Nova smrt na nogometnom igralištu šokirala je jučer sportski svijet. Za vrijeme zagrijavanja za utakmicu omanske nogometne lige između „Muscata“ i „Al Suwaiqa“ pozlilo je nogometašu Mukhaledu Al-Raqadiju. Dvadesetdevetogodišnjak je doživio srčani udar i pao na travnjak. Pomoć mu je odmah ukazana i u kritičnom je stanju prevezen u bolnicu. Na igralištu su u šoku ostali igrači obiju momčadi, suci i treneri koji su u suzama iščekivali vijesti o Al-Raqadiju. Ubrzo je i stigla, mladić je u bolnici preminuo.
Ovo je treći slučaj smrti mladih nogometaša od srčanog udara u svijetu protekloga tjedna. Jedna od tri iznenadne smrti zbila se i kod nas. Srce je izdalo mladog Marina Čačića, igrača trećeligaša Nehaja iz Senja, koji je preminuo samo nekoliko dana prije svog 24 rođendana. Marin se nije osjećao dobro na utakmici malonogometnog turnira u Gospiću. Izašao je iz igre, a potom se srušio dok je sjedio na klupi. Odvezen je u riječki KBC, no pomoći nije bilo.
Zastoj rada srca bio je koban i za egipatskog golmana Ahmeda Amina koji je također preminuo prije nekoliko dana. Pozlilo mu je nakon treninga kad je u svlačionici pao u nesvijest. Klupski liječnici pokušali su spasiti igrača, no nisu uspjeli.
Svi se još vrlo živo sjećamo drame sa zadnjeg EURA-a kad se na utakmici između Danske i Finske, srušio 28-godišnji Christian Eriksen. Pred milijunskim tv auditorijem, u zastrašujućoj sceni danski reprezentativac je zateturao i pao licem prema travnjaku te tako ostao nepomično ležati. Danski nogometaši vlastitim su tijelima okružili Eriksena kako kamere ne bi mogle snimati njegovo dramatično oživljavanje. Eriksen je nasreću preživio, no mnogi vrhunski sportaši prije i poslije njega, nisu.
Srce je samo u posljednjih desetak godina na terenu izdalo stotinjak mladih i naoko potpuno zdravih nogometaša. Neki su igrali u nižim ligama kao naš Marin Čačić, a neki u prvoligašima.
Do prije 20 - 25 godina među nogometašima nije bilo toliko smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim problemima, a pogotovo ne među tako mladim igračima. Dio liječnika koji se bave istraživanjeme te problematike kao jedan od glavnih razloga navode ekstremne fizičke napore kojima se nogometaši izlažu već od najranijih kategorija pa njihovo tijelo to jednostavno u nekom trenutku prestaje pratiti.
S time se slaže i splitska kardiologinja dr. Duška Glavaš.
- Iznenadna smrt sve nas šokira, posebno kad su u pitanju mladi sportaši. Definiramo je kao neočekivanu smrt od srčanog aresta, unutar sat vremena od početka simptoma kolapsa. Očekivamo da su sportaši potpuno zdravi, da vode zdrav način života, zdravo jedu, vježbaju, međutim brzi tempo uz sve više ciljeve koji se od njih traže u sportu, uzimaju svoj danak. Sportaši osobno, njihove obitelji, klub, treneri, menadžeri, svi oni očekuju i žele najbolje rezultate. Veliki je to pritisak, a ekstremni fizički napori mogu biti opasni jer organizam ne može biti uvijek spreman za isto – objašnjava nam dr. Glavaš, kardiologinja koronarne jedinice KBC-a Split.
Naša sugovornica podsjeća kako sportaši imaju redovite liječničke preglede i prije početka bavljenja profesionalnim sportom, te niz pregleda tijekom bavljenja sportom, no ipak nekad bolest ostaje neprepoznata i prođe ispod radara.
-To je zbog toga što očitovanja nekih bolesti nisu transparentna u trenutku pregleda – ističe kardiologinja. Kaže kako je pregled sportaša dosta detaljan i uključuje podatke o obiteljskoj anamnezi, dosadašnjim bolestima, klinički pregled, snimanje elektrokardiograma, ultrazvuk srca, ergometriju i spiroergometriju, nošenje holtera, a nakon temeljnih pretraga nekad je potrebno napraviti MSCT srca i koronarnih krvnih žila, kao i MR srca i genetsko ispitivanje…
„U spriječavanju incidenta, najvažniji su preventivni pregledi, pravilan omjer aktivnosti, prehrane, i zdravog načina života, kao i izbjegavanje svakog napora tijekom upalnih bolesti – ističe dr. Duška Glavaš i navodi kako razlozi iznenadne smrti mogu biti stečeni i kongenitalni.
Ukazuje i koji su najčešći razlozi iznenadne smrti:
- neprepoznati miokarditis različitih uzroka uključujući viruse (i koronavirus) uz maligne aritmije. Stoga je uvijek dobro ne trenirati ukoliko sportaš ima virozu.
- hipertrofična kardiomiopatija
- hipertrofija lijeve klijetke (neutvrđenih razloga)
- aortna stenoza
- abnormalnosti koronarnih krvnih žila (npr. "gracilne" krvne žile)
- rane aterosklerotske promjene koronarnih krvnih žila
- udarac u prsni koš (komocija srca, disekcija aorte)
- Marfanov sindrom uz rupturiranu aneurizmu aorte
- aritmogena displazija desne klijetke
- maligne aritmije (npr. centrikularna tahikardija, ventrikularna fibrilacija)
- neki lijekovi, toksini, stimulansi, droge. U temelju bolesti mogu biti i genetski razlozi (kardiomiopatije, kanelopatije, bolesti vezivnog tkiva), a može se raditi i o kombinaciji navedenih razloga.
