“Ja sam naprosto osupnut glupošću i laži!”
Ustvrdio je to javno prije tjedan dana Antun Vrdoljak, zamoljen da prokomentira podatak iz tajnog dijela Godišnjeg izvješća Nadzornog odbora HRT-a za 2016. prema kojemu mu je ta medijska kuća lani isplatila 130.000 kuna na ime autorskih naknada. U prošlotjednom komentaru Vrdoljak se našalio kako bi mu taj iznos, da je istinit, itekako “dobrodošao”, piše Jutarnji list.
Podsjetimo, u tajnom dijelu izvješća koje je Nadzorni odbor HRT-a načinio te 5. srpnja jednoglasno usvojio i uputio Saboru, uz ostalo, navedeni su i iznosi koje je HRT tijekom 2016. isplatio autorima i izvođačima - vanjskim suradnicima, a koji premašuju 50.000 kuna. Među njima su bila i dva iznosa od po 65.000 kuna koja je HRT tijekom 2016. isplatio Antunu Vrdoljaku. Nakon što je Jutarnji list u broju od 8. srpnja objavio i te podatke iz tajnog dijela izvješća NO HRT-a, Antun Vrdoljak (i ne samo on) žestoko je negirao da je od HRT-a prošle godine primao autorske naknade, a negirao je i da ih je s tom kućom ugovorio na razdoblje od 2005. do 2030. Potaknut javnim polemikama, Nadzorni odbor HRT-a je prošlog utorka, 11. srpnja Saboru poslao detaljnije podatke vezane uz isplate HRT-a Antunu Vrdoljaku temeljem autorskih ugovora u 2016.
Pojašnjenje
To pojašnjenje Nadzornog odbora također nosi oznaku tajnosti. Međutim, uspjeli smo doći do njega i objavljujemo ga jer smatramo da ostali autori koji surađuju s HRT-om i javnost imaju pravo znati na koje načine uprava HRT-a raspolaže novcem pretplatnika i da se ti podaci ne smiju skrivati iza “poslovne tajne”.
A iz dodatnih podataka NO HRT-a vidljivo je da je ta kuća Antunu Vrdoljaku u 2016. na ime autorskih naknada isplatila znatno veći iznos od 130.000 kuna koje je NO prvotno naveo u svom godišnjem izvješću. HRT je Vrdoljaku 2016. isplatio 240.424,24 kuna bruto, odnosno 200.424,25 kuna neto. Riječ je o iznosu trostruko većem od primjerice godišnje plaće srednjoškolskog profesora ili podjednakom godišnjoj plaći hrvatskog premijera.
Spomenute naknade Vrdoljaku su, prema dodatnim dokumentima Nadzornog odbora HRT-a koji su do nas iscurili iz Sabora, isplaćene sljedećim redom: 5. travnja 2016. HRT mu je isplatio 65.000 kuna, zatim su 24. kolovoza 2016. uslijedile dvije isplate od 65.000 i 45.999 kuna, da bi mu 24. listopada 2016. HRT isplatio još 65.000 kuna.
Koprodukcija
Iz dokumentacije Nadzornog odbora vidljivo je kako mu je nešto manje od polovice ukupnog iznosa od 110.000 kuna isplaćeno za reprizu serije “Duga mračna noć” na ime redateljske i scenarističke autorske naknade. Riječ je o seriji za koju je Vrdoljak napisao scenarij i režirao je, a snimljena je u prvim godinama 2000. u koprodukciji s HRT-om. Ni iz dopunskog izvješća Nadzornog odbora nije međutim vidljivo na što se točno odnosi ostalih 130.000 kuna isplaćenih Vrdoljaku prošle godine. Naši izvori s HRT-a pretpostavljaju da je riječ o lani repriziranoj seriji “Prosjaci i sinovi” koju je Vrdoljak režirao još u Jugoslaviji.
Vrdoljak je od 1991. do 1995. bio direktor HRT-a, a od 1995. do smjene HDZ-a s vlasti u siječnju 2000. bio je saborski zastupnik te stranke. Po odlasku u saborsku mirovinu, već 2000., uspostavio je dobru suradnju s HRT-om s čijim je rukovodećim kadrom, bez obzira na političke prilike u državi, održavao bliske veze. Od tada do danas Vrdoljak je u koprodukciji s HRT-om snimio 13 epizoda igrane serije “Duga mračna noć”, zatim igrano-dokumentarni serijal “Tito”, da bi lani s upravom Siniše Kovačića izravnim pozivom bez javnog natječaja ugovorio snimanje igranog filma “General” o generalu Anti Gotovini. Serije i filmovi koje je režirao nakon 2000., ali i one koje je režirao u socijalizmu, intenzivno se vrte i repriziraju na programu HRT-a.
