Ako je suditi po prizorima sablasno praznih ulica do prije kojeg tjedna pretrpanih talijanskih gradova, ova će sezona biti dosad najteža pokazna vježba industrije koja se već desetljećima nije susrela sa značajnijim minusima.
Dobro, izuzev Turske koja se tek oporavila od posljedica terorizma i nesređene političke situacije, ali sektor diljem Europe i svijeta u pravilu je posljednjih desetak godina bilježio prihode s kakvima se mjeriti mogla malo koja industrija.
Doista, činilo se kao da ništa ne može stati na put avantura žednih građana - a onda je netko u Kini, sumnja se, pojeo meso zaraženog ljuskavca i u roku od samo nekoliko tjedana zamrznuo se gotovo sav aviopromet s Dalekog istoka, kruzeri ugasili motore, maškare napustile Veneziju, a dobar dio zemalja svojim građanima savjetovao da, ako baš ne moraju, ne putuju u Italiju.
Zasad nitko ne može predvidjeti kolike će štete i posljedice za BDP zbog širenja koronavirusa otrpjeti naši susjedi, no apokaliptični prizori s Dalekog istoka, a sada i iz Europe, ovih su dana razinu panike u turističkom sektoru podigli do maksimuma.
“Neizvjesnost je zasad jako velika, ali je sasvim izvjesno da će biti negativnog utjecaja, i to u oba segmenta, poslovnom i turističkom. Vjerujem da će ova zdravstvena kriza značajno utjecati na turističku sezonu ako se širenje virusa nastavi idućih nekoliko mjeseci. No, trajanje krize povezano s ciklusom širenja virusa zaista nitko u ovom trenutku ne može predvidjeti. U ovom je trenutku psihoza u javnosti izrazito velika, uglavnom uslijed neizvjesnosti i straha koji je potaknut medijski”, poručuje direktorica 505 savjetovanja i stručnjakinja za turizam Sanja Čižmar.
Koliko je industrija već sada zakinuta, najbolje se može pokazati na primjeru Dalekog istoka.
Procjena je IATA-e, Međunarodne udruge za zračni prijevoz, da će avioindustrija zbog izbijanja zaraze koronavirusom izgubiti oko 30 milijardi dolara, a procjenjuje se da bi interes putnika kroz cijelu godinu u prosjeku mogao pasti za čak 13 posto, što je nezabilježen deficit.
Najveći dio gubitka, oko 27 milijardi dolara, otpast će na aviokompanije koje uglavnom posluju na dalekoistočnim linijama, a za kinesko aviotržište već su objavljeni šokantni rezultati: od izbijanja koronavirusa do danas kineska avijacija s pozicije trećeg aviotržišta na svijetu stropoštala se na 25., iza portugalskog, s time da nitko ne zna procijeniti koliko će joj trebati vremena da se vrati na vrh.
Loša je vijest što su ove brojke konzervativne: procjene i računice temeljene su na iskustvu koje je industrija stekla 2003. godine, kad je svijetu zaprijetio SARS, a osim toga, procjene su rađene u trenutku kad Covid-19 još nije buknuo u Italiji, što znači da bi konačan efekt na avioindustriju, u odnosu na zamišljeni scenarij, mogao biti i dalekosežniji.
I najveći svjetski hotelski brendovi zbrajaju gubitke, zasad uglavnom na području Dalekog istoka.
Hilton je u Kini dosad zatvorio 150 hotela te iz optjecaja izuzeo oko 33 tisuće smještajnih jedinica, a procjenjuje se da bi zbog deficita na ovom tržištu kompanija na godišnjoj razini mogla bilježiti 20 do 50 milijuna dolara manju EBIDTA-u.
Hotele u Kini zatvorio je i Best Western, Hyatt je ključ stavio u sve skupa 25 objekata, cijene soba u Kini spustio za 90 posto, a kompanija je izračunala i s tim povezane gubitke: svako smanjenje prosječne cijene između jedan i dva posto ekvivalent je dva milijuna dolara manjeg profita, pa tko voli, neka izračuna kako će završiti njihove dalekoistočne operacije.
Za ilustraciju, ozbiljnosti problema ipak možda ne treba ići baš tako daleko.
Evo, i naši susjedi Austrijanci bili su primorani, doduše na samo jednu noć, zatvoriti Grand hotel Europa u Innsbrucku nakon što je jedan njihov zaposlenik ispao pozitivan na Covid-19, a nakon dvodnevne karantene, gosti napokon mogu dolaziti u objekt i odlaziti iz njega, iako je ovo prvo u bližoj budućnosti malo vjerojatno.
