U sklopu 26. Međunarodne manifestacije Dani masline, koja je u petak otvorena u Zadru, subotnji domaćin bila je Poljana, a za dobru organizaciju i zabavu pobrinuli su se TZO Preko, Općina Preko i Udruga Pojonsko srce.
Uz niz zanimljivih događanja, pokaznu rezidbu u masliniku Denisa Grdovića vodio je dr.sc. Šime Marcelić s Odjela za ekologiju, poljoprivredu i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, kojega smatraju najboljim praktičarem među znanstvenicima, pišu Naši školji.
-Najveći problem u maslinicima, posebno na otocima, je visina stabala i prekomjeran broj primarnih grana. To smanjuje rodnu površinu i otežava berbu, upozorio je Marcelić te naglasio da je za proljetnu rezidbu maslina na otocima prekasno – trebalo ju je obaviti u veljači i ožujku. A da se greške ne bi ponavljale, detaljno je pojasnio ciljeve i načine rezidbe.
Glavni ciljevi rezidbe masline u punoj rodnosti su: smanjenje dominacije vrha, održavanje uzgojnog oblika i osigurati bržu zamjenu izrođenog dijela te kontrola rodne površine.
-Iako je većini to dobro poznato, na terenu se susreće niz loših primjera, od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. Sve to, uz ne provođenje drugih agrotehničkih zahvata, dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabla masline, što u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnosti, rekao je Marcelić.
Ukazujući na osnovne principe i ciljeve same rezidbe, naglasio je važnost izolacije vrha.
-Ona čini jedno od najvažnijih tehnika u rezidbi kojom kontroliramo rodnu površinu i održavamo uzgojni oblik. Umjesto prekomjernih, osnovne rodne grane treba svesti na četiri, i to pod kutom od 45 stupnjeva, a ne 90 i više, kako je sada u većini maslinika, dodao je.
Odgovarajući na brojna pitanja, Marcelić je maslinarima skrenuo pozornost na proljetnu zaštitu masline od štetnih organizama poput paunovog oka, moljca i svrdlaša. Uz folijarna gnojiva u kombinaciji sa zaštitom ekološki prihvatljivim sredstvima na bazi bora i aminokiseline, što je ključno upravo sada pred cvatnju maslina, Marcelić je kao jednu od važnih preventivnih metoda predložio odabir otpornih sorti.
U maslinicima u Poljani prevladava sorta puljka, koja slično kao i oblica nema redovitu rodnost. Rađa svake druge godine. Zato i Denis Grdović, koji posjeduje 150 stabala maslina, planira dio njih nacijepiti na domaće i introducirane, rodnije sorte. A kako precijepiti masline, detaljno je pojasnio Marcelić, počevši od izbora plemki i podloge za cijepljenje. Demonstrirao je klasičan način cijepljenja pod koru na više načina. Bitno je također da je podloga za cijepljenje na dobrom položaju u krošnji i da može samostalno preuzeti rast nove plemke koja će se razviti u novo stablo.
Paralelno s radionicom u masliniku, u središtu Poljane odvijalo se natjecanje u pripremanju žgvaceta, gulaša od mlade janjetine s bižima. Od devet ekipa, stručni žiri je najboljim proglasio žgvacet koji jr pripremila ekipa Dražojkini (Drago Dražović, Marko Šimić, Edi Tokić i Miro Buljat).
U popratnom programu održan je i Sajam Hrvatskog otočnog proizvoda i OPG-ova, nastup Udruge Tim iz Preka, Mažoretkinja Ugljana i Pašmana te Klape Kontrada iz Zadra.
Druženje i zabavu do večernjih sati organizirala je Udruga Pojonsko srce.
Međunarodnu manifestaciju Dani masline organiziraju Udruga prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske županije u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....