OSMRTNICE
StoryEditorOCM
RegionalRIJEČ STRUKE

Je li u Hrvatskoj moguć tornado? Prof. Grisogono: Oh, da, itekako. Samo još malo pričekajmo da nam ojačaju pijavice!

Piše Saša Jadrijević Tomas/SD
25. lipnja 2021. - 16:30
11364256
Galerija
Ivo Ravlić/Cropix

Prof. dr. sc. Branka Grisogona s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu smo upitali da nam komentira tornado koji je pogodio Češku.

image
Prof. dr. sc. Branko Grisogono
Željko Hajdinjak/Cropix

Kako pojašnjavate razornu snagu tornada u Češkoj?

- Tornado je destruktivan ali i prirodan, jer se atmosfera pokušava vratiti u stabilniju ravnotežu. Ovo se u ovoj sub-sinoptičkoj situaciji moglo dogoditi i u Slovačkoj, Njemačkoj... Pripadna nestabilnost je tamo postojala već 4-5 dana, između Baltika, Alpi i Mađarske. Pojavio se okidač na "prugama" nestabilnosti i to je onda to.

Jesu li takve pojave moguće u Hrvatskoj?

- Oh, da, itekako. Samo još malo pričekajmo da nam ojačaju pijavice.

Kako nastaju tornada?

- Jednostavno pitanje - težak odgovor. Tu se radi o kompleksnom međudjelovanju u više koraka, i to između glavnog olujnog oblaka, tzv. kumulonimbusa, i rastezanju i savijanju vrtložnosti, što je trodimenzionalni proces. Na to se dodaje neravnomjerna raspodjela vlage u zraku koja može pojačati spomenutu vrtložnost. Onda se stvara struktura slična živom organizmu, s krvotokom, tj. strujama zraka dolje i gore, koje moraju biti razdvojene, kao arterije i vene. A to razaranje traje 20-ak minuta.

Jesu li pijavice na Jadranu neka vrsta tornada, tj. događa li se isti proces?

- Da, jesu, uz sve razlike i sličnosti. Mehanizmi su isti, ali su sastojci energetski drukčije raspoređeni.

Može li pijavica s mora prijeći na kopno i biti toliko jaka da napravi veliku štetu, pa i da odnese ljudske živote?

- Da, može. Ali, na pojedinim dijelovima Jadrana gubi se komponenta vlage u tom procesu. Nadalje, pijavice ne vole jako nagnut teren, već blago, plastično i mekano iskrivljen. Znači, uz brdovitu obalu pijavice neće ući dalje od dva do četiri kilometra.

Koliko u budućnosti na našem području možemo očekivati ekstremne meteo uvjete?

- Progresivno sve više, i to iz dva razloga. Jedan je prirodan, tj. nagomilavanje događaja i prirodno proširenje raspodjele ekstrema. Drugi je aktualno globalno zatopljenje i unos ekstra energije u klimatski sustav Zemlje.

Definicija tornada

Tornado je vrlo intenzivan zračni vrtlog u obliku lijevka ili cijevi ispod oblaka vertikalnoga razvoja (kumulusa ili, češće, kumulonimbusa), koji se pruža sve do površine tla. Katkada se pojavljuje i više cijevi istodobno; cijev ne mora uvijek biti vidljiva.

Promjer cijevi, nastale kondenzacijom vodene pare, iznosi od nekoliko desetaka do stotinjak metara, a visina cijevi može biti i do 1000 m - navodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža (Hrvatska enciklopedija), te objašnjavaju dalje.

- Uzduž osi tornada nastaje nagli i jaki pad tlaka zraka, katkada i do 200 hPa. Brzina razornoga vjetra u vrtlogu najveća je brzina vjetra u prirodi, pa može premašiti i 500 km/h, dovodeći do velikih razaranja i pustošenja te ljudskih žrtava na putanji dugoj katkada i više od stotinu kilometara.

Tornado traje od nekoliko sekunda do jednoga sata, rijetko više, a brzina pomicanja vrtloga ovisi o kretanju matičnoga oblaka i u prosjeku je oko 50 km/h.

Tornado nastaje u uvjetima prodora svježega zraka iz sjevernih predjela na područje vrlo zagrijanoga zraka, na crti njihova dodira, uz jaku grmljavinu, ponajprije u toplije doba godine.

Dva su tipa tornada: prvi se tip rjeđe pojavljuje, i to uz jako razvijene grmljavinske ćelije i tzv. mezociklonu (područje rotirajuće, jake uzlazne struje unutar grmljavinske ćelije); drugi, češći tip nastaje na granici izraženo različitih i vrlo labilnih zračnih masa.

Tornado se najčešće pojavljuje u središnjim dijelovima SAD-a (tzv. aleja tornada u Teksasu, Oklahomi i Kanzasu), no sve češće i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi i u Hrvatskoj - navodi Enciklopedija

#TORNADA#PIJAVICE#BRANKO GRISOGONO
27. studeni 2024 07:52