StoryEditorOCM
RegionalPISAO ODVJETNICIMA

Što stručnjaci kažu o čitanju Zavadlavovih pisama? Čedo Prodanović: Ne smije se nadzirati; Šime Pavlović: Ima izuzetaka

Piše Marko Didić
11. studenog 2023. - 08:57

Odvjetnica Doris Košta je predložila pokretanje stegovnog postupka protiv sutkinje Županijskog suda u Splitu Višnje Strinić zbog toga što je pročitala i otvorila jedno pismo Filipa Zavadlava iz zatvora u Gospiću upućeno njoj. Strinić je kao raspravna sutkinja nadzirala komunikaciju okrivljenika (osuđen nepravomoćno na 40 godina zatvora za trostruko ubojstvo u Splitu, op.a) sa svima iz zatvora pa je i to pismo pročitala te je jasno naznačila na pismu- pročitano i odobreno.Takvo pismo je došlo Košti i ona je krenula u akciju, ne samo radi Zavadlava nego i drugih osumnjičenika i njihovih odvjetnika kojima se, kako ona kaže, pisma upućena njihovim braniteljima čitaju i nadziru.

Ministarstvo pravosuđa nije pokrenulo stegovni postupak protiv Višnje Strinić kako je to Košta zatražila. Strinićkin neposredni pretpostavljeni, predsjednik Županijskog suda u Splitu Bruno Klein odbio je taj Koštin prijedlog smatrajući da za to nema osnova i da je sutkinja radila svoj posao po Zakonu o kaznenom postupku. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina je u konačnici odbio Koštin prijedlog smatrajući da za tako nešto nema osnove.

image

Filip Zavadlav na suđenju

Jakov Prkić/Cropix

Košta se u zahtjevu pozvala da je tajnost komunikacije između odvjetnika i branitelja zajamčena Ustavom RH te je zatražila ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu a i predsjednik Vrhovnog suda mr. Radovan Dobronić jasno i nedvojbeno je u vezi s predmetnim slučajem pozivao sutkinju Strinić da obrati pozornost na tekst sljedećeg sadržaja: "Ukazujem Vam na odredbu čl. 64. st. 1. toč.5. ZKP-a prema kojoj okrivljenik ima pravo slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem".

Bilo je raznih komentara na ovu Koštinu inicijativu, a išle su on onih "mogla je upaliti auto i otići u Gospić i naći se sa Zavadlavom bez ikakve kontrole komunikacije " do onih da se sve može dogovoriti i u otvorenoj komunikaciji osumnjičenika s odvjetnikom koji ima pravo na pozive iz zatvora koji se ne snimaju. Neki pak smatraju da ta linija komunikacije također nije sigurna i da se kontrolira i daju Košti za pravo. U složenim procesima dopisivanje je potrebno (smatraju mnogi,op.a) pogotovo ako je zatvorenik u Lepoglavi, Puli ili tako udaljenim destinacijama, a odvjetnik je naprimjer u Splitu.

Splitski odvjetnici su se mahom izuzeli iz komentiranja ovog slučaja jer nikad ne znaju kada će koji njihov slučaj završiti na Županijskom sudu u Splitu ili pak kod Višnje Strinić- direktno. Ne smatraju da je Strinić osvetoljubiva, ali kažu da se to njih osobno ne tiče pa ne žele to ni komentirati.

image

Doris Košta negodovala je zbog čitanja pisama

Ante Čizmić/Cropix

Odvjetnici komentiraju

Zagrebački odvjetnik Čedo Prodanović je u svojoj bogatoj odvjetničkoj karijeri branio mnoge poznate "zvjerke" u često složenim procesima koji su trajali godinama,ali nam kaže da on nikada nije primijetio da se pisma njegovih branjenika upućena njemu iz zatvora čitaju od strane sudaca koji sude u predmetu.

