U Velikoj dvorani Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru danas su predstavljeni sedmi i osmi broj časopisa “Miscellanea Hadriatica et Mediterranea”, u kojemu su povjesničari i znanstvenici iz srodnih struka obradili brojne zanimljive teme iz starog i srednjeg vijeke te novije povijesti, bilo da se radi o rimskim praksama iz doba Hanibala, prapovijesnim naseljima na otoku pagu, gospodarenju vodom u srednjem vijeku, zadarski bratovštinama, Hrvatima u prekomorskim postrojbama ili rumunjsko-jugoslavenskim odnosima.
Prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić kao posebnu je vrijednost istaknuo činjenicu da se svi članci objavljuju i na hrvatskom i na engleskom jeziku, što doprinosi vidljivosti u svjetskim razmjerima.
- Ovaj je časopis od samog početka izdavanja dobro strukturiran, raznovrstan s temama i dovoljno širok da uključuje sva relevantna postignuća hrvatske historiografije i historiografije drugih zemalja. Na dobrom je putu da bude indeksiran u najvažnijim bazama podataka Web of Science i Scopus, ali već i rezultati otvaranja na platformi Hrčak pokazuje da su članci čitani i relevantni za hrvatsku znanost, istaknuo je prorektor Faričić.
Zamjenik pročelnika Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić važnom je istaknuo činjenicu da je Sveučilište u Coloradu uvrstilo „Miscellanea Hadriatica et Mediterranea“ u odabrane časopise važne za istraživanje Mediterana, što je prozor u svijet znanstvene zajednice.
- U toj su bazi zastupljene ne samo tradicionalne znanstvene discipline poput povijesti, geografije i arheologije, već i muzikologija, gospodarstvo, etnografija, židovski studiji, migracije, sve što je relevantno za prostor Sredozemlja. Ta nam referenca omogućava da privučemo i značajne strane autore u naš časopis, istaknuo je Bratanić.
Uz znanstvene članke u ova dva broja napisani su i nekrolozi za nekoliko istaknutih pojedinaca bez kojih je u posljednje vrijeme ostala zajednica povjesničara. Među njima je pokretač časopisa i dugogodišnji pročelnik Odjela za povijest Mithad Kozličić, zatim Slobodan Čače, Ivo Rendić-Miočević, ali i nekadašnji student Mate Radović, koji se posvetio arheološkoj smrti te ga je smrt zatekla na radnom mjestu kustosa Muzeja ninskih starina.