Posljedice osjećaju i touroperatori, posebno TUI koji je početkom ove godine poletio na krilima posrnulog Thomasa Cooka, a sad ga je malo prizemljila korona: njihov hotel H10 Costa Adeje Palace na Tenerifima bio je zatvoren i pod karantenom nakon što su dva gosta, muškarac i žena, ispali pozitivni na koronu, no kako do srijede 90 posto gostiju zarobljenih u objektu nije imalo simptome bolesti slične gripi, dopušteno im je da ga napuste, ali s porukom da bi bilo najbolje da se stave u samoizolaciju.
Bez katastrofičnih procjena
Štetu zbrajaju i Francuzi.
Njihovo je Ministarstvo vanjskih poslova, naime, ovaj tjedan priopćilo kako je broj dolazaka u Francusku od 30 do 40 posto manji od predviđenog, i to prije nego što je ovoj bolesti u Parizu podlegla i druga francuska žrtva.
Francuske brojke ipak su ništa u odnosu na ono što prijeti Italiji: Mađarska je već svoje građane upozorila da tamo ne putuju, bugarski nacionalni avioprijevoznik najavio je da će vrlo vjerojatno obustaviti linije prema toj zemlji, a na primjeru Hrvatske vidjeli smo kako agencije odnosno škole i individualci masovno otkazuju izlete prema toj zemlji.
Treba li, stoga, strepiti i nad domaćim turizmom?
Sektor se zasad suspreže od katastrofičnih procjena, no posve je jasno kako će se i dosad zabilježenih tek nekoliko slučajeva koronavirusa u našoj zemlji itekako odraziti na predsezonske rezultate, posebno brojke oko Uskrsa koje su obično uvod u odmorišnu sezonu.
Osim toga, zbog nategnutih kapaciteta u glavnoj sezoni, domaći turizam posljednjih godina šansu za rast bilježi upravo u dolazećim mjesecima pa će svaki pad, osim fizičkog, imati i psihološki efekt na cijeli sektor.
Kako je za Jutarnji list ispričao predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba, korona na trenutne turističke rezultate bilježi mali efekt jer je riječ o igri malih brojki, ali evidentno je da domaći turizam trpi štetu, ponajviše zbog nepoznanice koliko će situacija s virusom trajati, gdje će se sve širiti, koliko će biti oboljelih - te kakve će upute svojim građanima davati pogođena tržišta.
“Prije desetak dana mislili smo da je riječ o nečemu što pogađa Aziju, potom je bila na redu Italija, a danas je Hrvatska. Nitko ne može predvidjeti kako će se virus razvijati, a on ima i poseban efekt na putnike koji se, manje nego same bolesti, boje zaglaviti u nekoj destinaciji čiji medicinski sustav ne poznaju te gdje su daleko od svojih obitelji”, pojašnjava Žgomba.
Kratkoročni efekti, otkrio nam je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, zasad se osjećaju s dalekoistočnih tržišta, a otkazuju se i neka nišna putovanja kao što su ona u segmentu MICE (konferencije i sajmovi) te ture.
“Naše članice, a to su najveće hotelske kompanije, zasad osim sporadičnih otkazivanja ne bilježe neke značajnije turbulencije, tako da se, barem kad je u pitanju kratkoročni period, ne događa ništa dramatično. Naravno, booking je usporen, no zasad nema nikakvih implikacija da se to, ako se situacija s virusom sredi, ne bi moglo na vrijeme nadoknaditi kroz kasniji booking”, optimističan je Ostojić.
Umirujuće vijesti zasad stižu i iz Dubrovnika.
Direktorica turističke zajednice grada Ana Hrnić tvrdi kako dosad ne bilježe značajnije otkazivanje rezervacija ni manifestacija, a prvi veliki kruzer, koji bi u Dubrovnik trebao stići 24. ožujka, u dubrovačku luku zasad dolazi po planu.
U tom smislu, potvrđuju nam naši sugovornici, čini se kako bi domaćoj sezoni prednost pred opasnošću od koronavirusa moglo biti - baš sve ono što nam turistički stručnjaci, konzultanti, hotelijeri pa i mediji godinama zamjeraju.
Recimo, činjenica da je Hrvatska većim djelom autodestinacija.
Prema posljednjim rezultatima istraživanja TOMAS, udio avioputnika koji dolaze u našu zemlju bilježi se na razini od skromnih 15 posto - a upravo je putovanje avionima, kao i zadržavanje u zračnim lukama gdje istovremeno boravi veći broj putnika iz različitih dijelova svijeta, među prvima na popisu rizičnog ponašanja.
Tu je zatim i relativno niski udio touroperatorskih putnika u odnosu na individualce - a upravo ovi prvi, koji svoja putovanja bukiraju znatno ranije, skloniji su tome da ih u ovakvim slučajevima otkazuju pa čekaju posljednji trenutak za donošenje odluke o ljetovanju.
“U ovom trenutku većina rezervacija koja se događa odnosi se na touroperatorski biznis, no dobar dio naših gostiju nije vezan za ovaj segment, što znači da će si moći priuštiti odluku o ljetovanju u trenutku kad se situacija s virusom malo smiri.
