Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMOSP) vodit će i javno objavljivati evidenciju poslodavaca kod kojih su inspektori rada zatekli radnike koji rade na crno, ali i poslodavaca kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnog odnosa, piše Faktograf.
Objava podataka o poslodavcima kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada "neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne", poručuju iz resornog ministarstva.
Istodobno, ti će poslodavci svakom radniku koji je kod njih zatečen u nezakonitom radu morati isplatiti plaću i sva javna davanja za period od šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenog rada. Te novine u primjeni bi trebale biti od iduće godine odnosno sa stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.
Prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada narednih mjesec dana nalazi se u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, a prema planovima Vlade trebao bi biti donesen do kraja godine. Donošenje tog zakonskog rješenja najavljeno je početkom prošle godine kada je Vlada usvojila Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada za razdoblje od 2021. do 2024. godine.
Lista poslodavaca koji zapošljavaju na crno
Lista "loših poslodavaca" koja će se uspostaviti morat će jasno "sadržavati naznaku da se radi o poslodavcima kojima je postojanje neprijavljenoga rada utvrđeno odnosno izrečena mjera temeljem ovlasti nadležnog inspekcijskog tijela".
Poslodavci će na toj listi boraviti šest godina od dana kada su inspektori utvrdili postojanje neprijavljenog rada. Ranije će s liste biti brisani jedino ako u posebnom postupku ospore postojanje rada na crno utvrđenog inspekcijskim zapisom.
"Neprijavljeni rad radnika pojava je prisutna u različitim djelatnostima i u različitim pojavnim oblicima, od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada", ističe Ministarstvo rada.
Kolokvijalno poznat kao rad na crno, navodi to ministarstvo, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući da uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Osim toga, rad na crno nerijetko podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika.
"S druge strane, obavljanje neprijavljenog rada i primanje plaće 'na ruke', odnosno bez uplate javnih davanja, otvara mogućnost istodobnog korištenja raznih naknada (naknade iz sustava socijalne sigurnosti, naknada za nezaposlene i sl.), koja sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna. Time se zadire ne više samo u prekršajnu odgovornost, već u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove, a nanosi se šteta državnom proračunu, ali oštećuje i osobe kojima su spomenute naknade stvarno potrebne", ističe resorno ministarstvo.
Stoga se osim evidencije poslodavaca koji nezakonito angažiraju radnike, planira uspostava još dvaju evidencija – elektroničke evidencije rada koja bi u realnom vremenu trebala bilježiti podatke o radnicima i radnom vremenu, kao i podatke o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi te evidencije neaktivnih osoba koju će voditi Hrvatski zavod za zapošljavanje.
"Uspostavom ovog sustava olakšava se inspekcijski nadzor i sprječava neplaćen prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplata povećane plaće i drugo", objašnjava ministarstvo. S druge strane, evidencija neaktivnih osoba omogućit će, "osim vođenja usmjerene politike zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitije postupanje prema poslodavcima koji krše propise".
Što donosi novi zakon?
Novi zakon propisat će i solidarnu odgovornosti ugovaratelja "za isplatu plaće radniku podugovaratelja koji obavlja poslove radi ispunjenja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja". Takva obaveza, primjerice, propisana je za upućene radnike (detaširanje) koje poslodavci unutar Europske unije upućuju na privremeni rad u Hrvatsku.
Unošenje odredbe o solidarnoj odgovornosti ugovaratelja i propis kojim se želi spriječiti nezakonit rad "utjecat će na ugovaratelja da ugovor o podizvođenju sklapa s odgovornim poslodavcima". Osim toga, tom se odredbom osigurava i jednako postupanje prema svim radnicima i svim djelatnostima.
Prijedlogom Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada jasno se utvrđuje i zakonska presumpcija postojanja radnog odnosa šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenog rada, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.
Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću za puno radno vrijeme za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada. Visina plaće zakonskim prijedlogom određuje se u visini mjesečne bruto medijalne plaće. Osim toga, poslodavac je dužan platiti i zdravstveni doprinos koji se isplaćuje na plaću.
Iznos obaveze poslodavca prema radniku utvrdit će se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji su u trenutku otkrivanja rada na crno bili posljednji službeno objavljeni.
Prema zadnjim podacima DZS-a, medijalna plaća za lipanj ove godine iznosila je 8562 kuna bruto, odnosno 6510 kuna neto.
To znači da bi radniku koji je, primjerice, danas zatečen u neprijavljenom radu, poslodavac trebao isplatiti po 8562 kuna bruto plaće za svaki od šest mjeseci unatrag te za svaki mjesec obračunati i uplatiti 16,5 posto zdravstvenog doprinosa na plaću. Mjesečni trošak plaće za radnika u nezakonitom radu za poslodavce bi tako trenutno iznosio 9975 kuna mjesečno.
U slučajevima kada poslodavac radnika zatečenog u neprijavljenom radu ne prijavi na mirovinsko osiguranje, što mu je obaveza, ta će prijava biti provedena "po službenoj dužnosti".
