Splitsko-dalmatinska županija je među najlošijima u zemlji po prosječnoj neto plaći od 5150 kuna koju su lani isplatili njezini poduzetnici, što joj je osiguralo 14. mjesto među županijama.
Istu je poziciju po visini plaća ta županija držala i godinu ranije, prema podacima koje je objavila Financijska agencija (Fina). Tako je najveća dalmatinska županija – koja je druga u zemlji po broju poduzetnika i zaposlenih, treća po ukupnom prihodu, sedma po izvozu, a deveta po dobiti – po plaćama samo tri mjesta iznad Ličko-senjske županije koja je posljednja po broju poduzetnika i zaposlenih, a 17. po dobiti i plaćama od 4767 kuna.
Poslovanje po djelatnostima
Plaće u Splitsko-dalmatinskoj županiji su prošle godine svakog mjeseca rasle po 6,75 kuna ili u cijeloj godini 81 kunu. U odnosu na 5971 kunu prosječne plaće za cijelu zemlju u prošloj godini, plaće u Splitsko-dalmatinskoj županiji zaostaju za 821 kunu.
Prosječne plaće u Zagrebu lani su porasle 242 kune na 6903 kune, a ta je lanjska prosječna zagrebačka plaća 34 posto ili 1753 kune veća od plaće u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tri dalmatinske županije također imaju veće prosječne plaće pa su tako Zadarska i Šibensko-kninska na sedmom i osmom mjestu među 21 županijom, a Dubrovačko-neretvanska županija je na 11. mjestu.
Fina je objavila i rezultate poslovanja za prošlu godinu po djelatnostima poduzetnika obveznika poreza na dobit te je ukazala da više od dva desetljeća dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine. Od 139.009 poduzetnika u prošloj godini, njih 28.615 ili gotovo svaki peti poslovao je u djelatnosti trgovine. Prema neto dobiti u prošloj godini najbolji su poduzetnici u trgovini sa 7,5 milijardi kuna što je tri posto manja dobit nego godinu ranije, drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 3,4 milijarde kuna neto dobiti.
– Kriza prouzročena pandemijom COVID-a 19 najviše je utjecala na poslovanje poduzetnika u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka, te u djelatnosti poslovanja nekretninama koji su 2020. godinu završili s neto gubitkom od 1,3 milijarde kuna – ističu u Fini.
Splitsko-dalmatinska županija je još uvijek druga po visini bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj, ali je po BDP-u po stanovniku od 9636 eura, prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini bila na 10. mjestu. U jadranskoj Hrvatskoj je lošiji BDP po stanovniku imala samo Ličko-senjska županija. Splitsko-dalmatinska županija je tako na razini od samo 52,5 posto europskog BDP-a po stanovniku mjerenog standardom kupovne moći kojom se ovom prilikom izražava gospodarska razvijenost, a Hrvatska je na 66,8 posto europske ekonomske razvijenosti s 12.270 eura BDP-a po stanovniku.
Prerađivačka industrija
Razloge tome može se potražiti u činjenici da se u proteklih 12 godina u županiji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, znatno smanjio udjel prerađivačke industrije u bruto dodanoj vrijednosti, s 11 posto udjela na 7,1 posto, što je upola manji udjel prerađivačke industrije od državnog prosjeka. Po tom je udjelu na 18. mjestu među županijama u Hrvatskoj.
U dvjema županijama koje su nakon Zagreba ekonomski najrazvijenije, Primorsko-goranskoj i Istarskoj, udjel prerađivačke industrije u bruto dodanoj vrijednosti iznosi 22,7, odnosno 12,6 posto. Dok prerađivačka industrija u Splitsko-dalmatinskoj županiji gubi dah, trgovina, ugostiteljstvo i hotelijerstvo te prijevoz postaju sve važniji. Njihov je udjel u bruto dodanoj vrijednosti narastao s 25 na 28 posto u proteklih 12 godina. Druga djelatnost po udjelu u bruto dodanoj vrijednosti je javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb kojima je udjel porastao s 15,3 na 17,8 posto, a treća je poslovanje nekretninama s udjelom koji je narastao s 12 na 13 posto bruto dodane vrijednosti.
Trgovina, ugostiteljstvo i hotelijerstvo nisu djelatnosti koje se ističu visokim prosječnim plaćama pa ne treba čuditi 14. pozicija po visini plaća Splitsko-dalmatinske županije među županijama.