Kruh, jaja, mlijeko i šećer nisu "čuli" da se inflacija smiruje jer im cijene skaču i više od 60 posto.
U veljači je tako inflacija iznosila okruglih 12 posto za koliko su cijene bile više onih iz istog mjeseca prošle godine, a u siječnju je inflacija bila 12,7 posto.
Hrana i bezalkoholna pića su prešišali opću stopu inflacije i skočili u veljači 17,1 posto, samo 0,2-postotna boda manje nego u siječnju, dok su cijene hrane usporile 0,1 posto na 17,7 posto, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Cijene nemaju uši pa ne slušaju vijesti i ne znaju da se smiruju, već neke od njih rastu u veljači još i više nego mjesec dana ranije. Cijene jaja su nezaustavljive i posljednjih mjeseci obaraju sve rekorde, pa su veljači porasle za 64,8 posto. Kad se to poskupljenje jaja uspoređuje s ostalim zemljama Europske unije, onda je domaće poskupljenje peto poskupljenje u Uniji. Najviše su u veljači poskupjela jaja u Češkoj čak 95 posto, a više nego u Hrvatskoj cijene jaja su porasle u Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.
Smrznuto voće u Hrvatskoj u veljači je poskupjelo za 53 posto, masti 44,9 posto, šećer 42 posto, smrznuto povrće 34 posto, mlijeko s niskim udjelom masti 33 posto, kruh i smrznuta riba 31 posto...
U veljači je po poskupljenju smrznutog povrća Hrvatska bila druga u EU-u, odmah iza Mađarske, po rastu cijena kruha bila je peta, a po skoku cijena smrznute ribe šesta.
Krumpir, tjestenina, jogurt, sir i ostali mliječni proizvodi, slatkiši i sladoled poskupjeli su u veljači od 19 do 29 posto, a ostala hrana manje od toga. Govedina i teletina skuplje su za 11 posto, maslinovo ulje 13 posto, vino, maslac i suho meso 16 posto, perad 17 posto... Po rastu cijena vina, Hrvatska je u veljači bila druga u Uniji, a prva s 18 posto rasta je bila Mađarska.
Vladin paket mjera
U tom moru poskupljenja vrijedi istaknuti jednu iznimku, a to su biljna ulja koja su prošle godine obarala rekorde u poskupljenima, u veljači su im cijene bile niže 5,8 posto nego u istom mjesecu prethodne godine.
Zahvaljujući mjerama Vlade još je jedna cijena niža i to 2,2 posto za koliko je benzin bio jeftiniji u veljači u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je dizel poskupio za 3,3 posto. Što se energenata tiče, a oni su lani i ove godine obuhvaćeni Vladinim ograničenjem cijena, u veljači je tako električna energija bila skuplja 12,4 posto, plin 17,7 posto, prirodni i gradski plin 20,8 posto.
Vlada je novi, četvrti paket mjera pomoći kućanstvima i poduzetnicima, predstavila ovog tjedna nizom podataka među kojima su i oni o kumulativnoj inflaciji. U posljednjih je sedam godina ona iznosila 16,4 posto, što je prema mišljenju Vlade manje nego u ista prethodna dva razdoblja, a najviša je bila od 2000. do 2007. kada je kumulativna inflacija iznosila 20,2 posto.
Tako po tim materijalima ispada da nam je sada još i dobro kako nam je bilo. Ukratko, nismo svjesni vremena u kojem živimo i koliko su cijene prihvatljive u odnosu na godine s početka tisućljeća.
Ipak, podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je u veljači ove godine inflacija u odnosu na 2015. iznosila 22 posto, a da je hrana poskupjela za 35 posto. Šećer i maslac su danas skuplji za 71 posto, kruh i mlijeko 60 posto, tako da je teško vjerovati u bolju sadašnjost.