Naše su procjene da na touroperatorski posao otpada od 30 do 40 posto kapaciteta, dok su ostalo individualci, čak i u slučajevima u kojima ovdje na odmor dolaze putem agencija”, tumači partner u konzultantskoj kući Horwath HTL Siniša Topalović.
Što će biti u Njemačkoj?
Posljedica je to, naravno, i često kritiziranog booma privatnog smještaja, segmenta koji se isključivo puni individualnim gostima, sa špicom u srpnju i kolovozu, dakle periodu za tek šest mjeseci, dokad bi se, nadaju se stručnjaci, situacija s koronom mogla i smiriti.
Sretnom okolnošću, najavio je to još u četvrtak ujutro ministar turizma Gari Cappelli, mogao bi se pokazati i sve češći trend kasnijeg bookinga, koji je posljednjih godina također obilježje domaćeg turizma.
Ipak, teško je zanemariti i brojne otegotne okolnosti.
“Poput situacije da nam se u Istri, regiji najbližoj Italiji, nalazi 30 posto ukupnog hotelskog kapaciteta.
U Istri se već godinama ostvaruje najveći udio ukupnog broja dolazaka i noćenja u našu zemlju, što, u slučaju pojave virusa u ovoj regiji, može biti velika opasnost za predsezonu, ali i za glavnu sezonu”, upozorava nas turistički stručnjak.
Napominje kako za tijek sezone, logično, neće biti bitna isključivo proširenost virusa Hrvatskom - nego bi se ključnima mogla pokazati stanja na najvećim hrvatskim emitivnim tržištima, među koje svakako spada i ono talijansko.
“Vidite, bukne li virus u Njemačkoj, našem najvećem emitivnom tržištu, pa Nijemci ove godine u većem broju odluče ostati kod kuće, to bi itekako moglo drastično utjecati na glavnu sezonu”, skeptičan je.
Tu mu u prilog svakako idu brojke.
Njemačko tržište ključno je za hrvatske turističke rezultate, a u 2018. godini našu je zemlju posjetilo 2,8 milijuna Nijemaca koji su ovdje napravili gotovo 20 milijuna noćenja.
Na Nijemce, kao naše najveće emitivno tržište, tako otpada 20 posto ukupnog broja noćenja stranih turista, pa iako broj zabilježenih slučajeva u toj zemlji zasad umiruje, nije zanemariva činjenica da su tri slučaja od posljednjih pet novih otkriveni u pokrajini Baden-Württemberg, jednoj od tri regije iz koje u Hrvatsku dolazi najveći broj njemačkih posjetitelja.
Posebno zabrinjava situacija s Italijom: Talijani su lani činili pet posto ukupnog broja noćenja, no s obzirom na to da posjetitelji iz ove zemlje čine najveći dio predsezonskih rezultata u Istri, njihovo odsustvo iz Hrvatske posebno bi moglo poremetiti statistiku koja posljednjih godina donosi najviše prihoda domaćoj ekonomiji.
Novac ili sigurnost
“Negativnog utjecaja će sasvim sigurno biti na turizam u Hrvatskoj. Već su u toku otkazivanja prethodno bukiranih touring grupa, a booking za ljetnu sezonu je trenutno zaustavljen ili izrazito slab na većini segmenata.
Ako se do sezone situacija na emitivnim tržištima stavi pod kontrolu u pogledu slabljenja progresije virusa, može se očekivati znatan volumen late bookinga.
U suprotnom, ako se širenje virusa nastavi postojećim tempom, a psihoza koja je stvorena u medijima se ne smanji, upitan je i late booking”, sumnjičava je Sanja Čižmar.
Turistički sektor dotle se svim silama maksimalno odupire potencijalnoj šteti od koronavirusa.
Najbolji dokaz za to je činjenica da je Nijemcima trebalo desetak dana da se konačno, tek u petak navečer, odluče otkazati turistički sajam ITB, koji je trebao okupiti 160 tisuća posjetitelja, dobrim djelom s istočnih tržišta.
Vijest o otkazivanju stigla je tako samo pet dana prije otvaranja sajma, koji je u Berlinu trebao početi 4. ožujka, i to nakon sto su prvo Nijemci smatrali da će za održavanje sajma biti dovoljno posjetitelje natjerati da prije ulaska u Berlin Messe, gdje se održava sajam, potpišu deklaraciju u kojoj potvrđuju da nemaju simptome virusa. Po tom planu svaki posjetitelj bi morao potvrditi da u protekla dva tjedna nije bio u Iranu, Italiji, Kini ili Južnoj Koreji, kao i da nije imao nikakvih simptoma.
Takvo okolišanje s otkazivanjem mnogi su smatrali dokazom kako je Nijemcima više stalo do novca nego do sigurnosti posjetitelja. A to je i najbolja potvrda koliko je toga na kocki ovih dana u industriji...