U 17 godina, od 2006. do 2022., u hrvatske otoke je uloženo čak 37, 5 milijardi kuna, a najviše se, 5, 3 milijardi kuna, ulagalo tijekom 2022., pokazuje Izvješće o provedbi Zakona o otocima za tu godinu.
Od 1999., kada je donesen prvi Zakon o otocima, u otoke se iz godine u godinu ulagalo sve više, što potvrđuju i podaci za 2022. u kojoj su, u odnosu na prethodnu godinu, ukupna ulaganja povećana 23 posto.
Glavninu uloženih novčanih sredstava, više od četiri petine, čine bespovratna sredstva države i fondova EU, ulaganja putem kredita iznose 18 posto.
Vlada, koja je izradila spomenuto Izvješće, navodi kako su ta ulaganja poboljšala uvjete života na otocima te potvrdila da država svoje otoke prepoznaje kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala.
Natprosječna starost otočnog stanovništva, no raste broj djece upisane u vrtiće
U Izvješću, svojevrsnoj osobnoj iskaznici hrvatskih otoka, navodi se da je naseljenih 53 otoka, uključujući i poluotok Pelješac i da na njima, po popisu stanovništva iz 2021. godine, živi 127.838 stanovnika, što je oko pet tisuća ili 3, 7 posto manje u odnosu na desetljeće prije.
Otočno se stanovništvo smatra natprosječno starim, naime, oko trećine otočana (29 posto) starije je od 65 godina, gotovo 60 posto ih je u srednjoj dobi od 15 do 64 godine, a samo 12, 5 posto mlađe od 14 godina.
To starenje, međutim, ne prate kapaciteti domova za starije na otocima koji su u 2021. pokrivali samo 2,4 posto ukupnog broja starijih od 65 godina, što je ispod prosjeka države i EU.
Mali, ali ohrabrujući pomaci bilježe se u broju učenika i broju djece upisane u vrtiće i jaslice.
Broj upisane djece i stopa upisa u vrtiće kontinuirano raste od 2018. te je u školskoj godini 2021./2022. bilo upisano 4.303 djeteta, uz stopu upisa od 63,8 posto.
No, nijedan manji tj. otok s manje od 1.000 stanovnika, osim Lastova, nema organizirani predškolski odgoj i obrazovanje na svom području, a od većih otoka takvo je stanje jedino na otoku Mljetu.
Kad se, pak, gleda kretanje broja učenika, vide se razdoblja rasta, ali i razdoblja pada toga broja, međutim, ukupno gledano, od školske godine 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je relativni porast broja učenika od 0,8 posto, a na razini države pad od 11, 2 posto.
Broj učenika na otocima poprilično je ujednačen i kreće se oko 10.600 po školskoj godini, odnosno u promatranom razdoblju evidentan je ukupan porast od 86 učenika.
Iako je o pozitivnom trendu rano govoriti, takvi rezultati ukazuju na opravdanost dosadašnjih ulaganja u otoke te čine osnovu za daljnju provedbu otočne razvojne politike, navodi Vlada u Izvješću.
Zaposlenih gotovo 26 tisuća, najviše do sada; najveća prosječna neto plaća i dalje u Sutivanu
Dobri pokazatelji bilježe se u otočnom gospodarstvu.
Naime, od 2016. do 2022. godine, gospodarstvenici na otocima zajedno su uprihodili 82,8 milijardi kuna, najviše u 2022. godini, 16,2 milijardi kuna, što je rast od 27,6 posto u odnosu na 2021.
"Takve stope rasta prihoda pokazatelj su izrazito povoljne gospodarske klime koja vlada na hrvatskim otocima i generira pozitivne gospodarske učinke", ističe Vlada.
U 2022. na otocima je bilo gotovo 5. 500 poduzetnika, što je za 4,4 posto više nego 2021., a broj zaposlenih u njima porastao je za 11,7 posto odnosno za 2. 668 i iznosio je 25.729, te je najveći zabilježen do sada. Na razini države broj zaposlenih porastao je za 4,5 posto.
Kao i godinu prije, najveća prosječna neto plaća po zaposlenom u 2022. bila je u općini Sutivan na otoku Braču i iznosila je 8.470 kuna i ujedno je jedina s iznosom većim od 8.000 kuna. Godinu prije, ta je plaća iznosila 7.222 kune i jedina je bila viša od 7.000 kuna.
Deset općina i gradova s najvećom prosječnom mjesečnom neto plaćom po zaposlenom u 2022. bili su: Punat, Rab, Stari Grad, Mali Lošinj, Tkon, Krk, Kolan, Nerežišća i Smokvica (6. 588).
Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Malinska-Dubašnica na otoku Krku i iznose 1,2 milijuna kuna, u gradu Hvaru na otoku Hvaru te u općini Tkon na otoku Pašmanu ti prihodi premašuju milijun kuna. Listu 10 jedinica sa najvećim prihodima po zaposlenom zatvara Omišalj na Krku sa 757 tisuća kuna.
Oko petine (18 posto) otočnog stanovništva radi u djelatnostima usko vezanim uz turizam.
Na otocima izuzetno niska stopa odvojenog sakupljanja otpada
Osim na dobre, Vlada je u svom izvješću, upozorila i na neke manje dobre pokazatelje, među kojima i na izuzetno nisku stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na otocima. U 2021. godini iznosila je svega 20,8 posto, dok je prosjek države bio 43 posto.
Na otocima se nedovoljno koriste mogućnosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, svega 4,97 posto instalirane snage u ukupnom sustavu poticaja (708.031 kW) odnosilo se na otočne elektrane.
Manje od pet posto adresa na otocima ima ultrabrzi širokopojasni pristup internetu što je ključan preduvjet daljnje digitalizacije otoka, naročito obrazovanja (primjena učenja na daljinu) i zdravstva (primjena telemedicine).