Iako je veljača u narodu od davnina poznata kao prevrtljača, ovogodišnja nas je baš razočarala pa bi bi joj puno bolje od prevrtljača pristajao epitet- „topljača“! Tko zna, ako se atmosfera nastavi ovako rapidno zagrijavati, možda u narodu u budućnosti i postane poznata kao „topljača“?
Analiza veljače 2024. koju su objavili klimatolozi DHMZ-a gotovo nikoga neće začuditi budući da je već odavno postalo jasno kako smo živi svjedoci najtoplije veljače u povijesti mjerenja! Kada je riječ o odstupanju srednje mjesečne temperature zraka u odnosu na normalu (u razdoblju od 1981.-2010.), klimatolozi DHMZ-a gotovo cijelu Hrvatsku su svrstali u kategoriju ekstremno toplo, a samo krajnji jug u kategoriju vrlo toplo pri čemu se u neslavnom toplinskom rekordu najviše istakla Bilogora s nevjerojatnih 7,4 C višom srednjom mjesečnom temperaturom zraka u odnosu na normalu. Kada je pak o oborinama riječ, njene količine su u Dalmaciji bile uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz iznimku Ploča koje su klimatolozi smjestili u kategoriju- kišno. Zima, hladnoća, studen i snijeg nisu samo izostali u našoj domovini, s neobično toplom veljačom suočio se veći dio Europe i sada su sve oči uprte (sa strahom, jer vegetacija se već debelo probudila) k finalu zime u- „ožujak luđak“.
VELIKA PROLJETNA PROGNOZA
OŽUJAK
U prvoj dekadi ožujak neće opravdati svoju „ludost“, dapače, u ovom razdoblju prognostički modeli signaliziraju i najveća pozitivna odstupanja temperature zraka, u odnosu na višegodišnji prosjek. Oborine će u prvoj dekadi ožujka vjerojatno biti u nešto većoj količini od višegodišnjeg prosjeka, naročito u južnoj Dalmaciji. Iako i u nastavku ožujka dugoročni prognostički materijal prestižnog ECMWF modela iz Readinga signalizira manja, ali ipak pozitivna odstupanja temperature od višegodišnjeg prosjeka, ovdje treba biti oprezan jer ne možemo isključiti pojedine hladnije dane (ili više njih) za što prva mogućnost postoji oko 13. ožujka (teško prije). U drugom dijelu ožujka ECMWF model signalizira nešto malo veću količinu oborinu od višegodišnjeg prosjeka što znači da bi atmosfera na našem području mogla biti poprilično „aktivna“.
TRAVANJ
Prema raspoloživom dugoročnom materijalu Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena, travanj će u našoj domovini biti u prosjeku 0,5-2 C topliji od višegodišnjeg prosjeka dok bi se oborine trebale zadržati u okviru višegodišnjeg prosjeka.
SVIBANJ
U ovom trenutku prvi signali za svibanj su kako će odstupanja temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek biti minimalna (0,5 C toplije od prosjeka), dok bi oborine kad se sve „zbroji i oduzme“ trebale biti u okviru vrijednosti na koje smo se do sada navikli.
Važna napomena, naime, s dugoročnim prognozama uvijek valja biti maksimalno na oprezu, s obzirom na udaljenost prognoziranoga razdoblja, njihova pouzdanost nije velika (kao što je to slučaj s kratkoročnim prognozama), već ih treba shvatiti kao mogući trend razvoja vremena, gledajući iz današnje perspektive. Iako dugoročne prognoze signaliziraju kako bi proljeće moglo biti nešto toplije od višegodišnjeg prosjeka, to ne znači kako neće biti hladnijih dana (ili više njih) od prosjeka.