Što se to događa s cijenama sira i hoćemo li uskoro iz sendviča morati izbaciti ovaj sastojak, pitaju se brojni čitatelji Jutarnjeg lista koji su već neko vrijeme zgroženi razinama cijena nekih od njihovih omiljenih proizvoda.
Ne pretjeruju - Jutarnji list usporedio je sadašnje cijene sireva u trgovinama s cijenama istih proizvoda prošle godine nakon čega smo otkrili da su neki među njima poskupjeli nevjerojatnih 100 posto, a praktički da nema artikla koji nije u tom periodu značajno podignuo cijenu.
Drastičan rast
Primjera radi, Vindijin svježi kozji sir Caprofresh u srpnju prošle godine koštao je 17,99 kuna za paket od 280 grama, no ovih se dana u istoj trgovini prodaje za nevjerojatnih 34,99 kuna što znači da mu je cijena sada gotovo dvaput veća.
Isti šok proživljavaju svi oni koji su dosad rado kupovali tvrdi kozji sir Caprodur. On je, naime, u srpnju prošle godine koštao 100 kuna za kilogram da bi mu trenutna cijena u istim trgovinama iznosila 189 kuna za kilogram što znači da je poskupio 89 posto.
Topljeni sir Zdenka od 140 grama u kolovozu lani koštao je 11,99 (a mjesec dana prije cijena mu je bila za kunu niža) da bi ga potrošači sada plaćali 15,99 kuna, Sirelin sir u listićima s 8,99 skočio je na 10,99, a Dalmatinac proizvođača Paške sirane sada umjesto 145 kuna za kilogram stoji 200 kuna - što je poskupljenje od 38 posto.
Zanimljivo, većina sugovornika s kojima smo razgovarali kažu nam kako usprkos brojnim opravdanim poskupljenjima koji nastaju kao posljedica rasta cijena energenata ne mogu razumjeti ovako drastični rast cijena sireva, posebno s obzirom na činjenicu da sirovina, dakle mlijeko, nije porasla niti približno toliko.
Kako je za Jutarnji list rekao Martin Evačić, predsjednik Uprave NTL-a i član Hrvatske udruge poslodavaca, kompletan mliječni asortiman prema njegovim je procjenama u godinu dana poskupio za sto posto, a kad su u pitanju sirevi, najviše su rasle cijene gaude koju Hrvatska većinom uvozi jer njena proizvodnja može pokriti dvadesetak posto potreba.
"Iskreno, ne vidim opravdanja zašto bi cijene sireva toliko otišle gore. Proizvođači to opravdavaju rastom cijena energenata i sirovine, no sirovina, dakle mlijeko, u posljednjih je godinu dana poskupjela desetak posto pa nije jasno zašto bi sirevi bili sto posto skuplji. Sukob između Rusije i Ukrajine mogao je utjecati na poskupljenje čisto zato što iz Ukrajine stiže stočna hrana, no to opet ni po kakvoj logici ne može biti po ovim stopama. Pa zamislite da su trgovci za sto posto podigli svoje marže, kako bi tada cijene izgledale?" kaže nam Evačić.
Domaći proizvođači
Dodaje kako smatra da su se proizvođači zaigrali i da bi im se poskupljenja koja su u brojnim slučajevima drastična uskoro mogla obiti o glavu.
"Već sada je drastično pala prodaja mliječnih proizvoda i piletine koji su najviše otišli gore. Zasad je to još koliko-toliko ok dok traje sezona i dok je zemlja puna turista, no vjerujem kako će na jesen proizvođači morati početi obrtati trendove", kaže Evačić.
I predsjednik udruge proizvođača mlijeka Mliječni put Hrvatske Mario Rengel potvrđuje da sirovina nije poskupjela 100 posto.
"Dakle, cijena sirovine porasla je možda desetak posto iako su nam svi troškovi koji se tiču energije porasli za 100 posto. Dakle, proizvođači mlijeka na svojim leđima snose posljedice poskupljenja energenata, a zašto proizvođači sireva dižu cijene, treba pitati njih", kazao nam je Rengel dodavši kako je takva poljoprivredna politika i odnos prema proizvođačima mlijeka dovela do toga da s domaćom proizvodnjom možemo zadovoljiti maksimalno 40 posto ukupnih potreba.
Jutarnji list kontaktirao je i neke od domaćih proizvođača sireva poput Vindije i Dukata no do zaključenja broja nažalost nismo dobili od njih nikakav odgovor.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO pritom ovih dana izvještava kako su u srpnju značajno pale cijene hrane, uglavnom kao posljedica ukrajinsko-ruskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora, no upitno je koliko dugo će to pojeftinjenje trajati, piše Jutarnji list.