Preslike ugovora
Da je sklapao unosne ugovore s HRT-om pod različitim upravama te kuće, pokazuju i preslike ugovora o otkupu, proizvodnji i emitiranju serije “Duga mračna noć” koje je Nadzorni odbor HRT-a u prošlotjednoj dodatnoj dokumentaciji uputio Saboru.
Vrdoljak je od početka 2000. do jeseni 2005. s HRT-om sklopio šest ugovora vezanih za otkup scenarija, produkciju i prikazivanje 13 epizoda serije “Duga mračna noć”. Prvi ugovor za prve četiri epizode sklopio je 5. siječnja 2000., a u ime HRT-a ugovor je potpisao Josip Grgić, pomoćnik tadašnjeg ravnatelja (današnjeg gradonačelnika Osijeka) Ivice Vrkića. Već u tome prvom ugovoru, uz cijenu scenarija, Vrdoljak je ugovorio naknade za repriziranje serijala. HRT se već tada obvezao da će mu za prvu reprizu te serije isplatiti 50 posto važeće HRT-ove tarife za scenariste i redatelje, a za svaku sljedeću reprizu 25 posto važeće HRT-ove scenarističke i redateljske tarife. Te odredbe prenosile su se u svaki sljedeći ugovor kojim je HRT otkupljivao nove epizode scenarija “Duge mračne noći”. Te ugovore u ime HRT-a potpisivali su u travnju 2001. pomoćnik tadašnjeg ravnatelja Mirka Galića, u siječnju 2002. ugovor za nove epizode potpisao je sam Mirko Galić, u rujnu 2002. Galićev pomoćnik Vanja Sutlić, koji je u rujnu 2003. potpisao i ugovor s Vrdoljakom za završne četiri epizode toga serijala.
Iz tih je ugovora vidljivo da je HRT Vrdoljaku za scenarij 13 epizoda “Duge mračne noći” platio ukupno 279.720 kuna. Međutim, u listopadu 2005. Vrdoljak s tadašnjim ravnateljem Mirkom Galićem sklapa i šesti ugovor kojim dodatno učvršćuje dogovor o naknadi za repriziranje te serije. Njime se potvrđuje da će HRT Vrdoljaku za prvu reprizu “Duge mračne noći” isplatiti 50 posto važećeg HRT-ova cjenika za redatelje i scenariste, a za svako sljedeće repriziranje 25 posto naknade važećeg HRT-ova cjenika. Tim ugovorom od 10. listopada 2010. Galić Vrdoljaku osigurava i isplatu od 76.791,00 kuna “za prvo reprizno emitiranje serije na satelitskom programu HRT-a”.
Upravo na taj ugovor koji je 2005. potpisao Galić aktualna uprava HRT-a se poziva kao na temelj za isplatu Vrdoljakovih naknada za reprizu “Duge mračne noći” u 2016.
Zanimljiv dokument
U dodatnim materijalima vezanim uz Vrdoljaka koje je NO prošlog tjedna uputio Saboru stoji i još jedan zanimljiv dokument. U ime Uprave HRT-a potpisala ga je sadašnja voditeljica Odjela upravljanja proizvodnjom Pamfila Špiranec. U njemu stoji da će Antun Vrdoljak autorsku naknadu od HRT-a za repriziranje svojih filmova uživati do kraja života, a njegovi nasljednici još 70 godina nakon njegove smrti. Pri tome se uprava HRT-a poziva na 99. članak Zakon o zaštiti autorskih i srodnih prava u kojem stoji da autorska prava traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, ako tim Zakonom nije drukčije određeno.
Program HONIS
U istom dokumentu Pamfila Špiranec pojašnjava zbog čega u Godišnjem izvješću Nadzornog odbora HRT-a stoji da tu naknadu Vrdoljak prima samo do 2030. (a ne i 70 godina nakon smrti). Zbog toga, tvrdi Špiranec, jer operativni sustav koji HRT koristi, a ime mu je HONIS, nije kadar zabilježiti prava koja sežu nakon 2030.
