Vlado Rapan: Stvorit ćemo prvi ruralni klaster Zadarske županije sa 500 članova

Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari nedavno je u kući Dalmatinskog pršuta 'Roca' kod Stankovaca organizirala 1.ruralnu konfereciju kojoj su tema bili potencijali ruralnog razvoja Zadarske županije. Sudionici, predstavnici LAG-ova, OPG-ova, ali i jedinica lokalne samouprave obrađivalu su glavnu temu: kako se svi oni koji su uključeni u ruralni razvoj mogu povezati, umrežiti, razmjenjivati iskustva pa i pomoći jedan drugome.

Vlado Rapan, umirovljeni časnik HV-a i vijećnik u Skupštini Zadarske županije, osnivač je i predsjednik Udruge od kojeg smo zatražili da objasni ciljeve Udruge i ovaj uopćeni sadržaj okupljanja 50-ak sudionika Konferencije.

- O Udrugi Ravni kotari čujemo tek povremeno, od događaja do događaja koje organizirate, pa nam objasnite čime se vi zapravo bavite i što ste napravili u dvije godine od kad je udruga osnovana.

- Udruga je osnovana s ciljem da podigne svijest o kvaliteti i vrijednosti jednog šireg područja u zaleđu Zadra koji ima zajednički naziv Ravni kotari, ali i da buda na pomoći malim poljoprivrednicima u šumi zakona ponajprije kad riječ o dobivanju potpora i subvencija bilo od države bilo od EU.Ukratko: u Udrugi je dvoje zaposlenih, 10-ak mladih i obrazovanih ljudi je uključeno u njezin rad volonterski, 50 je aktivnih članova, stručnjaka pa i znanstvenika sa Sveučilišta Zadar, ljudi koji vode neke druge strukovne asocijacije i slično, a imamo još oko 250 pridruženih članova, OPG-ova i LAG.ova sa šireg područja Ravnih kotara i Zadarske županije. Do sad smo na različite načine sudjelovali u dobivanju oko 2,5 milijuna državnih sredstava malim poljoprivrednim proizvođačima, bili smo konzultanti u izradi poslovnih planova za naše članove ili smo ih u cjelosti izradili, pomagali smo u pokretanju niza projekata, jednom smo umirovljenom branitelju pomogli podignuti nasad smilja na pet hektara površine, organizirali nekoliko različitih promotivnih akcija od kojih je možda najpoznatija Marenda u Kotarima itd.

- Političari, pa i ovi na razini lokalne samouprave puno i lijepo pričaju o razvoju sela, poljoprivrede, ruralnog turizma, zapravo svega onoga što zovemo ruralnim, ali malo toga rade i pomažu. Što vi kanite raditi?

- Ono što smo radili do sada je zapravo 'zagrijavanje' za posao koji tek slijedi. Do sada smo bilo nekako 'ispod radara', a sad ćemo sve više biti u vidljivom dometu. Namjera nam je u ovom području stvoriti jedan mrežni klaster raznorodnih aktivnosti u ruralnim sredinama koji bi funkcionirao na više razina zajedničkog rada i unutar kojeg bi članovi upotpunjavali jedni druge. Konkretan primjer: ako jedan naš član na svom OPG-u proizvodi salatu taj svoj proizvod unutar klastera može ponuditi svim ostalim članovima po nešto nižoj cijeni, s tim da će onda imati osigurano tržište za cijelu količinukoja mu je višak, dakle onu koju već nije plasirao na svom vlastitom tržištu kojeg je zadržao. U tome Udruga kao mrežni koordinator koja u svakom naselju već sad ima jednog istaknutog pojedinca kao člana Udruge može biti od velike pomoći. Ali to je banalni primjer jer su mogućnosti koje pruža umrežavanje neograničene. Mnogima koji se bave bilo kakvih poslom na selu nedostaje, primjerice,temeljnih marketinških znanja i tu želimo odigrati važnu ulogu.
 

Turizam je 'tihi uvoz', a ne 'tihi izvoz'

- Zadar je po svemu centar ove regije, pa i glavno turističko tržište, ali je dojam da ne postoji suradnje i komunikacije između proizvođača u zaleđu, s jedne, i ugostitelja i hotelijera s druge strane, a čini se da u čitavom turističkom poslu najviše profitiraju trgovački lanci jer imaju posredničku ulogu iako je u našem slučaju ne moraju nužno imati. Mislite li što po tom pitanju napraviti?

- Za turizam je netko kazao da je 'tihi izvoz', a ja tvrdim da je turizam danas 'tihi uvoz'. Ako u lokalima u Zadru služimo vina iz Makedonije, lignje iz Patagonije, sir iz Italije, voće iz Španjolske, vodu iz Slovenije, čačkalice iz Kine...o kakvom to izvozu govorimo? Evo što ćemo mi napraviti. Krenut ćemo s vinima i vinarima ovog kraja. Radimo na dizajniranju i osmišljavanju 'police vina zadarskog kraja', s 30-ak vina ovdašnjih proizvođača koju ćemo ponuditi ugostiteljima, hotelijerima i trgovačkim kućama. Znamo za problem u komunikaciji između ugostitelja i vinara, pa ćemo mi biti spajalica u tom lancu. Dovoljno je da naša polica nađe svoje mjesto u nekoliko lokala, hotela i trgovina i napravili smo prvi korak. Tijekom godine organizirati ćemo sastanak sa predstavnicima strukovin udruga i svim zainteresiranim pojedincima te predstaviti projekt pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. To bi mogao biti dobar put i za čitavu paletu drugih proizvoda koje već sad imamo u ruralnom dijelu Zadarske županije.

- I kad se Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari stvarno i razvije po vašem planu koliko ćete ukupno različitih proizvođača i pružatelja usluga okupiti i povezati u klastersku mrežu?

- Računamo na oko 500 aktivnih članova, uključenih u različite, a srodne linije rada i suradnje. Važnije je da smo svjesni da smo u razvoju ruralnog u ovom kraju od sedam faza tek na drugoj. Pokušat ćemo sustavno biti korisni i kreativni u razvoju iz faze u fazu.