U povodu 3. svibnja Svjetskog dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko društvo objavilo je dobitnike godišnjih nagrada HND-a.
1. Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za pisano novinarstvo u sastavu Jasmin Klarić, predsjednik, Ana Brakus, Dijana Pavlović, Ivana Kalogjera, Sandra Veljković, Snježana Pavić, Zvonimir Kuhtić odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo za 2016. godinu dobiva: Hajrudin Merdanović za seriju tekstova objavljenih u 24sata. On je pronašao čovjeka koji je 36 godina bio bez identiteta, te mu nakon nekoliko nastavaka uspio pronaći brata i sestru.
Dvije države, tri ministarstva i 36 godina.
Sve to nije bilo dovoljno da čovjek iz psihijatrijske bolnice na Rabu, gdje su ga prozvali Perica Matas, dobije identitet.
Dovoljan je bio, međutim, jedan novinar. U manje od dva mjeseca, nakon obilaska niza novinarskih terena, serije dirljivih tekstova i pročitanih stotina stranica dokumenata u Perici Matasu su brat i sestra prepoznali davno izgubljenog brata.
Malo je novinarskih radova danas koji se temelje na višetjednim istraživanjima i upornom traganju za istinom. Još je manje onih koji rezultiraju tako dirljivim happyendom i promjenom sudbine osobe od koje je administracija digla ruke i koju je država kanila iz rapske bolnice šutnuti na ulicu.
Zato Hajrudinu Merdanoviću ona nagrada koju je dobio u trenutku kad je Perica prepoznao brata i sestru sigurno znači mnogo više od bilo koje druge koju bi mogao dobiti.
No ova novinarska je sasvim sigurno jednako zaslužena.
2. Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju
Ista ocjenjivačka skupina odlučila je da nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2016. godinu dobiva: Jurica Galoić za čuvenu fotografiju svibanjskog postrojavanja HV-a na stadionu u Kranjčevićevoj ulici na kojoj jedan kraj drugoga, a već beskrajno udaljeni, sjede Tomislav Karamarko i Božo Petrov.
Fotografiju je objavio Pixsell 28. svibnja 2016.
Nekad je sasvim dovoljna jedna jedina fotografija da u sebi zarobi osnovi ritam cijele godine.
Izabrati stoga nagrađenu među sjajnim fotografijama iz 2016. godine nije bilo teško. Jer slika s postrojavanja HV-a s kraja svibnja 2016. godine govori više od bilo čega što se 2016. godine događalo.
Dva potpredsjednika Vlade, dva šefa najjače koalicijske stranke - Tomislava Karamarka i Božu Petrova - surovi protokol je posjeo jednog uz drugog na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici usred najžešće krize koja će, samo nekoliko dana kasnije, dovesti do kaotičnog pada Vlade u Saboru i do novih izbora, prvih pravih izvanrednih izbora u hrvatskoj političkoj povijesti.
Na fotografiji se bliska budućnost jasno zrcali. Dva potpredsjednika Vlade samo su fizički jedan kraj drugog i iz te činjenice izbija vidljiva nelagoda. Svatko je lagano okrenut prema svojoj strani, kao da izbjegavaju i slučajni pogled, a ne daj, Bože, dodir. Vlada je, vidi se jasno i na neprozirnim sunčanim naočalama Bože Petrova, već pala. Glasanje treba tek rutinski odraditi.
Ovakva fotografija je sama bit pojma fotoreporter. Jer, pod ovu sliku će i za pet, deset, dvadeset godina biti dovoljno napisati samo Jurica Galoić, 2016. godina. I govorit će tisućama riječi.
3. Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za radijsko novinarstvo u sastavu Ljubica Letinić, predsjednica i članovi Adrian de Vrgna, Giga Gračan, Ivan Vlašić, Ivo Lučić, Karmen Valenta, Tina Čubrilo odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2016. godinu dobiva: Albert Petrovićza emisiju „Tko je ovdje lud“, emitiranu na HR Rijeka, 10. listopada i 5. prosinca 2016.
Nagrađenu emisiju urednički potpisuje Albert Petrović, a u cijelosti je osmišljavaju i oblikuju psihički oboljeli iz Doma Turnić u Rijeci. Emisiju jednom mjesečno emitira Radio Rijeka.
