StoryEditorOCM
ForumHOTELIJERI POČELI SNIŽAVATI CIJENE U ŠPICI SEZONE

Nakon neprekidnog rasta, u kolovozu je stiglo manje turista - evo što nudi konkurencija

Piše Novac.hr
9. kolovoza 2018. - 14:05
Turisti.JPG

Ako su se podaci o turističkim rezultatima za srpanj još kako tako mogli podvesti kao dobri, prvi tjedan poslovično najboljeg domaćeg mjeseca - kolovoza - hotelijerima i turističkim stručnjacima zasad ne da mira.

Kako nam je potvrdio bivši predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija te predsjednik uprave Unilinea Boris Žgomba, u prvih pet dana kolovoza hotelijeri bilježe popunjenost slabiju za četiri posto u odnosu na kolovoz 2017. godine pa mnogi od njih posjetitelje sada mame popustima i last minute akcijama, čemu proteklih godina baš i nismo svjedočili na domaćem tržištu.

Uz popust se tijekom kolovoza tako može ljetovati u dobrom djelu Valamarovih, Bluesunovih, Maistrinih i Liburnijih kapaciteta, a izgledno je da će dobar dio hotelijera zbog slabijeg odaziva turista svoje cijene morati znatno korigirati za 2019. godinu, i to nakon što su ih, poneseni iznimnim turističkim rezultatima u proteklih nekoliko godina, u ovoj godini podigli u prosjeku između iznimno visokih sedam i deset posto.

Podaci e-visitora

“Točno, podaci za kolovoz govore o manjoj popunjenosti hotela u prvim danima kolovoza, a iako osobno smatram da ne trebamo dizati paniku, istina je da treba malo dublje pogledati razloge takvih rezultata te razgovarati o nekim strategijama za naredne godine. Mislim da ne treba dramatizirati ako ova turistička godina ostane na razini lanjske, ali trebamo se pripremiti na sljedeću sezonu koja će biti znatno teža. Ponovo ćemo se morati boriti za svakoga gosta”, progovara Žgomba o ovogodišnjim rezultatima.

Prema službenim podacima iz eVisitora, u prvih sedam mjeseci 2018. godine Hrvatska i dalje bilježi rast u dolascima i noćenjima, i to od šest posto, no srpanj u dolascima turista u odnosu na 2017. stagnira, a početak kolovoza očito bilježi pad.

S obzirom na to da se u ovom dijelu godine ostvaruje čak 60 posto svih dolazaka i noćenja, čak i vrlo mali pad turističke aktivnosti u ovim bi mjesecima mogao imati značajan utjecaj na ukupne turističke rezultate.

“Ako u prihodima zabilježimo rast, onda ćemo i dalje moći biti zadovoljni sezonom neovisno o broju ostvarenih dolazaka i noćenja, no upitno je, ako nam najbolji mjeseci zabilježe minus, hoćemo li s dobrom pred- i postsezonom uspjeti nadoknaditi eventualni financijski gubitak iz srpnja i kolovoza”, upozorava Žgomba.

Ipak, treba biti trezven pa domaće turističke rezultate promatrati u nešto širem kontekstu, s obzirom na to da se sa stagnacijom turističke potražnje trenutačno susreću i na mnogim drugim, nama konkurentskim tržištima. Španjolski hotelijeri tako su ovih dana značajno počeli snižavati cijene svojih all inclusive aranžmana, i to uglavnom pod pritiskom nešto slabije potražnje koja bi ove godine, procjenjuje se, Španjolskoj mogla donijeti minimalan rast dolazaka i noćenja od samo 1,5 posto.

Popriličan je to šok za državu koja godišnje ugosti 82 milijuna turista i čiji su hotelijeri u proteklih pet godina cijene svojih kapaciteta, na krilima dobrih rezultata, fino unovčili.

“Uzimao goste”

I Španjolcima i Hrvatima, čini se, sada ipak stiže hladan tuš, i to u najvećoj mjeri kao posljedica ponovnog jačanja tržišta poput Turske, Tunisa i Egipta, država kojima je Mediteran posljednjih godina, zbog loše geopolitičke situacije, “uzimao” goste i kapitalizirao na njihovu turističkom potopu.

