

Moj zadnji apel zadarskoj javnosti, obraćam se i mrtvim dušama u živim ljudima: Ne ignorirajte moje argumente i ne mijenjate naziv Centra za mlade!

Piše Zlatko Miliša
7. kolovoza 2022. - 10:50

U prvom dopisu koji sam poslao javnosti i mjerodavnima u Poglavarstvu Zadra (siječanj 2022.) argumentirao sam da su aktivnosti u Centu za mlade daleko šire od kulturnih aktivnosti. Preporuka i praksa u EU u radu s djecom i mladima u lokalnim zajednicama je što više slobodnovremenskih aktivnosti i preventivnih programa u što treba uključiti djecu, roditelje, liječnike, socijalne pegagoge, psihijatre. Ovo ignoriraju oni koji su navodno za javnu raspravu i demokratsko odlučivanje! Kome smeta okupljanje stručnjaka različitih područja i interdisciplinarna istraživanja u konkretnom radu s mladima?

Od 2010. godine zadarske gradske vlasti navodno pripremaju dokumentaciju za otvaranje centra za mlade koji je "prijeko potreban za mlade grada Zadra." Tome svjedoče i medijski natpisi iz siječnja 2010. godine, kada se obmanjivalo javnost da je "centar za mlade u proračunu," a ova sadašnja politička garnitura miče prvotni naziv centra za mlade i nudi potpuno drugi koncept onoga što je i u svijetu poznato i afirmirano.

Dvije godine, nakon objavljivanja knjige koju sam napisao sa suradnicima Zašto Zadru treba Centar za mlade? (2004.) godine gradske vlasti obećavaju izgradnju Centra, neposredno uz Gradsku knjižnicu. Sadašnji gradonačelnik Zadra, gosp. Dukić (kao) i pročelnik za EU fondove grada Zadra, gosp Erlić u više navrata su govorili da im je strateški plan Grada završetak Centra za mlade. Pitam njih i javnost od kada to pročelnica za kulturu, gđa. Bušić preimenuje u Centar za umjetnost, kulturu i mlade?! Neka ne kaže da je to mišljenje civilnog sektora ili da tako misle dvoje sociologa! O ovome će se morati izjasniti svom šefu, javnosti i gradskim viječnicima. Morat će odgovoriti zašto do danas javnost nije upoznata s djelatnistima "novog" Centra, koji je cilj i vizija tog Centra. Pored toga, javnost ne zna tko i po kojim kriterijima će udrugama dijeliti prostorije u (novoimenomanom) Centru. Od javnosti se krije i model upravljanja Centrom?! Zar i to nisu dovoljni razlozi da se odbije kompletna inicijativa birokratskih strukura, svjetonazorskih istomišljenika i/ili ili interesnih skupina?! Valjda jedino zna(ju)budućeg ravnatelja/cu. Pročelnica UO za kulturu sada nudi "savjetovanja"(!) kod tzv. javne rasprave, sada kada su djeca, mladi i njihovi roditelji na ljetnim praznicima ili godišnjem odmoru. Tipični primjer lažno demokratske procedure! Evo dodatnih činjenica….

Javna rasprava je paravan, a odluke o sudbini Centra za mlade već su donesene

Polovinom srpnja 2022. je iz Upravnog odjela za kulturu grada Zadra "pušten" nacrt odluke o osnivanju javne ustanove "Centar za umjetnost, kulturu i mlade". U istom materijalu stoji kako je rok za dostavu primjedbi, prijedloga i mišljenja do 12. kolovoza o. g. Naravno da im se neću javiti (na taj službeni) dopis jer predlagaći neće odustati od svoje nakane, a njihov poziv na "javnu raspravu" u vrijeme ljetnih praznika vrijeđanje zdrave pameti. Zato se javnosti grada Zadra, gradskim vijećnicima te poglavarstvu Zadra javljam ovim putem što je moj posljednji javni apel! Znam da će ga ignorirati (osobito Upravni odjel za kulturu), ali ovo moje pismo ovako barem neće završti u košu gradskog birokrata kojemu argumenti (struke) ne znače ništa!

