Ekskluzivni detalji: Pritvoren Splićanin (22), planirao je pokolj. Evo tko ga je otkrio i spasio živote studentima

Uzroci i okolnosti koje su prethodile nezapamćenoj tragediji u beogradskoj osnovnoj školi u kojoj je učenik sedmog razreda hicima iz pištolja brutalno likvidirao osmero svojih vršnjaka i zaštitara, a još šestero učenika je ranjeno kao i njihova nastavnica, uvelike podsjećaju na slučaj iz Splita od prije nekoliko dana prije ovog beogradskog masakra kada je u istražnom zatvoru završio 22-godišnji splitski student psihologije i to zbog prijetnji masovnim ubojstvom svojih kolega na Filozofskom fakultetu. Osnovna razlika ova dva slučaja je u godinama počinitelja i konačnom ishodu te činjenici da dječak zbog svojih godina ne može kazneno odgovarati, a splitski student nema tu privilegiju dok su sve druge okolnosti poprilično slične.

/Shutterstock

Dakle, po dosadašnjim informacijama, dječak iz Beograda potiče iz građanske obitelji, otac mu je liječnik, a majka djelatnica u jednom ministarstvu. Nakon što je uhićen, otac dječaka ubojice je kazao da je znao da se njegov sin osjećao odbačeno, ali da nije primijetio ništa neobično u njegovu ponašanju te da mu je sin često govorio da se nije uklapao u društvo. Dječak je oružje uzeo iz očevog sefa iz stana nakon što je saznao šifru za otvaranje.

U splitskom slučaju, obiteljsko okruženje pogotovo je identično budući da otac 22-godišnjaka radi kao inspektor u policiji, a majka je liječnica. Nije nam poznato da li su studentovi roditelji znali da se on osjeća odbačen, no nema sumnje da je to bio povod njegovim vrlo ozbiljnim prijetnjama. U njima je spominjao korištenje pištolja marke Glock, a to je i jedno od službenih oružja hrvatske policije i pitanje je na koji je način došao do oružja iz kojeg je, kako se to vidi iz kasnije pronađenih snimaka, pucao.

Detaljni plan

Kasnijim pretragama njegovog stana i drugih prostora koje koristi, nikakvo oružje nije nađeno. On, srećom, nije imao priliku svoje prijetnje ostvariti zahvaljujući profesionalnosti i savjesnosti zamjenice splitskog ODO-a koja je prepoznala pogibljenost njegovog ponašanja i naložila njegovo ponovno uhićenje, potom i policiji koja je hitro obavila zadatak, a naposljetku i sucu istrage koji je na osnovu svih dokaza i mišljenja vještaka prosudio da je najsigurnije da mladić završi iza rešetaka istražnog zatvora zbog mogućnosti ponavljanja djela. Možemo tek nagađati što bi se dogodilo da nije drugi put uhićen i da je na slobodi dočekao informaciju o beogradskom masakru.

Podsjetimo, 22-godišnji je mladić prvo bio uhićen nakon što je 11. travnja ove godine na jednoj internetskoj platformi, a kako bi zastrašio grupu svojih kolega koji su desetak dana poslije trebali polagati kolokvij, na engleskom jeziku objavio tekst u kojem najavljuje kako i kad će obaviti napad. Tada je detaljno opisao da će uzeti pištolj Glock 19, mačetu i lovački nož, da će narediti svima u dvorani da vežu svoje noge, profesoru da mu da ključ da može zaključati učionicu, da će blokirati ulazna vrata i da će ubiti dvoje studenata. Napisao je da će to napraviti jer ga nitko ne primjećuje, da nikome nije stalo do njega i da se nalazi u lošem psihičkom stanju.

Kad je američki FBI očito prateći neke ključne riječi na toj platformi iz nekih svojih razloga, otkrio te poruke odmah su obavijestili hrvatske kolege te su splitski policajci mladića uhitili. Tada je nakon ispitivanja na ODO-u bio pušten uz mjere opreza, a otvorena je istraga zbog prijetnje te je naložena pretraga mobitela i računala.

Sedam dana kasnije, kad je stiglo što se sve nalazi u njegovom mobitelu, ODO je hitno naložilo ponovno uhićenje. Kako je službeno objavljeno, snimio je dva audio-videozapisa sa svojim mobitelom na kojima drži i vrti ručnu bombu M75 govoreći o napadu s ljudskim žrtvama. Na tim snimkama, uz ostalo, govori kako nije htio da dođe do ovoga, no kad ga već "ljudi je...", onda će se i on malo zaigrati i poigrati s njima.

Student je najavu napada objavio na internetskom forumu kojeg je pratio FBI

Ilustracija/Shutterstock

Ističe i kako je očito da "te nitko ne shvaća ozbiljno dok ne počneš gristi...", da samo mora povući osigurač bombe i završava riječima "vidimo se pederi...".

Na drugom videu, uz ostalo, napominje kako drži do svoje riječi, kako mu je pun "k... drugih i da ga je..." i da će sve imati svoje posljedice. Najavljuje u tom snimku u kojem drži bombu i svoj prst na osiguraču iste da "nema povratka..." te da nije htio da dođe do ovoga, da on to nije tražio.

