Do početka kolovoza traje javno savjetovanje o izmjenama Zakona o trgovini, a nadležno Ministarstvo gospodarstva u nacrtu predlaže, među ostalim, da radno vrijeme trgovina od iduće godine u Hrvatskoj bude od najranije šest do najkasnije 21 sat te da nedjeljom i blagdanima "prodajni objekti budu pretežito zatvoreni".
Na stranici eSavjetovanje, gdje je Nacrt izmjena objavljen, odmah je reagiralo nekoliko malih poduzetnika, prvenstveno zbog ograničavanja radnog vremena do 21 sat, što bi moglo biti udar na njihove prihode u turističkoj sezoni. "Jednostavno, u sezoni na obali zatvoriti trgovine u 21 sat, vrijeme kad ljudi tek izlaze nakon večere, nema smisla", poručuje jedan od njih. Drugi precizira da u mjestima u kojima je turizam glavna gospodarska grana, manjim prodavaonicama tijekom lipnja, srpnja i kolovoza treba omogućiti rad do 24 sata, piše Jutarnji.
Neprikladno za turističku zemlju
Kako je za Jutarnji list izjavio direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, najavljeno uvođenje ograničenja radnog vremena u sustavu trgovina potpuno je neprikladno za turističku zemlju. "Koliko je meni poznato, ovakva ograničenja ne postoje vani, barem ne na Mediteranu, a posebno ne da bi se primjenjivala u vrijeme ljeta odnosno glavne turističke sezone", kazao je Ostojić te dodao da bi, ako već postoji želja za ograničenjem radnog vremena, logičnije bilo posegnuti za ograničenjem broja radnih sati, umjesto radnog vremena objekata.
"Mnoge trgovine u sezoni zbog vrućine rade dvokratno jer nema smisla držati otvorena vrata u tri sata popodne kada su ulice zbog vrućine prazne pa nije jasno na temelju čega je ovakva vrsta zakonske odredbe predložena", napomenuo je Ostojić.
I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju problematičnim da prodajni objekti uopće ne mogu raditi nakon 21 sat. "Sigurno će ostaviti loš utjecaj na sve djelatnosti usko vezane uz turističku sezonu, kada znamo da u ljetnim mjesecima postoji tendencija i povećane potrošnje u kasnijim satima. Voljeli bismo da Vlada RH više promišlja o tome kako olakšati poslovanje poduzetnicima te kako fleksibilizirati radne odnose i popraviti poslovnu klimu, posebno u vremenu gospodarske krize, a manje o tome kako zabraniti ili ograničiti rad poduzetnicima", poručuju poslodavci iz HUP-ove Udruge trgovine koju vodi Martin Evačić, direktor NTL-a.
Ignorirali kritike iz branše
Što se tiče rada trgovina nedjeljom, predviđa se da bi ubuduće njih 16 moglo biti radno u tijekom cijele godine, unatoč kritikama koje su oko toga višekratno upućivane iz dijela branše. U Ministarstvu gospodarstva su ustrajali, a sa 16 radnih nedjelja su, smatraju, uvažili "potrebe pojedinih turističkih regija, kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine", primjerice u predbožićno vrijeme.
Kao iznimke od općeg pravila da se ne radi nedjeljom navode se kolodvori, zračne i trajektne luke, brodovi, zrakoplovi i trajekti za prijevoz osoba i vozila, benzinske postaje, bolnice, hoteli, prostori kulturnih i vjerskih ustanova, prostori koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima, otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaja vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo kao i prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama.
Zakon o radu
U redovima poslodavaca smatra se da se pitanje rada nedjeljom treba regulirati Zakonom o radu. Po njima je problematično da se jedna djelatnost, trgovina, po pitanju radnih prava tretira drugačije od ostalih. "Tema rada nedjeljom je horizontalna i osim trgovine tiče se i drugih djelatnosti. Prijedlog HUP-a je urediti rad nedjeljom kroz krovni Zakon o radu, a ne putem Zakona o trgovini kako je to do sada bio slučaj", naglašavaju. Hoće li takav prijedlog imati ikakvog efekta, pitanje je, ali pregovori o izmjenama ZOR-a upravo su krenuli.
Iz Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca, u kojoj su donedavno postojali različiti stavovi oko rada nedjeljom, sada poručuju kako ne podržavaju "zabrane rada u bilo kojem smislu jer smatramo da bi i inače, a posebno u koronakrizi, svaka zabrana donijela štetu svim djelatnostima te negativno utjecala na gospodarski oporavak, rast i razvoj".
Slijepo guranje
Slobodan Školnik, direktor Emmezete, navodi da "Vlada slijepo gura zabranu rada nedjeljom bez obzira na sve komentare", ali da zbog niza iznimaka izmjene zakona opet neće moći proći na Ustavnom sudu. Također, izmjene vidi kao nakaradnu metodu zaštite radnika. "Osnovni je problem što u Vladi kažu da štite radnike tako da zaključaju zgradu, prodavaonicu. Neka u Zakonu o radu odrede koliko nedjelja radnik može najviše raditi, to bi bio pravi način zaštite. Inače, u organiziranim trgovačkim lancima prodavači u godini sada rade 26 nedjelja", kaže Školnik.
Ministarstvo gospodarstva u obrazloženju predloženih izmjena navodi da je nedjelja dan tjednog odmora radnika i kao takva utvrđena u ZOR-u, a pozivaju se i na stav Ustavnog suda iz 2009. godine gdje se kaže da je u pravnom poretku RH "nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njenim običajima dan tjednog odmora". Smatraju da se ovime ispravlja dosadašnja praksa prema kojoj je trgovina postala iznimka od općeg pravila o tjednom odmoru, "za što se ne nalazi nužno opravdanje".