Ova zadnja informacija o "savjetovanju" u vrijeme ljetnog raspusta samo je potvrdila moju sumnju da o sudbini Centra za mlade odlučuje skupina svjetonazorskih istomišljenika ili interesnih lobija nastalih iz simbioze tzv. poželjnih partnera tzv. nezavisne kulturne kulture i UO za kulturu grada Zadra. Postoje li i neki drugi skriveni (njihovi) interesi, vrijeme će pokazati!

Oni koji jednostrano brane novi naziv Centra nisu predvidjeli rad s djecom niti za roditelje kao niti širi obuhvat stručnjaka različitih profila. To je pedagoški nedopustivo!

Prošle godine pročelnica Bušić Zadra je naručila istraživanje koje su realizirali dvoje sociologa sa Sveučilišta u Zadru, a koje se ograničilo na mišljenja srednjoškolaca i dijela predstavnika civilnog sektora! To ispitivanje su vodili docent Krešimir Krolo i izv. prof. dr. sc. Željka Tonković. Potonji zaključuju da većina sudionika (ali samo iz nezavisne kulturne scene) nije suglasna s nazivom Centar za mlade, zbog navodnog potencijalnog isključivanja drugih dobnih skupina. To je primjer manipulacije i/ili zamjena teza. Upravo suprotno, moja je primjedba da su kulturne potrebe samo jedan dio potreba mladih. Navoditi u istom istraživanju da dio "sugovornika smatra kako se kroz naziv Centar za mlade provlači konotacija „paternalističkog“ i „nadzornog“ je simplificiranje, podmetanje ili prejudiciranje mišljenja koje sami autori produciraju!

Nekada i danas, isto tvrdim i apeliram: Svi općine i gradovi u Hrvatskoj trebali bi imati centre za mlade. Tome u prilog imamo brojne pozitivne primjere iz inozemstva, a koje ignoriraju zadarski inicijatori ideje promjene naziva Centra za mlade uz svesrdnu podršku Dine Bušić, pročelnice Upravnog odjela za kulturu i šport grada Zadra!

Podsjećam da sam otišao iz Zadra u prosincu 2012. godine i da nemam nikakve pretenzije prema Centru za mlade u Zadru, kao i da sam zadnjih godina voditelj Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku pa i s tog aspekta se može zaključiti da je moj moto bio i ostao okupljanje stručnjaka - praktičara, djece i mladih te znanstvenika iz različitih oblasti!

Centri za mlade su nužnost, a kuturne potrebe su tek jedan segmet potreba djece i mladih

Oni koji su odlučili za novi naziv Centra i predvidjeli aktivnosti samo za srednjoškolsce iz uskog djelokruga aktivnosti, igroralaju sve što sam sa suradnicima napisao u knjizi „Zašto Zadru treba Centar za mlade?“ U toj monografiji iznosili smo poticajne primjere iz inozemstva, na primjer iz susjedne Slovenije, a ovdje izdvajam primjer iz Francuske gdje godinama postoji Ministarstvo mladeži i športa (Ministère jeunesse et sport).

U drugoj monografiji koji sam supotpisao s brojnim znanstvenicima i sjajnim nastavnicima - praktičarima „Izvanškolske akrivnosti djece i maldih grada Zadra“ naveli smo čitav niz istraživanja i razloga zašto djeca, njihovi roditelji i mladi vape i za kojim preventivnim odnosno izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. I to su ignorirali.

Centri za mlade bi (kojih u Hrvatskoj zasada ima svega desetak) trebali bi svojim sadržajima biti komplementarni strateškim načelima zdravih gradova: multisektorski pristup i aktivna participacija mladih. Projekti “Zdravih gradova” afirmiraju holistički pristup, ukazujući na međuzavisnost fizičke, socijalne i duhovne dimenzije. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju (mentalnog) zdravlja označuje terminom “intersektorsko ili međuresorsko djelovanje”. (Vidjeti dokument WHO-a “Zdravlje za sve za 21 stoljeće”, eng. Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen). U tom smislu vidim veliki potencijal u EU projektu "Mreža za aktivaciju mladih". Ma koga brige, odlučiše pojedinci daleko prije!