U jednoobraznoj slici radiodifuzije emisija ''Tko je ovdje lud'' izdvaja se specifičnom autentičnošću i jedinstvenim razumijevanjem radija kao alata za društvenu afirmaciju i javnu senzibilizaciju. Poigravajući se žanrovima u rasponu od klasično novinarskih do glazbenih, ispovjednih ili dramskih, emisija postiže rijetku raznolikost koja nas suptilno približava svijetu njihovog zakinutog građanstva. Iako nastaje u okviru javnog radija, koncept prepoznaje važnost medija zajednice – onih koji nastaju iz nje i za nju – te ga ostvaruje pripuštajući u prostor javnosti psihičke oboljele Doma Turnić. Autori i protagonisti u svojoj nas redovitoj emisiji upoznaju sa svojim jedinstvenim svjetovima istodobno u diskretnom karakteru radija pronalazeći siguran prostor vlastite kreativne realizacije, što se, slušamo li ih, u njihovom ne osobito atraktivnom terminu ponedjeljkom navečer i jasno čuje. Tako na polu suprotnom od medijski visoko vrednovane senzacije i zabave nastaje otisak iskrene ljudske potrebe za izražavanjem, novi horizont što ga možda može otvoriti samo radio koji sam po sebi predstavlja društvenu vrijednost. U vremenu značajne ideološke deformacije HRT-a moglo bi se tvrditi da je emisija ''Tko je ovdje lud'' posljednji zalog njene javne funkcije.
4. Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za televizijsko novinarstvo u sastavu Zrinka Pavlić, predsjednica i članovi Dražen Šavor, Elizabeta Gojan, Ilija Jandrić, Ivan Skorin, Maja Medaković odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2016. godinu dobivaju:Daniela Draštata, Marijana Kranjec i Ljiljana Mandić za dokumentarni film "Neprežaljeni", prikazan na HTV 1, 2. kolovoza 2016.
Ovaj iznimno dojmljiv dokumentarni film na vrlo životan način – kroz priče ljudi koji su se s njima družili, glazbu, fotografije i artefakte – govori o romskom stanovništvu iz okolice Županje i Vinkovaca koje je na tom području živjelo do 1942. godine. Posvećen sjećanju na romske žrtve holokausta, odnosno porajmosa, film je bilješka o stradanju ovoga naroda u NDH, ali nije samo to. "Neprežaljeni" iz sjećanja svojih sugovornika u život prizivaju nekadašnje susjede, glazbenike, prijatelje iz djetinjstva, zvukove, slike i predmete koje su Romi ostavili za sobom nakon što su u ljeto 1942. okrutno porobljeni i otpremljeni u ustaški logor Uštica pokraj Jasenovca. I zato ovaj film nije samo svjedočanstvo o smrti, nego i o životu.
Ista ocjenjivačka skupina odlučila je da nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2016. godinu dobivaju: Goran Šantar i Davorin Tram
za snimateljski prilog, dokumentarni film "Usidreni", prikazan na Novoj TV, studeni 2016.
Prikazan na Novoj TV u studenom 2016. u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara ovaj film kroz životne priče pet sugovornika govori o vukovarskoj današnjici, ali i budućnosti toga grada kako je vide ti ljudi, uz prisjećanja na njegovu ratnu prošlost koja taj grad toliko određuje.
Goran Šantar i Davorin Tram svojim su snimateljskim radom snažno stilski obilježili ovaj film birajući različitu dinamiku, odnosno njezino odsustvo pri prikazu sadašnjosti, prošlosti i nada povezanih s budućnošću ovoga grada. Simbolično snimajući vukovarsku realnost sa što manje snimateljskih intervencija, tek uz dnevno i ambijentalno svjetlo i uz kretanje samo onda kada se i protagonisti kreću, postigli su visok stupanj uvjerljivosti i prilagodbe oka kamere oku samoga pripovjedača. Doda li se tome i snimanje ratne prošlosti Vukovara kroz razbijena stakla, spaljene fasade i krhotine, postignuto je jedinstvo sadržaja i forme zbog kojega ovaj snimateljski rad zaslužuje ovogodišnju nagradu.
5. Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo
Ocjenjivačka skupina za internetsko novinarstvo u sastavu Andrej Matijašević, predsjednik i članovi Ahmed Salihbegović, Ana Benačić, Oriana Ivković Novokmet, Petar Vidov, Saša Vejnović, Vedran Gvožđak odlučila je da nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za 2016. godinu dobiva: Melisa Skender za tekst „Pozadina priče o crkvi na Savici: u trgovanju Zagreba s crkvom spašava se zemljište tvrtke u kojoj je suvlasnik Bandićev donator“ objavljeno na portalu Lupiga.com, 22. srpnja 2016.
Slučaj gradnje crkve u parku na zagrebačkoj Savici i otpor stanovnika tog kvarta jedna je od priča koja je prošle godine obilježila gradske stranice najtiražnijih tiskovina. Korak dalje od anketiranja građana i izvještavanja o čestim prosvjedima inicijative „Čuvamo naš park“ otišla je novinarka internetskog portala Lupiga.com Melisa Skender.
