Najava cjelodnevne nastave uznemirila roditelje i učitelje: ‘Zar djecu treba vraćati u karantene?! To je van pameti!‘

Ovo je doslovno eksperiment. Idemo vidjeti, upropastiti koju generaciju, pa onda sve ukinuti. Sa svakom novom reformom jasno je da ljudi koji ih rade nisu radili u nastavi.

Zar djecu treba ponovno vraćati u karantene ili obrazovati kao u internatu? Kao majci mi je neprihvatljivo prepustiti odgoj vlastite djece instituciji. Djeca bi u školi trebala provesti vrijeme koje provodi odrastao čovjek na radnome mjestu.

Dijete koje predano prati redovitu nastavu i sudjeluje u nastavnom procesu radom i aktivnošću poslije 15 sati više nema koncentraciju za dodatni rad. A iza toga treba imati još i izvannastavne aktivnosti!? To je van pameti.

Ako su svi učitelji na nastavi do 15.30 sati, kada će ispravljati zadaće, pripremati se za nastavu, održavati roditeljske sastanke, sastanke Razrednog vijeća i slično?

Prizivam štrajk

Kao roditelj kažem takvoj reformi “veliko NE”! Štrajk!

I tako redom... pršte u javnoj raspravi slični žestoki komentari, uglavnom bijesnih učitelja i nastavnika, na prijedlog eksperimentalnog programa cjelodnevne škole koji bi od jeseni i nove školske godine 2023./2024. trebao oživjeti u 50-ak “pilot” osnovnih škola koje će biti odabrane putem javnog poziva.

Program cjelodnevne nastave predstavio je u prošloga tjedna ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs sa suradnicima, isti dan otvoreno je e-savjetovanje o predloženom dokumentu te raspisan javni poziv za osnovne škole, prije svega one koje trenutno rade u jednoj smjeni, da do 28. travnja podnesu prijave za sudjelovanjem u eksperimentalnoj fazi cjelodnevne škole.

Eksperimentalna faza predviđena je za iduće četiri godine, a nakon toga bi cjelodnevna nastava ušla u sve osnovne škole.

“Eksperimentalcima” bi dodatni motiv mogla biti i financijska injekcija, to jest, podsjetimo, svakoj školi koja se uključi u pilot-provedbu eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave pripast će 300 tisuća eura za potrebna ulaganja u infrastrukturu, a svi djelatnici tih škola dobit će fiksni mjesečni dodatak na osnovnu plaću od 4,5 posto mjesečno, odnosno ukupni dodaci na plaću za učitelje, nastavnike i druge djelatnike, ovisno o zaduženjima, mogu iznositi i do 25 posto mjesečno.

Međutim, barem ako se može suditi prema reakcijama iz e-savjetovanja o tome dokumentu, ni financijska stimulacija prosvjetare nije odobrovoljila kada je riječ o promjenama koje se predlažu za sustav osnovnog školstva. Osobito su žestoke kritike informatičara, odnosno profesora predmeta informatike koji bi se u cjelodnevnoj nastavi trebao zvati informacijske i digitalne kompetencije. Satnica toga predmeta trebala bi se prepoloviti – umjesto dva, provodio bi se samo jedan sat tjedno, ali bi zato postao obvezan predmet od prvog do osmog razreda.

– Kao osoba koja se profesionalno bavi IT tehnologijama već 25 godina (i većinu toga sam zahvaljujući kvalitetnom obrazovanju sam naučio), smatram da je jedan sat tjedno za IT u najboljem slučaju iznimno glupo, a u najgorem maliciozno – piše jedan profesor, dok velik dio nastavnika upozorava kako je smanjenje satnice informatike korak unazad u 21. stoljeću, a dovodi u pitanje i očuvanje radnih mjesta tih nastavnika koji upozoravaju kako bi pola njih moglo dobiti otkaze.

Samo jedan sat informatike

– Na satu informatike koji traje 45 minuta, učenicima treba vremena da uključe računala, dok im se pokrenu programi, dok dođu na Office 365 za škole, dok se prijave... i dok u konačnici krenemo s radom izgubili smo već gotovo trećinu sata (u razrednoj nastavi još i više) – upozorava jedna nastavnica.

Za svoja radna mjesta pribojavaju se i učitelji zaposleni u produženom boravku, koji trenutno u poslijepodnevnim satima brinu o najmlađim učenicima, a koji u dokumentu cjelodnevne nastave ne vide koja im je uloga namijenjena. Profesori iz glazbenih škola pribojavaju se, pak, da će zbog brojnih obveza u matičnoj školi djeca odustajati od glazbenih škola i drugih aktivnosti.

– Kada će se provoditi nastava glazbenih škola, ako su učenici u osnovnoj školi do 17 sati (ili do 15.30)? Mogu zamisliti da će velik broj roditelja i djece odustati od upisa jer za te učenike to bi značilo da cijeli dan uopće nisu kod kuće sa svojom obitelji! – upozoravaju ovi učitelji.

