StoryEditorOCM
ForumJUTARNJI LIST U POTRAZI NA NAJBOLJIM HRVATSKI OPG-OVIMA STIGAO I U POLAČU,DO PZ MASVIN

Usred krša izrasla je najveća dalmatinska ekoplantaža maslina, smokava i grožđa

Piše Zlatko Šimić/Jutarnji list i Mario Vuksan/Zadarski.hr
14. rujna 2018. - 20:40
ŽELJKO

Poljoprivredna zadruga Masline i vino, koja ima najveću ekološku plantažu maslina i drugu po veličini u Hrvatskoj, osnovalo je 2006. godine sedam zadrugara članova obitelji Bobanović i Uzelac, počinje svoju veliku reportažu o ovoj zadrugi Jutarnji list u broju od petka.

 Zemljišni kompleks površine 52 hektara u općini Polača u Ravnim kotarima, dobiven na služnost od 50 godina, zasađen je trajnim nasadima.

Podignuta je plantaža od 12.000 stabala maslina i oko 45.000 trsova zasađenih vinovom lozom, a potom i plantaža od 1000 stabala kvalitetnih domaćih sorti smokve. Cjelokupna je proizvodnja ekološka.

Osim ekocertifikata koji je dobiven i uveden za sve proizvode, za maslinovo ulje uveden je certifikat halal. Objekti i oprema su dobili HACCAP i ISO standard.

Plantaža je jedinstvena u Hrvatskoj po tome što ima osigurano navodnjavanje. Navodnjavanje tla i nasada povremeno je osigurano iz obližnjeg potoka koji protječe cijelom dužinom terena. Osim potoka, za potrebe navodnjavanja sagrađena su tri akumulacijska bazena sa sustavom infrastrukture napajanja za svaku voćku.

Veliko zalaganje

- Takav sustav nema nitko u Hrvatskoj, a mislim da ga nema ni u Italiji koja je, što se tiče plantaža maslina, daleko odmaknula u odnosu na Hrvatsku - kaže Željko Uzelac, u poslovnim krugovima poznat po tome što je pokrenuo i uspio sagraditi tvornicu autodijelova LTH Metalni lijev u Benkovcu. Radio je u metaloprerađivačkoj industriji da bi potom investirao u poljoprivredu.

- Otplatni rok investicije kod ekološke je proizvodnje puno dulji nego kod drugih investicija u proizvodnju. Svi slični projekti traže deset do 15 godina da bi počeli održivo poslovati. U svakoj proizvodnji imate recesiju i konjunkturu, pa tako i u ekološkoj proizvodnji. Sve ukazuje na to da nama dolazi područje konjunkture jer smo uspjeli zaokružiti investiciju - pojašnjava Uzelac.

Za planiranje poljoprivredne proizvodnje, dodaje, prijeko je potrebno izraditi vrlo složenu statistiku da bi se mogli nositi s poznatim proizvođačima u svijetu. Za naše uvjete, ističe, vrlo smo napredni, a da bismo postali prepoznatljiva destinacija, trebalo bi se u ovakav način proizvodnje uključiti još proizvođača.

- Naše podneblje pruža odlične uvjete za bavljenje ovim poslom. Potrebno je veliko znanje i ulaganje da bi uspjeli. Radi se, naime, o poslu u kojem se investicija sporo vraća. Angažman, strpljivost i vizija ono su što je potrebno u ovakvim projektima. Perfekcionizam, znanje i organizacija -to je način mojega vođenja posla. Vrlo je važna kvalitetna analogija, jer se sve može izračunati i planirati. Tek ako sve izračunate, možete napredovati - naglašava Uzelac.

Osvojili Istru i Italiju

Poljoprivredna zadruga Masline i vino otkupljuje proizvode od maslina i maslinova ulja od drugih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava te ih plasira pod zajedničkim imenom, uz posebno korištenje znanja i tehnika vrhunskih stručnjaka. Proizvodi četiri mješavine maslinova ulja, a najpoznatija je ona od sedam domaćih sorti, koja je jako brzo postala popularna među domaćim kupcima.

- Mogu reći da su to ulje prepoznali i na tržištima Istre i Italije, za koja kažu da su jako teška, kad je riječ o plasmanu maslinova ulja i vina - ističe Željko Uzelac, upravitelj Poljoprivredne zadruge Masline i vino iz Polače.