Snimke ubojstava

Uz to, pronađeno mu je više snimaka brutalnih masovnih ubojstava po, pretežito, američkim školama i fakultetima te snimka na kojoj puca iz pištolja i jedna na kojoj se snima u praznim prostorijama fakulteta gdje je najavio pokolj. Iako je njegova obrana pokušala relativizirati sve ovo ustvrdivši da je sve to bila zafrkancija i dječja šala te da nikad nije imao oružje i da nije nikad pomišljao počiniti tako nešto, sudska vještakinja psihijatrica je procijenila da je on, obzirom na povijest konzumiranja narkotika i postavljene psihijatrijske dijagnoze, opasan po okolinu i da bi mogao počiniti isto ili teže kazneno djelo.

Uzevši sve to u obzir, sud je procijenio da je razina opasnosti tolika da ne smije biti na slobodi, a nema sumnje da se takva odluka, posebice nakon ovog beogradskog pokolja, zasad čini kao ispravna i jedina moguća.

A kako se pravno tretira prijetnja i da li je moguće da splitski student bude gonjen za neko teže kazneno djelo jer se očito, po svim dosadašnjim spoznajama, može reći da je planirao napad isto kao što ga je planirao i dječak iz Beograda, upitali smo uglednog splitskog odvjetnika i bivšeg suca splitskog Županijskog suda prof. dr. sc. Damira Primorca. Za kazneno djelo prijetnje smrću oružjem većem broju osoba za koje se mladić tereti propisana je kazna zatvora od od šest mjeseci do pet godina, a za nedozvoljeno držanje oružja propisano je do tri godine zatvora.

- Za prijetnju je karakteristično da se ona sastoji u nagovještaju nekog zla drugoj osobi, a može se iskazati govorom, pismom, konkludentnim radnjama i sl. Da bi se ostvarilo ovo kazneno djelo nije potrebno dokazivati činjenicu nastupanja straha kod drugoga već samo da su izgovorene riječi podobne da kod drugoga mogu izazvati osjećaj npr. straha, ugroženosti i sl. Dakle, za postojanje ovog kaznenog djela irelevantno je da li je počinitelj imao namjeru realizirati prijetnju ili ne, je li kod počinitelja pronađeno kakvo oružje ili ne, budući da je djelo počinjeno u trenutku izgovorenih riječi prijetnje.

Naravno, vrlo se često postavlja pitanje gdje je granica između ovog kaznenog djela i nekog drugog težeg djela kojim počinitelj prijeti (usmrćenje, tjelesno ozljeđivanje i sl.) odnosno može li počinitelj odgovarati eventualno za to drugo kazneno djelo ili sve ostaje na prijetnji. To se posebno odnosi na situaciju ako je npr. počinitelj već ranije osuđivan zbog istog ili istovrsnog kaznenog djela, ako je riječ o učestalim prijetnjama, ako je kod počinitelja pronađeno oružje, ako su prijetnje izgovorene većem broju osoba i sl.

U takvoj situaciji, sudska praksa zauzela je stav da se ne može govoriti o drugom – težem obliku kaznenog djela sve do trenutka dok počinitelj ne poduzme konkretnu radnju s kojom je zaprijetio, dok primjerice ne izvrši napad na život ili tijelo druge osobe.

Tek tada, ako počinitelj prijeđe tu granicu i poduzme konkretnu radnju takvo postupanje može predstavljati drugo kazneno djelo (dakle, ne više samo prijetnju), pa čak iako i ne dođe do povrede tjelesnog integriteta drugoga - pojašnjava nam Primorac.

Prijašnje ponašanje

Navodi i da, iako se u najvećem broju slučajeva počinitelj zadržava samo na izgovorenoj prijetnji, to ne znači da se jedanput takva prijetnja ne može i ostvariti.

- Posebno jer gotovo svakodnevno imamo prigodu putem medija, društvenih mreža i sl. gledati ili slušati o nasilju koje se događa oko nas.

S druge strane, jako je teško izvagati je li počinitelj to spreman napraviti ili ne i kako u datom trenutku reagirati. Međutim, ako se iz prijašnjeg ponašanja počinitelja može zaključiti da postoje osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da bi počinitelj ostankom na slobodi mogao počiniti isto ili teže kazneno djelo s kojim prijeti, tada se protiv počinitelja može odrediti istražni zatvor ili eventualno jedna od mjera opreza (npr. zabrana približavanja osobi kojoj prijeti i sl.). Upravo radi toga je iznimno važna, ali i odgovorna, i niti malo jednostavna uloga svih onih nadležnih tijela koja postupaju u takvim predmetima (policija, tužiteljstvo i sud) kod donošenja odluke kako će u određenom trenutku reagirati, od mogućeg uhićenja, pa do predlaganja odnosno određivanja istražnog zatvora, mjera opreza i sl., te u konačnici i prilikom izricanja kaznenih sankcija - zaključuje prof. dr. sc. Damir Primorac.