Iz internih akata HRT-a objavljenih na službenim stranicama te kuće (Uvjeti nabave programa od neovisnih proizvođača audiovizualnih djela) jasno je da ni jedan drugi redatelj ili scenarist čiji se dokumentarni ili igrani filmovi emitiraju i repriziraju na HRT-u nema ugovor koji bi tako štitio njegova autorska prava kao što ih ima Vrdoljak.
Da Vrdoljak na HRT-u ima ekskluzivnu poziciju, pokazuje i sljedeća činjenica. Prema Zakonu o zaštiti autorskih i srodnih prava na koji se u slučaju Vrdoljaka uprava HRT-a poziva, pravo na autorsku naknadu u slučaju audiovizualnih djela prema članku 116. osim scenarista i redatelja imaju i autor dijaloga, glavni snimatelj, skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tome djelu. U serijalu “Duga mračna noć” glazbu je skladao Igor Kuljerić, a manjim dijelom i Siniša Leopold, a glavni snimatelj bio je Vjekoslav Vrdoljak, sin Antuna Vrdoljaka. Iako je HRT od uprave HRT-a tražio podatke o tome jesu li ostali autori te serije s HRT-om pod istim uvjetima kao i Antun Vrdoljak sklopili ugovore o naknadama za reprize, uprava im, kako neslužbeno doznajemo, nikada nije odgovorila.
Za komentar smo jučer, nakon novih saznanja o njegovim autorskim naknadama, pokušali dobiti i Antuna Vrdoljaka, ali nije odgovarao na naše telefonske pozive. Kako je seriju “Duga mračna noć” Vrdoljak radio u koprodukciji s HRT-om, ta je kuća naknade za Vrdoljakove redateljske i scenarističke usluge, tvrde naši sugovornici koji su također autorski surađivali s HRT-om, mogla dogovoriti na drugačiji način, piše Jutarnji list.
Zadnji podaci
HRT je njegova autorska prava mogao otkupiti odjednom kao što primjerice u takvim slučajevima čini britanska javna televizija BBC.
Dopunsko izvješće o Vrdoljakovim autorskim honorarima zadnji su podaci koje je aktualna uprava HRT-a dala Nadzornom odboru. Članove Nadzornog odbora saborska je većina, kao što je poznato, u petak smijenila i donijela odluku o raspisivanju natječaja za nove.
Krsti Papiću isplaćivali tantijeme do 1990., a poslije je 'sve stalo'
Krsto Papić, redatelj antologijskog filma “Lisice”, “Predstave Hamleta u Mrduši Donjoj”, “Izbavitelj” i niza dokumentarnih i igranih filmova, kao i mnogi drugi hrvatski redatelji i scenografi, nije imao Vrdoljakovu sreću. Krsto Papić je 2012. uputio otvoreno pismo Europskoj filmskoj akademiji i drugim međunarodnim organizacijama u kojem je tražio međunarodnu pomoć u borbi protiv narušavanja autorskih prava za filmove snimljene prije 1990. Taj je problem Papić spomenuo i u oproštajnom pismu koje je prije smrti ostavio svojoj supruzi i djevojčicama.
U intervjuu koji je dao Jutarnjem listu u kolovozu 2004. Papić je istaknuo kako je do 1990. primao tantijeme za filmove koje je stvarao te dodao: “No, nakon 1990. situacija se promijenila jer od tada živimo u bespravnoj državi i od tantijema nisam vidio ni kune iako se moji filmovi vrte na televiziji i prodaju na kasetama”.
Predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja Danilo Šerbedžija kazao nam je da je dosadašnja praksa s HRT-om takva da svaki scenarist i redatelj individualno pregovara s HRT-om o uvjetima repriziranja svojih filmova. “To je loša praksa i nadam se da postoji obostrana volja i HRT-a i autora - scenarista i redatelja da se koregulacijskim ugovorom utvrde jasna pravila naknade za autore”. Što se tiče autorskih naknada koje od HRT-a prima Antun Vrdoljak, Danilo Šerbedžija kaže: “Drago mi je da se on uspio izboriti za nešto što smatra da mu kao redatelju pripada i nadam se da će se na isti način HRT odnositi i prema drugim redateljima i njihovim ugovorima o repriziranju”.
