Sirotinjska obećanja vlade: do kraja mandata mirovine veće - 70 kuna godišnje!

Pola svih umirovljenika u Hrvatskoj prima manje od prosječne mirovine i većina ih pleše na rubu siromaštva, dok je dobar dio njih s tog ruba kliznuo u provaliju neimaštine odakle ih ne može izvući povećanje prosječnih mirovina za 10 posto.

Obećanje o povećanju mirovina od 10 posto u jednom mandatu Vlade nije nerealno čak ni u ovom vremenu obojenom koronom.

Trenutačna prosječna mirovina iznosi 2869 kuna, a povećanje od 10 posto znači da će porasti do 2024. godine ukupno 287 kuna, na 3156 kuna.

Prosječne mirovine u zemlji su u protekle četiri godine povećane za i više od toga, no ono što je problem s tih 10 posto jest da se radi o velikoj svoti ako se gleda koliko će koštati obećanje. Jer, nikako se ne može nekom dati nešto a da se nekom drugom ne uzme.

Na stranu sad taj problem, činjenica je da su isplate mirovina trenutačno teške 42,6 milijardi kuna, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a povećanje od 10 posto znači dodatni ceh od 4,3 milijarde kuna.

No, kako je to obećanje koje se odnosi na cijeli mandat, nije toliko neizvedivo jer bismo se u drugoj polovici mandata mogli vratiti na razinu stanja gospodarstva iz 2019. godine.

Standard

Mirovine su u proteklom mandatu Vlade, s 2422 kune, kolike su bile na početku 2016., povećane za 302 kune, na 2727 kuna, koliko su iznosile krajem prošle godine.

Lani je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag rizika od siromaštva za samce bio 32.520 kuna ili mjesečno po 2710 kuna prihoda.

Znači, već su nam prosječne mirovine takve da se njima pleše po rubu siromaštva, a nije ih od toga mnogo odmaklo povećanje prosječnih mirovina protekle četiri godine od 12 posto ili ukupnih 302 kune.

To nije pomoglo standardu 1,24 milijuna umirovljenika, jednako kao što ih neće spasiti ni najavljeno povećanje. Premalo je to da bi se iznos prosječne mirovine odmakao od praga rizika od siromaštva.

Među 1,24 milijuna umirovljenika je 971 tisuća onih koji su u mirovini temeljem zakona o mirovinskom osiguranju i u rujnu im je isplaćeno prosječno po 2869 kuna mirovine bez međunarodnih ugovora.

Duje Klarić/Cropix

Svaki drugi takav umirovljenik prima manje od prosječne mirovine i živi ispod praga rizika od siromaštva za samačka kućanstva. Nije rečeno da su svi umirovljenici samci, ali je činjenica da su im mirovine takve da ih 609 tisuća prima manje od prosječne mjesečne mirovine od 2869 kuna.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je da manje od 500 kuna starosne, invalidske i obiteljske mirovine prima 3467 umirovljenika čija je prosječna mirovina 329 kuna, 23.849 umirovljenika ima prosječnu mirovinu od 808 kuna, 93.631 umirovljenik ima 1248 kuna prosječne mirovine, prosječnu mirovinu od 1770 kuna prima 143.228 ljudi, 197.059 umirovljenika je s prosječnom mirovinom od 2246 kuna, dok ih 148.142 prima od 2500 do 3000 kuna mirovine, odnosno prosječnu mirovinu od 2765 kuna.

Kad se svi ljudi s nabrojenim prosjecima zbroje, ispada polovina svih umirovljenih prosječnu mirovinu ni ne vidi.

Očekivanja

Novi umirovljenici, njih 31.931, koji su ove godine uplovili u mirovinske dane iz svijeta rada prosječno imaju 33 godine i jedan mjesec prosječnog radnog staža i uplata u mirovinski sustav za što su zaradili prosječnu mirovinu od 2952 kune. Ta je mirovina za 83 kune veća od prosjeka ostalih umirovljenika čiji je staž 30 godina i 5 mjeseci.

Mjera kojom je od omogućeno umirovljenicima da rade pola radnog vremena bez zamrzavanja mirovine, trebala je po nekim očekivanjima, poslodavcima osigurati dio potrebne radne snage i regrutirati čak 100.000 umirovljenika.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem srpnja 13.441 umirovljenik je radio na pola radnog vremena, a prije godinu dana njih 11.558. Korona-kriza im nije smanjila broj, ali je daleko to od očekivanja koje su imali iz Vlade.

Među umirovljenicima koje su mirovine ostvarili prema posebnim propisima i dalje su pravi kapitalci saborski zastupnici, njih 681 je u kolovozu primalo 10.167 kuna prosječne mirovine, a prosječan im je staž bio 33 godine.

Slijede ih u stopu redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – HAZU, njih 135 prima prosječne mirovine od 9249 kuna za 41 godinu i 10 mjeseci radnog staža, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata – ZOHBDR, njih 71.136 prima prosječne mirovine od 6025 kuna za 18 godina i sedam mjeseci radnog staža, radnici na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, njih 8368 za 32 godine radnog staža primaju 4431 kunu...