Projekt cjelodnevne škole, očigledno, još je pun nedorečenosti, a u školskim sindikatima smatraju i kako je donesen brzopleto te školama nudi prekratak rok da se pripreme za provedbu.

Ministar Fuchs sa suradnicima otvorio je e-savjetovanje o predloženom dokumentu

Vanesa Pandžić/Cropix

– Ministarstvo znanosti i obrazovanja kasni, i u pogledu rada na kurikulima novih predmeta, poput praktičnih vještina, prirodoslovlja, društvo i zajednica, i raspisivanja javnog poziva za škole koje bi se trebale uključiti u eksperimentalnu provedbu. To namjeravaju brzopotezno odraditi, što je iznimno loše iz više razloga – upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

Ističe kako su praktički jedini predmeti koji su ostali nedirnuti u cjelodnevnoj školi prvi strani jezik, povijest, biologija, kemija i fizika, a svima ostalima ili se mijenja satnica ili status.

S obzirom na to da će izbor škola za eksperimentalnu provedbu biti poznat tek u svibnju, ostavlja se pitanje kada će se dodatno educirati oko 2500 do 3000 nastavnika i učitelja iz tih 50-ak škola, a pribojava se da bi te edukacije mogle pasti u najnezgodnije doba na kraju školske godine kada se zaključuju ocjene.

Sindikat Preporod također je najavio kako će povući potporu projektu cjelodnevne nastave, ako se u školama ne bude konzultiralo s učiteljskim i nastavničkim vijećima prije nego se škola prijavi za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi.

U ravnateljskim redovima, čini se, ipak nešto pomirljivije gledaju na projekt cjelodnevne nastave te smatraju kako bi uz određene prilagodbe tijekom eksperimentalne faze, ona učenicima i školama mogla donijeti i određene benefite. Kako objašnjava Antonija Miroslavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnateljica OŠ “Novska” iz Novske, važno je znati da neće svi učitelji i nastavnici, kao ni djeca, boraviti svaki dan u školi od 8 do 17 sati, nego će to ovisiti o izabranim izvannastavnim aktivnostima.

Porast plaća do 25 posto

– Također, prema onome što smo dosad imali prilike čuti, učiteljima će se dnevne obveze u školi povećati najviše do jedan školski sat (45 minuta) ili između tri i pet sati tjedno, a plaće bi mogle narasti i do 25 posto. I sada učitelji rade osam sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno, samo što će sada dobiti priliku da većinu svojih obveza, poput ispravljanja zadaćnica, lektira i svega ostalog, odrade unutar škole, a ne kod kuće – napominje A. Mirosavljević.

Također, dodaje da se ni od jednog učitelja neće očekivati “multitasking”, odnosno da tijekom vremena predviđenog za potporu učenicima (A2 program) istovremeno rade i domaće zadaće, i dopunsku i dodatnu nastavu, i sve ostalo.

– Na primjer, ako jedna učiteljica ima u to vrijeme dopunsku nastavu iz matematike, onda svi učenici tog uzrasta i to iz različitih razreda, dolaze k njoj na dopunsku. Bit će više grupa, a također se u potpomognutu nastavu mogu uključiti i stručni suradnici, poput knjižničara, pedagoga, psihologa, koji mogu biti od pomoći učiteljima – objašnjava A. Mirosavljević.

Ravnateljima će, priznaje, najveći izazov biti organizacija školskih odmora, koji u novoj cjelodnevnoj nastavi “cjepkaju” raspored nastavnih predmeta i traju od pet, 10, do 20 ili 25 minuta koliko će trajati rekreacijska pauza ili 40 minuta odmora predviđenih za ručak, a za vrijeme kojih će netko trebati paziti na djecu.

Jedna od splitskih škola koja radi u jednoj smjeni i u kojoj razmišljaju da se uključe u eksperimentalnu provedbu cjelodnevne nastave jest OŠ “Bol”, kaže njezin ravnatelj prof. Davor Bučević.

–​ Probat ćemo to realizirati, ali veliki problem nam predstavlja nedostatak kuhinje, a djeci u cjelodnevnoj nastavi treba osigurati i doručak i ručak. Međutim, što se tiče organizacije, mi smo prije tri godine uveli program produženog boravka za djecu od prvog do trećeg razreda i nama djeca već sada u školi borave do 15 sati, odnosno 15.30. Učiteljice u produženom boravku rade s njima i ta djeca kući ne nose knjige, tako da nakon škole imaju više vremena za obiteljska i vršnjačka druženja – ispričao je ravnatelj Bučević.

Škola je za djecu iz produženog boravka adaptirala dio atrija za blagovaonicu, imaju i projekt kako u budućnosti riješiti pitanje školske kuhinje.

S obzirom na to da škola bilježi veliki pritisak roditelja, ne samo iz njihove nego i obližnjih škola, za uključenjem djece u produženi boravak, u tome vidi plus za uvođenje cjelodnevne nastave.

– Dosta smo aktivni kada je riječ o europskim projektima, i koliko smo imali prilike vidjeti, brojne škole vani rade cjelodnevno upravo zbog radnog vremena roditelja – ističe ravnatelj Davor Bučević.