Teško je pritom zbog različitih načina i brzine mjerenja turističkih rezultata pronaći neku usporedivu statistiku (Hrvatska je s eVisitorom doista rijedak slučaj jer nam praktično omogućava da broj turista provjeravamo na dnevnoj bazi), ali prema zasad dostupnim podacima, Turska je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila rast broja dolazaka i noćenja u iznosu od 30 posto, procjene za Egipat govore o rastu od 40 do 50 posto, a Tunis je u prvom tromjesečju ove godine ostvario rast broja turista u iznosima od oko 20 posto.

Za hrvatske rezultate posebno bi važno moglo biti tursko dizanje iz pepela, s obzirom na to da ova destinacija Hrvatskoj prvenstveno konkurira znatno jeftinijim cijenama, čijem je sniženju, osim geopolitičke situacije, sad dodatno pomogao i pad lire.

Njemačke turističke organizacije tako svojim turistima u Turskoj nude petodnevna putovanja u Antaliju po prosječnim cijenama između 300 i 500 eura, s all inclusive ponudom u hotelima, uračunatim letom i pristojbama.

S druge strane, takvo isto putovanje u Zadru Nijemac će morati platiti između 700 i 1000 eura, a pritom će za vanpansionsku potrošnju morati izdvojiti znatno više nego kod naših konkurenata.

Večera 140 kuna

Primjerice, obrok u fast food restoranu tipa McDonald’sa u Antaliji stoji 16 lira, odnosno 19 kuna, a večera za dvoje u koju je uključeno predjelo, glavno jelo, čaša vina i desert je oko 140 lira ili 170 kuna.

Cappuccino stoji 11 lira ili 14 kuna, a pivo u kafiću prosječno stoji 15 lira, to jest 18 kuna.

S druge strane, burger u zadarskom McDonald’su košta tridesetak kuna, a za večeru od tri slijeda i čašu vina za dvoje gost mora izdvojiti otprilike 250 kuna.

Destinacije su u pogledu poslovnog modela, upozorava direktor konzultantske tvrtke Horwath HTL Siniša Topalović, značajno različite.

"Za razliku od Turske, Hrvatska si ne može dozvoliti da konkurira po modelu turizma velikih brojeva i niskih cijena jer onda ne možemo odgovorno upravljati prostorom, resursima i destinacijama. Hrvatska prvenstveno treba graditi svoju poziciju kroz daljnje snažno unaprjeđenje kvalitete i ne ocjenjivati sezonu prema broju noćenja već prema ostvarenim prihodima. Osim toga, Turska ima bolju zračnu povezanost kao i velik broj hotela i resorta, po čemu je Hrvatska jedna od najslabijih destinacija na cijelom Mediteranu s manje od 20% u ukupnim kapacitetima, pa je to zapravo problem kojeg treba rješavati zajedno uz jačanje ponude u pred i posezoni", napominje Topalović.

Konzultantica Sanja Čižmar iz tvrtke HD Consulting upozorava da jednomjesečna stagnacija turističkih rezultata još uvijek nije signal za brigu, ali dodaje kako je domaće tržište još u svibnju ove godine bilo upozoreno da istočnomediteranska tržišta u prvom i drugom kvartalu bilježe rast bookinga od 40 do čak 90 posto te nude akcije s kakvima se Hrvatska teško može boriti.

Signal za brigu

“Ako govorimo o razdoblju od prvih sedam mjeseci ove godine, važnije je strukturno analizirati turistički sektor jer se tu vide trendovi potražnje koji će obilježiti i budućnost našeg turizma. Tijekom prvih sedam mjeseci bilježimo posto rast broja dolazaka za 5,1 i posto rast noćenja za 6,1, što su zadovoljavajuće brojke. Budući da je istodobno ukupan broj kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima povećan za 6,6 posto, stopa zauzetosti neznatno je smanjena, sa 20,4 posto za prvih sedam mjeseci 2017. na 20,1 posto za prvih sedam mjeseci 2018. No, naravno, za procjenu pravih učinaka sezone treba pričekati barem kraj rujna”, naglašava Čižmar.

Postignemo li dobre rezultate u postsezoni - a pred- i postsezona praktično su jedini manevarski prostor u kojem, zbog ograničenosti kapaciteta, možemo ostvariti rast - načelno ćemo ipak moći reći da smo uspjeli. Upitno je samo hoće li na takvim rezultatima moći “plivati” i domaća politika, koja se, osim turizmom, dosad baš i nije imala čime pohvaliti.

23. studeni 2024 00:54