Berlinski Kurfürstendamm je pun ljudi. Oni šetaju od trgovine do trgovine, razgledavaju izloge, kupuju odjeću, parfeme, poklone. Dućan do dućana. Ku‘damm, kako ga Berlinčani nazivaju od milja, živi od prolaznika, od kupaca. Ovo je mjesto na kojem se čini da je pandemija koronavirusa daleko, jako daleko. Nitko se ne pridržava fizičkog razmaka, samo rijetki kupci nose maske. Nema više ni znakova koji kupce podsjećaju na obvezno korištenje zaštitnih maski, piše Deutsche Welle.
Ali to bi se uskoro moglo promijeniti. Bolnice upozoravaju na alarmantno stanje. Sve više liječnika i kliničkog osoblja zahtijeva brzo uvođenje obveznog korištenja maski u zatvorenim prostorima. S obzirom na povećani broj infekcija bolnice su, može se čuti, u teškoj situaciji, u brojnim klinikama normalan pogon više nije moguć.
Sudeći po navodima Instituta Roberta Kocha, središnje ustanove javnog zdravstva koja savjetuje vladu po pitanju odnosa prema koronavirusu, u Njemačkoj već u ovom trenutku ima toliko puno korona-pacijenata kao u najgorim danima ove godine. I tvrde da broj bolesnika raste.
Berlin i Brandenburg su prve dvije savezne zemlje koje će donijeti odluku o (mogućem) uvođenju obveze korištenja maski u javno dostupnim prostorima na zatvorenom. Barem u sektoru maloprodaje. Nije to dobro, kaže Ginia Tarique, ona radi u jednoj trgovini odjeće na Kurfürstendammu. "Imamo puno posjetitelja iz inozemstva, oni ne vole maske", kaže nam 24-godišnjakinja. "A to znači da bi opet mogli imati manje mušterija."
Ministar upozorava
Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) smatra da je Njemačka, zahvaljujući prilagođenom cjepivu i lijekovima, dobro pripremljena za jesen i zimu, ali svejedno upozorava: "Smjer u kojem se krećemo nije dobar", kaže on u kontekstu situacije u bolnicama. I dodaje da raste broj smrtnih slučajeva usprkos omikronu, varijanti koja izaziva nešto blaži tijek bolesti
Na odjelima intenzivne njege trenutno se nalaze uglavnom stariji ljudi i osobe s komorbiditetima, kod kojih je zdravstveni rizik visok – i kod omikrona. Većina COVID-pacijenata leži na "normalnim" odjelima, a sudeći po navodima Njemačkog udruženja bolnica, oni u bolnice dolaze s infekcijom, a ne zbog težih simptoma. No, inficirane se mora izolirati, treba im više mjesta, a potrebno je i više osoblja za skrb o njima.
A upravo je to problem. U bolnicama vlada kronični manjak stručne radne snage, osim toga zaposlenici koji su i sami inficirani ne smiju raditi. Posljedica je da se kompletne odjele "zatvara", da se opet odgađaju planirani tretmani ili operacije, a bolnice ne mogu prihvatiti hitne slučajeve ili pacijente s oboljenjima koja ugrožavaju njihove živote.
Za i protiv maski
"Shvatila bih ponovno uvođenje obveze korištenja maski", kaže u Berlinu prodavačica Jeannet Seidel. "Ali je ustvari ne želimo", dodaje ona rezigniranim glasom. Naporno je, kaže, po cijeli dan na poslu nositi masku. I dodaje da u dućanu ionako cijeli dan radi pročišćavač zraka. Ali ako tako mora biti, neka onda bude, kaže Seidel. Njezini su mušterije u prošlosti pokazivali razumijevanje za maske i prilagodili su se pravilima, kaže nam.
Ali to nije uvijek i svugdje tako. Oko maski se u Njemačkoj odavno mišljenja razilaze. Oni ljudi koji je dragovoljno nose, u supermarketu ili u kinu, ponekad dožive i pokoji "krivi" pogled, a ima i verbalnih napada. Nezgodnih situacija ima i tamo gdje je nošenje maske i dalje obvezno. Na primjer u javnom prijevozu. Zaposlenici transportnih kompanija često govore o tome da ih znaju verbalno napasti putnici koji ne koriste mase i koje oni upozore da maske ipak stave.
Diskusija ima i u liječničkim ordinacijama, s onim pacijentima koji ulaze bez maske iako na ulaznim vratima stoji znak da je korištenje maske obvezno. Nezadovoljstvo ključa i na društvenim mrežama. Pod hashtagom #MaskenpflichtJetzt i #MaskensindkeinmildesMittel međusobno se uvredama "časte" pobornici i protivnici maski. A među ovima potonjima je i bavarski premijer Markus Söder. "Svatko se može zaštititi dragovoljnim korištenjem maske ili cijepljenjem", rekao je šef CSU-a listu "Bild am Sonntag".