- Odnos odvjetnika i branjenika je privilegirani odnos i to nije samo ustavna odredba, nego i zakonska.Treba samo bolje pogledati i doslovno primjenjivati članak 64. stav 1.točka 5. Zakona o kaznenom postupku. Sudski procesi znaju biti složeni i često to viđanje odvjetnika i stranke u direktnom razgovoru prilikom posjete i nije moguće, a trebaju raspraviti i dogovoriti i mnoge detalje koje se događaju i u hodu sudskog postupka. Nema goluba pismonoše da bi se informacije u takvim okolnostima razmijenile nego pisanim putem. Ne, stvarno ne znam da su se čitala pisma mojih branjenika, ili možda ja to nisam primijetio. Ne znam zašto je to učinjeno u slučaju Zavadlav? Možda zbog težine djela koje je počinio,možda pod dojmom ozbiljnosti situacije,ali to se ne radi i ne bi trebalo tek tako proći ispod radara - kaže nam Prodanović.

image

Čedo Prodanović:  Nema goluba pismonoše da bi se informacije u takvim okolnostima razmijenile nego pisanim putem

Damir Škomrlj/Cropix

Poznati pravni stručnjak mr.sc. Šime Pavlović je do odlaska u mirovinu doživio svoje treće izdanje Kaznenog zakona u kojoj na preko 1500 stranica, donosi pregled sudske prakse i autorske komentare primjene jednog od najznačajnijih organskih zakona hrvatskog pravnog sustava.

- Pravo odvjetnika i okrivljenika na nenadziranu komunikaciju nije apsolutno i to znaju svi odvjetnici i stručnjaci koji komentiraju sudsku praksu. Često je ta ograničena komunikacija u interesu samog okrivljenika i samog sudskog procesa te pojedinaca i društva pogotovo u sprečavanju mnogih kaznenih djela koje osumnjičenik može predložiti trećoj osobi putem poruke koju prenosi njegov odvjetnik. Ja ne znam u ovom slučaju zašto su se odlučila nadzirati Zavadlavova pismena odvjetnicima, možda i zbog raznih njegovih prijedloga i akcija koje je upućivao drugim osobama iz zatvora, a koji nisu njegovi odvjetnici nego prijatelji, rodbina i tko zna tko. A ta se pismena naravno kontroliraju.

To ja ne znam što je razlog, ali komunikacija s odvjetnikom se inače nadzire ako je ugrožena nacionalna sigurnost,opća sigurnost građana,ako postoji opasnost od terorističkog čina i slične situacije. Slažem se da je odnos odvjetnika s klijentom kao odnos svećenika s vjernikom i on bi apsolutno trebao biti nekontroliran i apsolutno povjerljiv, ali to ne mora uvijek biti pravilo. Je li vrednije da se takvim nadziranjem pisama (pa i s odvjetnikom) spriječi možda ubojstvo nekog mladog čovjeka ili nanošenja materijalne štete pojedincu ili društvu od kontrole komunikacije? Mislim da apsolutno nije! I odvjetnik mislim mora prijaviti kazneno djelo koje njegova stranka iz zatvora misli počiniti, makar tu informaciju dobio od svog branjenika u pismu iz zatvora, isto kao i svećenik od vjernika na ispovijedi. Mi govorimo o europskoj sudskoj praksi.... Evo ja baš sada čitam tužbu Europskom sudu za ljudska prava u predmetu Kröcher i Möller protiv Švicarske. Njima je Europski sud za ljudska prava odbio tužbu o nadziranoj komunikaciji sa njihovim odvjetnicima jer se radi o teroristima gdje je ta kontrola opravdana. U svakom slučaju kontrola pismena između odvjetnika i okrivljenika treba biti slobodna osim u posebnim prilikama. E, a što su to posebne prilike odlučuje raspravni sudac ako je osoba već u sudskom postupku ili sudac istrage ako je postupak u istražnoj fazi jer su oni jedini koji su u dubini i u srži samo predmeta i svega što iz tog predmeta može proizaći - rekao je Pavlović.

23. studeni 2024 17:30