Radnici iz trećih zemalja
Pravilo presumpcije primjenjivat će se i na radnike državljane trećih zemalja (strani radnici iz zemalja izvan EU) zatečene u radu na crno. No za razliku od domaćih radnika zatečenih na radu na crno, koje je poslodavac dužan legalno zaposliti i time prijaviti na obavezna osiguranja, radnici iz trećih zemalja zatečeni u neprijavljenom radu ostat će bez posla.
No, barem će primiti šest medijalnih plaća i osigurati šest mjeseci radnog staža, što prema trenutnim propisima nije moguće. Naime, prema Zakonu o strancima, radnik iz treće zemlje zatečen u nezakonitom radu ne ostvaruje prava iz rada i po osnovi rada, iako je poslodavac obavezan platiti javna davanja za tri mjesece prema propisanoj osnovici.
Radnik iz trećih zemalja bez radne dozvole ne može legalno raditi u Hrvatskoj. Ali, kako bi se zajamčilo jednako postupanje prema svima, novim propisom priznat će mu se retroaktivna prava. Naime, kako objašnjava Ministarstvo rada, u tom je slučaju činjenica rada neosporna, ali se radniku ne može omogućiti daljnji nezakoniti rad.
Kazne za poslodavce
Poslodavac koji nezakonito zapošljava platit će kaznu od 2650 eura za svakog neprijavljenog radnika. Ako inspektori kod istog poslodavca u ponovljenim nadzorima tijekom naredih šest godina ponovo zateknu radnike koji rade na crno, kazna se povećava na 6630 eura po svakom neprijavljenom radniku.
Prema aktualnim zakonskim odredbama koje proizlaze iz Zakona o mirovinskom osiguranju, kao i Zakona o strancima inspektori na mjesec dana zabranjuju rad poslodavcu kod kojeg zateknu radnika na crno već kod prvog prekršaja. No ako poslodavac otkloni nedostatke u poslovanju, odnosno obavi urednu prijavu radnika i plati novčanu kaznu, s poslovanjem može nastaviti čim dokaze preda inspektorima. Novčana kazna je 20 tisuća po domaćem radniku za kojeg je utvrđen nezakoniti rad, odnosno 30 tisuća kuna po zatečenom stranom radniku u sivoj zoni rada.
Posebnim zakonom o sprečavanju rada na crno izjednačuje se kazna za domaćeg i stranog radnika te se odustaje se od jednomjesečne zabrane rada poslodavca već kod prvog otkrivanja neprijavljenog rada. Na 30 dana, usmenim putem, inspektori će ubuduće zabraniti rad poslodavcu u slučaju da u trećem i svakom narednom nadzoru (u roku od šest godina od prvog otkrića neprijavljenog rada) otkriju radnike na crno. Mogućnost otkupa kazne nije predviđena.
Podaci Državnog inspektorata
"Broj neprijavljenih radnika koji rade, ili su radili na području Republike Hrvatske zadnjih nekoliko godina nije poznat, niti se može preciznije procijeniti. Istraživanja koja se bave navedenom temom u pravilu obuhvaćaju pojam sive ekonomije, pojam puno širi od neprijavljenoga rada", navodi Ministarstvo rada obrazlažući zakonske izmjene.
Jedini podaci s kojima se raspolaže su oni Državnog inspektorata o provedenim inspekcijskim nadzorima u kojima je utvrđen neprijavljeni rad. Tijekom prošle godine inspektori Državnog inspektorata obavili su 8247 inspekcijskih nadzora primjene propisa u području radnih odnosa. U nezakonitom radu zatečena su 834 radnika – 477 domaćih i 357 radnika iz trećih zemalja. U toj ukupnoj brojci su i radnici koji nisu prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme, odnosno stranci "kojima je utvrđena obveza ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada".
U prvih sedam mjeseci ove godine, provedeno je 4 712 inspekcijska nadzora u kojima je u radu mimo zakonskih odredbi zatečen 581 radnik, pri čemu je 267 radnika iz trećih zemalja. I u ovoj ukupnoj brojci nalaze se radnici koji nisu prijavljeni na obavezno osiguranje u skladu s propisom, kao i radnici koji nisu prijavljeni na odgovarajuće radno vrijeme.
Kada je riječ o klasičnom neprijavljenom radu (rad bez prijave na mirovinsko osiguranje, rad stranaca bez radne dozvole), lani su inspektori kod 209 poslodavaca pronašli 371 radnika – 182 domaća i 189 radnika iz trećih zemalja. Većina poslodavaca zbog nezakonitog zapošljavanja nije radila mjesec dana. Naime, podaci Državnog inspektorata kazuju kako je kaznu "otkupilo" 78 poslodavaca koji su u proračun uplatili ukupno 3,53 milijuna kuna.
Od početka ove godine u nezakonitom radu zatečena su 143 domaća i 135 stranih radnika, a privremenu zabranu rada dobilo je 170 poslodavaca. Na "otkup" kazne odlučila su se 92 poslodavca koja su u proračun uplatila 3,24 milijuna kuna, čime su osigurali da se njihovi radni prostori otpečate prije isteka jednomjesečne zabrane rada, piše Faktograf.