Na brdu iznad Skradina, uz staru cestu zvanu Ćulišićki put, oko 150 metara od vodospreme, otkriveni su ostaci osmanlijske utvrde iz 16. i 17. stoljeća, vremena Turskih osvajanja ovoj područja, doznaje se u srijedu iz Tvrđave kulture Šibenik, piše Slobodna Dalmacija.
Odjel za kulturno-povijesnu baštinu Tvrđave kulture Šibenik provodi kontinuirana proučavanja šibenskih i drugih utvrđenja, te njihove uloge u povijesnom i društvenom razvoju gradova.
U sklopu redovitih istraživanja, povjesničar Javne ustanove Tvrđava kulture Josip Pavić i arheolog Andrija Nakić napravili su dva terenska pregleda, u kojima su definirali da se ispod rovova i zaklona izgrađenih od suhozida u Drugom svjetskom ratu, nalaze ostaci starije arhitekture.
Dvije mletačke karte iz vremena oslobađanja Skradina 1647. godine jasno prikazuju utvrdu (castello) koja se nalazila izvan grada. Nekoliko pisanih izvora i izvještaja mletačkih izvidnika također govore o jednom 'višem utvrđenju koje su Turci izgradili da se obrane od galija'. Treći veliki trag nalazi se u austrijskom katastru iz 1825. godine, gdje se ovaj položaj sugestivno naziva Gradina, rekao je Pavić.
Utvrda je vjerojatno izgrađena sredinom 16. stoljeća, kako bi osmanlijska vojska, koja je osvojila hrvatski grad Skradin, mogla motriti na Prokljansko jezero, odakle im je prijetila opasnost od mletačkog brodovlja.
Početkom Kandijskog rata, 1647./48. godine, mletačka vojska je oslobodila i porušila dvije utvrde u Skradinu. No, krajem rata, 1670. godine grad je pripojen Osmanskom carstvu, da bi ponovno bio oslobođen nakon potiskivanja Osmanlija u Velikom bečkom ratu 1684. godine, nakon čega kreće ponovni razvoj hrvatskoga grada Skradina.
„Cijelo područje je premreženo rovovima i suhozidnim položajima iz Drugog svjetskog rata. No, s južne strane pronašli smo djelomično sačuvane ostatke zida u dužini od 15 metara, s ostacima žbuke. On povezuje dva položaja, gotovo sigurno osmanske kule koje odgovaraju starim grafičkim prikazima. Također se naziru i ostaci zapadnog zida iz istog razdoblja. Uz zidove i na kulama nalazi se velika količina obrađenih ulomaka kamena i sedre, koje sigurno nisu donosili i obrađivali Talijani ili Nijemci u Drugom svjetskom ratu“ rekao je Nakić.
Toponim Gradina ubrzo je zaboravljen, jer nije naveden u kasnijim kartografskim prikazima Skradina, a podučje je obraslo makijom i alepskim borom. Do sada se smatralo da su osmanlijski osvajači bili smješteni samo u vojnoj utvrdi Turina neposredno iznad grada. Od svih istraživača koji su obrađivali povijest skradinskog kraja, na moguće postojanje utvrde upozorio je samo fra Josip Ante Soldo prije gotovo tri desetljeća. Nedavna gradnja biciklističke staze do vodospreme otvorila je mogućnost istraživanja i valorizacije ovog područja, naveo je Pavić, prenosi Slobodna Dalmacija.