Je li kukavica baš kukavica, prepoznajete li lastavicu, kojom brzinom leti sivi sokol? Do knjige o pticama Zadarske županije možete i besplatno

„Ne muljajmo muljališta. To su važna i vrijedna staništa. Čuvajmo ih!“ Poruka je ovo knjige „Muljatorice - ptice muljevitih područja Zadarske županije“ kojom se čitatelje poziva na upoznavanje ptica močvarica i drugih vrsta koje koriste vodena staništa, ali i na osvješćivanje antropogenog utjecaja na muljevita područja uvelike ugrožena aktivnostima poput isušivanja ili betoniranja.

Knjiga autorice mr. sc. Morane Bačić, stručne voditeljice u javnoj ustanovi NATURA-JADERA, predstavljena je danas u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije, a u povodu Svjetskog dana vlažnih (močvarnih) staništa koji se obilježava 2. veljače. Ove se godine ujedno navršava 50. obljetnica potpisivanja Konvencije o vlažnim područjima – tzv. Ramsarske konvencije. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.

U knjizi je na jednostavan i zanimljiv način prikazana 141 vrsta ptice koje se mogu vidjeti na muljevitim područjima Zadarske županije. Autorica se podjednako obraća znalcima kao i potpunim početnicima u promatranju ptica koji će, primjerice, saznati kojom brzinom leti sivi sokol, kada nam na bed&breakfast dolazi blistavi ibis, da je ono što mislite da je lastavica, možda piljak ili čiopa, te kako uopće nije u redu kukavicu zvati kukavica. Na stranicama ove knjige uz kratke zanimljivosti iz ptičjeg svijeta, može se saznati da ždrala možemo vidjeti uz Kolanjsko polje i oko Vranskog jezera, vlastelicu na bazenima ninske i paške solane, morskog kulika u solanama u Ninu, Pagu i Dinjiški, te u uvalama Plemići i Ljubač, kao i u Privlaci, plamenca na poljima ninske solane, a zlatovranu na Bokanjačkom blatu. Također možemo naučiti i kako, uz Vransko jezero, eja močvarica odabire i Veliko blato na Pagu, dok eji livadarki više odgovara obližnje Malo blato, ali i kako u se u potrazi za kolonijama male čigre treba otisnuti na more i uputiti k otočićima Mišnjak i Mali Brušnjak kod Paga, Kurjak i Šip kod Oliba ili Lagnjići kod Dugog otoka. U potrazi za svima njima, kao i mnogim drugim pticama, čitatelju će pomoći karta koja se nalazi na kraju knjige, kao i to što je uz svaku vrstu na pregledan način naznačeno u kojim ju se mjesecima može zateći.

-Drago mi je što Svjetski dan močvarnih staništa ove godine Zadarska županija i JU NATURA-JADERA mogu obilježiti predstavljanjem knjige koja prikazuje ornitološko bogatstvo ove županije. Knjiga je plod dugogodišnjeg rada, obilaska terena i stručnog iskustva autorice Morane Bačić, stručne voditeljice u našoj ustanovi. Njezina edukativna vrijednost svakako jest u tome da se čitatelj upozna s vrstama ptica koje gravitiraju vodenim, močvarnim i muljevitim područjima, ali i - što je jednako važno, u tome da razumije zašto ova rijetka staništa moramo očuvati. Naša ustanova NATURA-JADERA upravlja s 13 zaštićenih područja u Zadarskoj županiji, među kojima su i dva ornitološka rezervata Kolanjsko blato - Blato Rogoza, te Velo i Malo blato kod Povljane. Također, u sklopu Europske mreže Natura 2000 upravljamo i s 86 područja ekološke mreže. Time je NATURA-JADERA nadležna za čak tri četvrtine (73,41 %) ukupne površine zaštićenih područja i područja ekološke mreže unutar Zadarske županije što je veliki i odgovorni zadatak, rekao je Damir Perić, ravnatelj JU NATURE-JADERE.

Na lokalitetu Velo i Malo blato kod Povljane na otoku Pagu u tijeku je i provedba projekta „CREW – koordinirano upravljanje močvarnim staništima“ u kojem JU NATURA-JADERA sudjeluje u svojstvu partnera. Projekt, ukupne vrijednosti 1.836.947,50 eura, sufinanciran je s 85 % sredstava iz Interreg programa Italija-Hrvatska, iz prioritetne osi za zaštitu i obnovu bioraznolikosti. JU NATURI-JADERI projektom je osiguran iznos od 188.975,00 eura za provedbu znanstvenih istraživanja te umrežavanje dionika zainteresiranih za očuvanje bioraznolikosti ovog značajnog močvarnog staništa izuzetne biološke i krajobrazne vrijednosti.

Prema novijim istraživanjima, alternativni oblici turizma, poput ruralnog i ekoturizma rast će tri puta brže od klasičnoga masovnog turizma i očekuje se da će njihov udio na turističkom tržištu u Europi u sljedećih 20 godina biti veći od 20 posto. Jedan od odgovora na nove izazove je i stvaranje novih vrijednosti investiranjem u oblike turizma manjeg razmjera koji se temelje na jedinstvenoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Jedan od takvih oblika turizma je svakako i promatranje ptica, odnosno birdwatching. Najznačajnija karakteristika ovog oblika turizma njegovo je odvijanje izvan glavne turističke sezone jer su ptice najaktivnije u proljeće, jesen i zimu, dakle za vrijeme turističkog zatišja. Upravo područje sjeverozapadne Dalmacije, Vranskog jezera, Paga i Ninske lagune tada mogu biti žarišta turističke ponude. Promatrači ptica većinom su obrazovani turisti, mahom visoke platežne moći, vrlo često menadžeri, bankari, intelektualci i sl. te su im motivi putovanja istraživanje, edukacija i uživanje u dostupnim aktivnostima i doživljajima, a sve u cilju ispunjenja potrebe modernog turista za osjećajem uzbuđenja i iznenađenja tijekom boravka u odredištu bez velikih gužvi te na autentičnim i jedinstvenim mjestima na kojima je u velikoj mjeri sačuvana priroda, istaknuo je Lovro Jurišić, pročelnik UO za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije.

U Hrvatskoj postoji preko 400 vrsta ptica, ali taj broj se konstantno mijenja zbog promjena u prirodi. Na te promjene, koje su najčešće uzrokovane ljudskim ponašanjem, posebno su osjetljiva močvarna područja. U Zadarskoj županiji, uz poznate ornitološke rezervate postoji veliki broj muljevitih uvala koje predstavljaju rijetka i vrijedna staništa za očuvanje ptica i prirode te nedovoljno prepoznat potencijal za posebni oblik turizma – promatranje ptica. Iz mog iskustva najčešća ideja kako iskoristiti te muljevite uvale je nasipavanje za potrebe parkirališta jer imaju nesreću da se često nalaze u pozadini neke plaže. Takav stav proizlazi iz neznanja o vrijednostima vlažnih staništa i vrsta koje na njih dolaze. Upravo zato je nastala ova knjiga koju je za početak dovoljno prelistati da se stekne dojam tog silnog bogatstva i ljepote koju imamo. Čitanjem zanimljivih činjenica i priča o pticama, nadam se da će ih čitatelji bolje upoznati, time i zavoljeti te na kraju i očuvati“, rekla je Morana Bačić, autorica knjige.

Knjiga se može besplatno preuzeti na mrežnoj stranici NATURE-JADERE javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, a uskoro će biti dostupna i u prostorijama TZ Grada Nina, TZ Grada Paga i TZ Općine Povljana.