Škole se popunjavaju od ponedjeljka: prvo bi se trebali vratiti osnovci, a nakon dva tjedna i srednjoškolci. Konačnu riječ imaju lokalni stožeri

Postupan povratak učenika u škole od 1. veljače – to je najizgledniji scenarij koji, kako doznajemo, podržava i Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) u sklopu razgovora koji se vode o mogućoj relaksaciji postojećih epidemioloških mjera.

S početkom drugog polugodišta, 18. siječnja, na nastavu uživo u učionice se vratilo oko 180 tisuća učenika (model A), i to samo oni od prvog do četvrtog razreda osnovne škole te maturanti, dok su svi ostali u online nastavi (model C). Iznimke su Istarska i Primorsko-goranska županija, gdje su i maturanti u nastavi na daljinu, dok je u 17 škola na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke županije početak nastave odgođen na najmanje dva tjedna.

Sada se, kako doznajemo, planira na nastavu uživo od 1. veljače najprije vratiti učenike osnovne škole od petog do osmog razreda. Potom, tek nakon dva tjedna, kad se vidi epidemiološka situacija i trendovi, išlo bi se s opreznim popuštanjem i za druge učenike, odnosno planira se povratak u školske klupe i srednjoškolaca od prvog do trećeg razreda (i četvrtih razreda medicinskih škola). Dakle, oni bi se, ako epidemiološka situacija bude povoljna, na nastavu uživo vratili najranije sredinom veljače.

Odlučuje se lokalno

U ponedjeljak je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja o ovoj temi održan i sastanak ministra Radovana Fuchsa s epidemiolozima. Iako je postupnost princip koji se u ovom trenutku stručnjacima čini najprihvatljivijim, o povratku u škole ipak će zadnju riječ, kao i dosad, imati lokalni stožeri civilne zaštite u dogovoru s epidemiolozima, osnivačima i ravnateljima, koji najbolje poznaju situaciju na svojem području.

– Ministar će ovih dana ponovno održati konzultacije sa županima. Oni će, kao i dosad, moći sami donositi odluke o modelima nastave i povratku djece u škole u svakoj županiji – kratko poručuju iz MZO-a.

Postupni model povratka trenutačno se čini najizglednijim jer je riječ o djeci koja uglavnom žive blizu svojih škola i velikim dijelom ne sudjeluju u javnom prometu. Što se tiče povratka učenika trećih, završnih razreda trogodišnjih srednjih strukovnih škola, što traže neki ravnatelji, iz Ministarstva kažu kako nemaju ništa protiv.

– Ako tako odluče lokalni stožeri, nema razloga da se i ti učenici vrlo skoro ne vrate na nastavu uživo, kao što su to već omogućile neke županije. Isto vrijedi i za praktičnu nastavu u školama – napominju iz MZO-a.

Skorom povratku osnovnoškolaca u učionice naruku trenutačno idu i podaci o broju COVID pozitivne djece i djelatnika škola. Prema podacima MZO-a, u prvom tjednu, od 18. do 24. siječnja, kada se na nastavu uživo u škole vratilo 180 tisuća učenika, nije došlo do znatnijeg povećanja broja zaraženih. Ukupno su u tome tjednu registrirana 202 novozaražena učenika osnovnih i srednjih škola (0,04 posto od ukupnog broja), ili u prosjeku 29 dnevno, što je manje nego tjedan dana prije, kad nije bilo škole i kada je ukupno bilo 222 (u prosjeku 32 dnevno) novozaraženih učeničke dobi.

Studenti od 1. ožujka?

U ponedjeljak je bilo 197 COVID pozitivne školske djece (također 0,04 posto), a njih 1672 je u samoizolaciji. Pozitivno je 78 prosvjetnih djelatnika (0,11 posto), a u samoizolaciji ih je 143.

Dodajmo i kako na mjerodavnim adresama prevladava mišljenje da bi se studenti, prema načelu postupnosti i nakon što se vide učinci povratka učenika na nastavu u škole, u slučaju povoljne situacije mogli od 1. ožujka također vratiti na nastavu uživo na fakultete. Međutim, tu ipak glavnu riječ imaju sveučilišta, odnosno njihove pojedine sastavnice.