Mladi i njihovi roditelji u svim gradovima, pa tako i u Zadru, vape za izvannastavnim odnosno izvanškolskim te preventivnim aktivnostima, što su potvrdila i naša istraživanjina, a postoje sjajni stručnjaci za rad s mladima sa Sveučilišta u Zadru, iz osnovnih i srednjih škola te iz civilnog sektora. U Centru za mlade bi se okupljali mladi kreativci iz različitih oblasti slobodnovremenskih aktivnosti, koje naravno ne isključuju oblast kulture koja se sada nameće kao stožerna aktivnost srednjoškolaca. Sve ostalo se naravno (i) opet - ignorira!

Dvoje gore spomenutoh sociologa su ispitavali samo kulturne potrebe mladih, a što je nedostatno za šire sagledavanje interesa, potreba i preferencija mladih! Neshvatljivo je da su zaobišli učenike osnovnih škola. Još 2007. godine u opsežnom istraživanju s kolegicama prof. dr. sc. Anom Proroković i prof. dr. sc. Vesnicom Mlinarević došli sam do podatka da je kod mladih najzastupljenija slobodnovremenska orijentacija dokoličarenje, potom orijentacija na zabavu,pa obiteljska orijentacija, orijentacija na sport i kao posljednja – kulturna orijentacija [iz znanstvenog istraživanja: Miliša, Z., Mlinarević, V. i Proroković, A. 2007.g. “Slobodno vrijeme mladih u procesima modernizacije”]. Napominjem da su rezultati anketnog ispitivanja kulturnih potreba mladih 2019. godine , a koje su realizirali Tonković i Krolo samo potvrdili da većina učenika srednjih škola, pokazuje vrlo slab interes za kulturne sadržaje. Naravno da ni ovo naše istraživanje to dvoje socologa ne spominju, a došli su do istog zaključka! Zadar ima iznimno široko razvijene kulturne i sportske aktivnosti u različitim institucijama kao i u civilnom sektoru. U oblasti kulture evidentirano je 118 organizacija civilnog društva! Zar i to nije dovoljan razlog da se uvaže svo moji gore navedeni razlozi?

Zaključno:

To što se ignorira činjenica da sam prvi u Zadru inicirao ideju osnivanja Centra za mlade je nebitno. Znam da će UO za kulturu grada Zadra ostati pri (svojoj) odluci da imaju svoj naziv i sadržaje rada, ali od mojih argumenata neće moći pobjeći, jer će budućnost pokazati da sam bio u pravu!

Rezolutmo odbijam da Centar za mlade mijenja naziv te da isti ide u (jednom) smjeru kulture srednjoškolske mladeži, a zaboravlja na djecu i/ili pučkoškolce, širi aspekt poreba i preferncija djece i mladih sa spektrom slobodnovremenskih aktivnosti. Treba sve kreativne potencijale koristiti kao partnere u radu budućeg Centra. Svi oni koji odbiju ove moje dobronamjerne i konstruktivne prijedloge će jednog dana odgovarati istoj javnosti kojoj se sada (u srcu sezone) deklarativno pozivaju na dijalog! Ovo je moj zadnji apel, koji znam da će otići u vjetar, jer politika i lobiji su već odlučili! Neovisno o tome, zadnji put obraćam se i mrtvim dušama u živim ljudima!

Zadnji put upozoravam da mladi provode slobodno vrijeme u rizičnim okolnostima. Ni ova činjnica, onima kojima je do dijaloga i argumetata struke, se ne bi se smjela ignorirati, jer nam trebaju biti prioritet preventivni programi, (mentalno) zdravlje djece i mladih kao i razvoj njihovih kreativnih potencijala te kritičkog mišljenja! Radionice za razvoj empatičnosti, altruizma solidarnosti, kreativnosti i kritičkog mišljenja vidim kao prioritet u radu s mladima. Mahit će oni rukom. I ja njima poručujem: Nikad više vam se neću obraćati, a ove moje riječi će se jednog dana vama vratiti kao bumerang!

20. studeni 2024 19:37