U maslinicima MasVina posađeno je 12 sorti maslina. Kad je riječ o domaćim sortama, osim oblice, tu su buža, drobnica, lavantinka, lastovka, krvavica i istarska bjelica. Od stranih su u startu, 2006. g., posadili leccino, ascolanu, caroleu, cucco, pendolino i frantoio. Upravo se ova posljednja pokazala kao najbolja - po izdašnosti i stabilnosti roda, kvaliteti ulja i radmanu. A od domaćih sorti, Rade Bobanović ističe istarsku bjelicu, koja prednjači po standardu rodnosti i kvaliteti ulja, te lastovku.

Na rodnost i kvalitetu ulja, pa i uspješnost jednog, za hrvatske prilike impozantnog imanja kakvo je PZ MasVin u Polači, na čijim je parcelama osim 12.000 stabala maslina na 11 ha još i 45.000 trsova loze, od čijih sedam sorti rade devet etiketa vina u godišnjoj produkciji od 60.000 butelja i pod istim brendom pod kojim su i ulja: Kotar Superior, utječe niz drugih faktora. Naravno, tu su specifičnosti klime, točnije ćudljivosti vremenskih prilika kakve nam priroda zna priuštiti, ali prije svega, stručnost i rad čovjeka.

Samlili krš

U MasVinu su 2006. g. odlučili krenuti težim putem: iako je bogatstvo Ravnih kotara baš u plodnim njivama i bogatoj zemlji ove dalmatinske ravnice, Uzelac i Bobanović su zatražili i dobili od države koncesiju nad 66 ha neobraslog šumskog zemljišta, što je u naravi bila krška golet s niskom makijom. Samljeveni krš pretvoren je u ravne obradive table, ispod šljunčanog pokrova na dubini od 40 cm ipak je i plodna zemlja, ali je do faze sadnje prvih maslina, loza i smokava, kojih 600 stabala, investicijski start MasVina bio gotovo zastrašujući.

A onda su se još odlučili i za ekološku proizvodnju koja donosi cjenjeniji (ne nužno i skuplji) proizvod, ali iziskuje i mnogo više napora. Poštivajući pravila struke, dvojica zadrugara MasVina odmah po sadnji krenula su u novu značajnu investiciju - sustav navodnjavanja koji se napaja iz vlastitih bušotina, odnosno dva velika bazena iz kojeg pod svako stablo masline može iscuriti osam litara vode na sat.

Već koju godinu po podizanju maslinika na dvije lokacije PZ MasVin je kupio vlastitu uljaru, dvofazni dekanter Enrossi koji može preraditi oko 400 kg maslina na sat.

Upravo je ta mala linija za preradu zainteresirala Uzelca, inženjera strojarstva i uspješnog menadžera koji je stasao u nekadašnjem zadarskom gigantu Vlado Bagat, a nastavio poslije rata kao vlasnik i direktor dijela tog izgubljenog poduzeća u Benkovcu. Od gotovo potpuno devastiranog pogona za tlačni lijev metala Uzelac je stvorio uspješno poduzeće, danas LTH, za proizvodnju dijelova za europsku autoindustriju. Projekt MasVin bio je ovom strojaru do srži novi, drukčiji poslovni izazov te na početku nije računao da će mu njegova osnovna struka trebati i u tom poslu.

Uzelac je pratio funkcioniranje stroja za preradu, njegovu iskoristivost, pa i količinu ulja koja nepovratno gubi u komini. Uočivši da različite sorte maslina i različite faze zriobe određuju specifičnu masu tijesta i njegovu izdašnost u fazi izdvajanja ulja u dekanteru, u suradnji sa stručnjacima HASTEC-a, uspješne zadarske tvrtke za proizvodnju specijaliziranih i sofisticiranih alata, odlučio je, najjednostavnije rečeno, senzorski snimati specifičnu težinu tijesta pri ulasku u dekanter. Nakon toga isti senzor automatski određuje i brzinu okretaja centrifugalnog dekantera.

