Gradovi nisu u opasnosti samo radi globalnog zatopljenja, već i urbanizacije koja mijenja karakteristike Zemljine površine. Kao rezultat toga, urbani centri obično imaju znatno više temperature zraka u usporedbi s njima susjednim ruralnim područjima. Riječ je o fenomenu poznatom kao efekt urbanog toplinskog otoka (UHI).
Državni hrvatski meteorološki zavod (DHMZ) tako poručuje da se u Hrvatskoj očekuje daljnji rast temperature, uz prosječni porast od 1,8 do 2,4 °C u odnosu na razdoblje od 1961. do 1990., što će vjerojatno biti najizraženije u ljetnim mjesecima. No sustavnih istraživanja usmjerenih na izračunavanje temperature u gradovima kronično nedostaje, prenosi Jutarnji list.
Stoga valja ukazati na diplomski rad/istraživanje, koje je izašlo protekloga mjeseca, radnog naziva "Očekivano toplinsko opterećenje Dubrovnika, Osijeka, Rijeke, Zadra i Zagreba prema projekcijama regionalnih klimatskih modela",a iza kojeg stoji Mia Agapito.
Važnost istraživanja potvrđuju i imena mentora; klimatologinja Ivana Herceg Bulić, voditeljica prvog hrvatskog Centra za klimatološka istraživanja na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) te meteorolog Ivan Güttler, novi glavni ravnatelj DHMZ-a.
Uspoređivanjem varijabli za razdoblje 2041.–2070. u odnosu na klimu iz razdoblja 1991.–2020., uočen je značajan porast srednjih, maksimalnih i minimalnih temperatura u svim analiziranim kombinacijama regionalnih i globalnih klimatskih modela i to za sve promatrane gradove.
Od pet analiziranih hrvatskih gradova, najbrži i najviši rast broja dana s temperaturom iznad 20 °C, doživjet će Zadar i Rijeka. U uvjetima toplije klime se u svim promatranim gradovima povećava broj dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 °C (posebice u Dubrovniku) i broj dana s minimalnom temperaturom iznad 20°C (poglavito u Rijeci i Zadru).