Ona je u srpnju prošle godine, pregledavajući zemljišne knjige i nekretninske ugovore Grada Zagreba, otkrila da je priča o Savici samo dio puno šire igre oko zamjena zemljišta Grada i Crkve. Skender je utvrdila kako je Grad Zagreb ušao u zamjenu više zemljišta s Crkvom s ciljem da župa Sv. Marka Evanđeliste odustane od povrata vrijednog zemljišta koje koristi tvrtka u čijem nadzornom odboru sjede poznati zagrebački zlatar, donator kampanja Milana Bandića Petar Franja, vlasnik velikog broja atraktivnih nekretnina u centru Zagreba Marijan Medvidović i sin Hrvoja Petrača Nikola Petrač, koji je i predsjednik NO-a te da je park na Savici tek „kolateralna žrtva“ te igre.
Osim toga, Melisa Skender je na portalu Lupiga.com napisala desetak drugih tekstova o „slučaju Savica“ koji je na koncu završio tako da se odustalo od gradnje crkve na toj lokaciji.
6. Nagrada Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo
Ocjenjivački odbor koji čine sve četiri ocjenjivačke skupine odlučio je da nagradu Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu dobivaju: Orhidea Gaura Hodak i Sandra Carić Herceg za tekst „Ekskluzivni dokumenti: Kako su se plaćale konzultantske usluge Karamarkovoj supruzi – Lobist Mola Ani Karamarko platio 60 tisuća eura“, objavljen u Nacionalu, 10. svibnja 2016.
Bilo je to po mnogima ključno novinarsko otkriće 2016. koje je, zajedno s drugim otkrićima Nacionala i drugih medija, dovelo do velike političke krize, a potom i pada tadašnje vlade.
Pisan akribičnim i neutralnim stilom, bez suviška emocija i strasti članak predstavlja i analizira dokument o poslovnoj suradnji supruge lidera najjače hrvatske političke stranke i budućeg premijera s njegovim osobnim prijateljem i lobistom u tom trenutku najviše isticanog državnog protivnika – MOL-a. U prvom planu autorice razotkrivaju korupciju kao jednu od temeljnih tema istraživačkog novinarstva, a u drugom kritiziraju politiku Tomislava Karamarka, čiji je uspon povezan s rastom političkih napetosti i opasnom polarizacijom društva. Karamarko je upravo novinare izazvao porukom da će morati podržavati politiku prema kojoj će građani moći samo u svojoj kući misliti što hoće. Zbrajajući utjecaje i rezultate i jednog i drugog, Orhideja Gaura Hodak i Sandra Carić Herceg pokazale su snagu novinarstva u njegovom najvažnijem obliku – temeljito argumentiranom prokazivanju korupcije i slabosti društva na najvišem mjestu u državi bez straha od mogućih posljedica po profesionalne karijere i živote. Zbog toga Ocjenjivački sud nije dvojio između deset odličnih kandidata s oko 30 autorskih priloga dodijelivši nagradu tom autorskom dvojcu.
7. Nagrada Otokar Keršovani za životno djelo
Ocjenjivački odbor koji čine sve četiri ocjenjivačke skupine odlučio je da nagradu Otokar Keršovani za životno djelo za 2016. godinu dobiva: Jasna Babić
Nagradu za životno djelo Jasna Babić dobiva u pravom trenutku, u 60. godini života, od kojeg je posljednju polovicu intenzivno i predano posvetila profesionalnom radu. Ne bez razloga postala je i sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj.
Jasna Babić novinarstvom se počinje baviti u "omladinskoj štampi", a sredinom osamdesetih odlazi u "veliku štampu". Godine 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ulazi u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu otkrivajući brojne društvene i političke afere poslijeratnog tranzicijskog društva.
Rijetko koji hrvatski novinar ili novinarka može bez gorčine spomenuti kako je sudjelovao i preživio toliko mnogo novinarskih tranzicija, pa i transfera. Radila je za Danas, Zapad, Večernji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Nacional, 24express, Lupiga.com i druge. Jasna Babić autorica je i dviju dragocjenih knjiga s početka novog tisućljeća: „Zagrebačka mafija“ (2003.) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i „Urota Blaškić“ (2005.) o „podzemnom hrvatskom savezništvu u komadanju Bosne i Hercegovine“. Kao i mnoge njezine kolegice i kolege bez stalnog je zaposlenja, a sudbinu suvremenog prekarnog proletarijata dijeli s brojnima iz vlastite generacije, ali i onih koji su tek krenuli na put novinarstva. Život je nije štedio. Od siječnja 2015. vezana je uz invalidska kolica. Jasna kaže da sada svijet promatra iz žablje perspektive, ali, tvrdi, ne žali ni za čime.