- Time smo uspjeli postići da u komini imamo svega 1,5 posto ulja kao gubitak, a prosječno nam sada iznosi između dva i 2,5 posto, što je opet manje nego što smo imali prije - kaže Uzelac i dodaje da je za potpuno razumijevanje funkcioniranja dekantera, odnosno linije za preradu maslina, potrebno poznavanje i fizike i kemije te da na optimum rada stroja, a na koncu i kvalitetu ulja utječe niz faktora u samoj uljari.

Kvaliteta ulja

Od kvalitete vode koja se dodaje pri miješanju, temperature, vrste mlina za mljevenje - a tvrdi da je najkvalitetniji način mljevenja onaj s tradicionalnim mlinskim kamenom, samo u kontroliranim uvjetima, da ne dolazi do dodira sa zrakom - te čistoće stroja za preradu koji treba, i po cijenu rastavljanja, održavati vrhunski čistim jer svaki trag nečistoće od prijašnje melje utječe na kvalitetu ulja u novoj.

Održavanje kvalitete ulja i u prostranom vinskom i maslinarskom podrumu MasVina osobito je važan posao. Kako ne bi došlo do oksidacije, ulje je u bačvama zaštićeno argonom. Zato i nije bilo neobično da je lanjsko ulje koje smo vidjeli i, naravno, kušali za posjeta, bojom, okusom i mirisom gotovo potpuno svježe, kao da je tog trena, a ne prije godinu dana izišlo iz uljare.

Zasad posljednja faza u razvoju i stasanju PZ-a MasVin, nakon što su i marketinški zaokružili paletu proizvoda Kotar Superior, ulja, vina, smokve, bilo je otvaranje kušaonice s trgovinom - velikog i reprezentativnog prostora s hrastovim namještajem u shabby chic stilu. Osim namještaja, važnije je da je kušaonica u srcu imanja, sa sjajnim pogledom na Tinjsko polje i šumu maslina.

Atraktivna kušaonica

Rade Bobanović, uz sve ostale poslove koje cjelodnevno obavlja na imanju, tu dočekuje i animira goste i kupce. Ponekad su to putnici namjernici, domaći i stranci koji su se došli opskrbiti uljem i vinom, a često i organizirane grupe gostiju koje dovode mahom strane agencije autobusima kako bi obišli imanje, degustirali vina, ulja, suhe smokve, ali i tradicionalne dalmatinske specijalitete.

- Za razliku od većine drugih kušaonica u Istri i Dalmaciji, naša je u srcu imanja, to je čini atraktivnom. Željeli bismo se više povezati s drugima te da ima i više ovakvih mjesta. Tjedno u sezoni zna kroz naše imanje i kušaonicu proći između 200 i 1000 ljudi, a cilj nam je da godišnje primimo do 100 autobusa s gostima, što bi bilo optimalno, dva tjedno, kaže Bobanović koji nas je dočekao u vodi do grla popravljajući sustav za navodnjavanje u jednom od jezera. Ističe da su odnedavno i njihovi proizvodi dostupni putem besplatne usluge dostave internetske trgovine Hrvatske pošte Žuti klik, u kojem se nalazi kategorija izvornih hrvatskih proizvoda Klikni na domaće - proizvodi naših sela.

Ovim projektom suradnje s OPG-ovima, Hrvatska pošta približava male poljoprivredne proizvođače kupcima diljem Hrvatske, potiče ruralni razvoj i pomaže u plasmanu domaćih proizvoda. Tako su i sada, kako bi rekao Rade Bobanović, tri dalmatinske gracije (maslina, vino i smokve) dostupne svima koji ne stignu do njih. Dovoljno je nekoliko klikova.

OSOBNA KARTA
VINOGRADI
- površina: 11 ha
- 45 tisuća trsova vinove loze
- godina sadnje: 2007. - 2009.
- očekivana proizvodnja: 60 tisuća butelja godišnje vina (maraština chardonnay, muškat žuti, rose, cuvée, crljenak (zinfandel), syrah (shiraz), merlot, cabernet sauvignon)
MASLINE
- površina: 41ha
- 12 tisuća sadnica
- godina sadnje: 2006.
- proizvodnja: 100 tisuća litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja, 40 tisuća kg jestivih maslina
- prerada maslina: mehanička obrada hladnom prešom
SMOKVE
- površina: 3ha
- sadnice: 600 stabala
- proizvodi: svježe smokve (lipanj - rujan), suhe smokve
30. studeni 2024 02:55