Njezina životna i profesionalna deviza je da slobodu trebaš sam osvojiti. „Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva, onda se, brate mili, može i oduzeti. Onaj tko daje, taj i uzme. Nismo se baš mi novinari pretrgli od toga da sačuvamo svoje pravo na slobodu riječi, slobodu govora i slobodu novine“, izjavila je.
Nije se gurala u uredništva, nije bila članica uprava, nije jurila za vlasništvom ni za uobičajenim građanskim obiteljskim životom. Posvetila se novinarstvu i ono je sve što ima. Čini se da je od svega najviše povjerenje imala upravo u novinarstvo.
Njezin predani i nepotkupljivi rad uvjerio je članove ovogodišnjeg Ocjenjivačkog obora HND-a da je upravo Jasna Babić, unatoč snažnoj i vjerodostojnoj konkurenciji, iznimno pridonijela hrvatskom novinarstvu i zaslužila jednu od najčasnijih nagrada HND-a – nagradu za životno djelo OtokarKeršovani. Iskrene čestitke!
8. Nagrada Novinar godine za 2016. godinu
Odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, nagradu Novinar godine dobio je: Zoran Šprajc.
O dobitniku je glasalo 521 članova Hrvatskog novinarskog društva.
Za nagradu Novinar godine Ocjenjivački odbor nominirao je četvero kandidata: Berislava Jelinića, Tihomira Ladišića, Borisa Rašetu i Zorana Šprajca.
Berislav Jelinić (94 glasa)
Pod njegovim urednikovanjem tjednik Nacional je lani objavio istraživačke tekstove koji su uzrokovali pad Oreškovićeve Vlade te političku marginalizaciju bivšeg predsjednika HDZ-a Karamarka. Time je lani postao medij s najvažnijim izravnim utjecajem na političke događaje, a ekskluzivno je objavio i više drugih informacija koje su odjeknule u javnosti. Nacional je dokazao da se i u iznimno teškim uvjetima višestruke ekonomske i stručne krize mogu izdavati profesionalne i utjecajne privatne tiskane novine koje se nedvosmisleno zauzimaju za profesionalnu odgovornost, demokraciju, slobodu, multikulturalizam, antifašizam i ljudska prava.
Tihomir Ladišić (92 glasa)
Uređivao je i vodio specijalni program „Kriza vlasti“ koji je N1 televiziju učinio referentnom točkom za sve najvažnije, najbrže i najtočnije informacije o krizi, a zatim i u padu Vlade 2016. godine. Okupio je tim vrhunskih novinarskih profesionalaca, spoj talentiranih mladih reportera i iskusnih urednika koji su javnosti u višesatnom programu uživo osigurali najekstenzivnije i najuzbudljivije praćenje jedinstvenog političkog događaja ikad viđenog u nas. Vijesti i cjelodnevni program uživo po prvi put su zaživjeli upravo u eteru N1 u vrijeme krize Oreškovićeve Vlade, za što je, kao direktor vijesti, urednik i voditelj, upravo on najzaslužniji.
Boris Rašeta (92 glasa)
Bez kompromisa otvara sve traumatične političke i ekonomske teme, nepogrešivo secira stvarne nakane vodećih političkih aktera i razotkriva skrivene ideologe najmračnijih procesa. On se ne libi istovremeno ošinuti i po bankama i Todoriću, Ini i MOL-u, Mostu i SDP-u, HDZ-u. Diskurs mu je oslobođen tendencioznosti, a pritom hrabro koristi virtuozan, razigran i zaigran stil pisanja, ali i govorenja, jer je angažiran i na novim web formatima video-newsa. On zapravo pobuđuje (ili oživljava) nadu da se i najgori procesi mogu razotkriti smjelošću koja novinare ne pretvara u pretenciozne autore, udaljene i zaštićene od bilo kakve opaske publike.
Zoran Šprajc (176 glasova)
Iskusan urednik i voditelj zanat je pekao na HRT-u, gdje je rukovodio glavnim informativnim emisijama da bi karijeru nastavio na N1, te se napokon skrasio u Informativnom programu RTL-a. Od ponedjeljka do četvrtka u studiju RTL Direkta obrađuje najvažnije događaje dana uz uvijek aktualne goste, pomičući granice žanra. Ipak, glavni adut Direkta Šprajcovi su osobni komentari koji, uz urođenu mu domišljatost i često brutalnu iskrenost, kontekstualiziraju najvažnije društvene teme. U toj potpunoj uredničkoj slobodi prometnuo se u jednog od najutjecajnijih komentatora hrvatske svakodnevnice.